Proizvodnja mlijeka i hranidba krava (1)

Mala škola hranidbe, za proizvođače mlijeka koji nisu polazili srednju poljoprivrednu ili srednju veterinarsku školu.

Koliko kao stočar – proizvođač mlijeka znaš o dosadašnjem razvoju proizvodnje mlijeka i na čemu počiva taj razvoj? Bez poznavanja prošlosti i dosadašnjeg razvoja, teže se osposobljavamo za dostignuća sadašnjosti, usvajanje i primjenu suvremene organizacije i tehnologije, te pripremamo za nadolazeću budućnost. Dobro svi vidimo koliko se toga iz godine u godinu mijenja.

Krava može proizvesti godišnje 5000, 10.000 ili 12.000 litara mlijeka. Kako i na osnovu čega postoje tolike razlike u proizvodnji? Mnogo je proizvođača do sada kupovalo uvozne bređe junice koje su kao krave trebale proizvoditi puno više mlijeka od krava koje su do tada držali u staji? I još uvijek se uvoze junice „boljega i većega„ genetskog potencijala. Genetika je ta koja rješava sve probleme povećanja proizvodnje mlijeka, misle neki. Kupiš junice visokog genetskog potencijala, i poslije bez problema imaš veliku proizvodnja mlijeka. Nažalost nije baš to tako.

Ovdje kod mene u Podravini neki vele „krava se čez zube doji“. To mu dođe nešto kao „krava se kroz hranidbu doji ili muze. Sada je samo pitanje koliko proizvođača mlijeka u Hrvatskoj poznaje osnove hranidbe. Na osnovu proizvodnje po jednom grlu i prosjeku hrvatske proizvodnje mlijeka, očito je da mnogi po tom pitanju trebaju još neke stvari učiti i naučiti, usvojiti i primjenjivati u praksi.

Da li znaš koliko su proizvele svjetske rekorderke u toku jedne godine ili jedne laktacije? Krava Beecher Arlinda Ellen holštajnsko-frizijske rase proizvela je u toku jedne laktacije od 365 dana 25 300 litara mlijeka, što prosječno dnevno iznosi 69 litara. U vrhu laktacije najveća dnevna proizvodnja ove krave je iznosila 88 litara mlijeka. Druga krava od svjetskih rekorderki Robthon Suzet Paddyy, je 1993. godine u toku 365 dana proizvela 26 953 litara mlijeka sa 3,9 % mliječne masti i 3,4 % proteina. Prosječna dnevna proizvodnja ove krave iznosila je 74 litre mlijeka. Kako i na osnovu čega?  Što li je ovim kravama čez zube prolazilo ili kakvu li su specijalnu hranidbu imale.

Razlika u veličini krava i mogućnosti da jedna pojede dnevno više krme od druge, nisu ni izdaleka tako velike. Pa kako onda tolike razlike u proizvodnji mlijeka?

Ima li to kakve veze sa znanjem i razumijevanjem hranidbe krava?

Pazi, znanje i razumijevanje. Nije dovoljno samo znanje ako nema sagledavanja i razumijevanja čitave problematike unutar ove složene djelatnosti, a koja se zove proizvodnja mlijeka i koja počiva najprije na dobroj organizaciji OPG-a, dobrom gospodarenju sa zemljištem, dobroj proizvodnji voluminozne krme, dobroj hranidbi i dobrom uzgoju.

„Ma o čemu vi meni pričate, pa znam ja krave hraniti“.

Ne sumnjam u to. Ali moraš mi dozvoliti da neki baš i ne znaju i da bi ih bilo dobro još malo podučiti i neke stvari ponoviti.

Hranidba u proizvodnji mlijeka i nije baš tako jednostavna. Krava može u godini dana proizvesti 5 000 do 12 000 pa čak i do 25 000 litara mlijeka. Pokušaj sastaviti obrok za ove tri proizvodnje. Uzmi papir i olovku i piši. Koliko i kakve krme ili hrane trebaš pripremiti za svaku od ovih proizvodnji?

Pazi, hrana sadrži oko 40 hranjivih tvari u točno određenom omjeru.

Očito je da za gore navedene količine mlijeka koje jedna krava može proizvesti u toku dana trebamo, različite količine hranjivih tvari, ali opet i uvijek u točno određenom omjeru.

Za sve što nam je potrebno za dobru proizvodnju mlijeka, očito je da moramo imati neka osnovna znanja o stočnoj hrani i hranidbi.

A tu su iz godine u godinu i novi budući proizvođači mlijeka koji sada polaze osnovnu školu, a koji bi se nakon završenog 8 razreda trebali opredijeliti za srednju poljoprivrednu ili srednju veterinarsku školu.

2007_10_09_Hranidba_Sl_2.jpg
Mlada zelena voluminozna krma trava, lucerne, DTS i TDS; ukusna, krave je rado i puno jedu, laka i brza probavljivost, visok sadržaj bjelančevina ili proteina, visok sadržaj energije, puno vitamina i minerala. Dobra osnova za visoku proizvodnju mlijeka.

Razvoj i sva dostignuća znanosti i prakse, odnosno organizacija proizvodnje i primjena suvremene tehnologije počivaju na stručnom osposobljavanju i školovanju za rad u proizvodnji kako agronoma tako i seljaka – farmera ?

Vrlo je važno da vašu djecu, buduće nasljednike imanja i proizvodnje privolite da nakon osnovne škole idu u srednje poljoprivredne ili veterinarske škole?

Što zapravo znači u proizvodnji mlijeka, kada se mladi čovjek odluči ostati samo na nivou osnovne škole, ili kada se odluči za neku srednju školu koja nema veze sa poljoprivredom, te tek toliko da ide u nekakvu školu, gubeći dragocjeno vrijeme, praktično potrati 3 ili 4 godine i na kraju ostane na OPG-u.

Što čini osnovu proizvodnje mlijeka? Definitivno proizvodnja, spremanje i priprema voluminozne krme za hranidbu, te  određivanje potrebnih količina i izbalansiranosti obroka u pojedinim tehnološko biološkim fazama proizvodnje? Ovdje napominjem samo proizvodnju, spremanje i pripremu voluminozne krme. Osobno sam protiv da proizvođači mlijeka uz tolike obaveze i brige, te nedovoljno znanje i vrlo često loše mogućnost skladištenja, preciznog vaganja i miješanja sami proizvode smjesu ili koncentrat. To je jedna cijela i posebna nauka i to definitivno treba prepustiti tvornicama stočne hrane i stručnjacima specijalistima koji na tome rade. Svi oni koji po ovom pitanju kalkuliraju, nemaju dovoljno veliku i dovoljno dobru proizvodnju voluminozne krme.

Ako je voluminozna krma proizvedena na zdravom i plodnom tlu, dobra i dobro izbalansirana – sjenaža + kukuruzna silaža + sijeno, tada dodatak tvorničke smjese vrijedi, 1 kg smjese = 2 litre mlijeka.

Borba za svaku litru mlijeka odvija se najprije na parceli, ili mlijeko raste na livadi – polju, a muze u staji. Iz voluminozne krme krava može proizvesti 16 do 18 i više litara mlijeka + 10 kg smjese = 36 do 38 litara mlijeka. Pazi to je već proizvodnja preko 7 000 litara u laktaciji.

O stočnoj hrani i hranidbi, vezano uz proizvodnju mlijeka do sada je u svijetu i kod nas napisano puno knjiga i stručnih priloga. Proizvoditi mlijeko, još uvijek se može bez škole i dozvole dobivene na osnovu položenih teoretskih i praktičnih znanja. Pošto mi u Hrvatskoj imamo jako malo proizvođača mlijeka koji su prošli kroz neku srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu, sa stjecanjem osnovnih teoretskih i praktičnih znanja,   mnogi se ne snalaze dovoljno dobro u ovoj proizvodnji.

Veliki broj proizvođača mlijeka koji imaju samo osnovnu školu ili su završili neke druge srednje stručne škole, koje nemaju nikakve veze sa poljoprivredom, ima poteškoća u potpunom razumijevanju stručne literature.

Koji su to osnovni pojmovi koje bi svaki stočar u proizvodnji trebao znati, da si olakša posao i udovolji uvjetima koje pred svakog proizvođača postavlja suvremena tehnologija?

Od kuda početi. Da vidimo od kada i od kuda su neki drugi počeli.

Što o hranidbi piše u knjizi „STOČNA HRANA I HRANIDBA STOKE“ od Franka B. Morrisona, SAD – NEW YORK 1949. godine. Prvo izdanje „Stočna hrana i hranidba stoke“ objavljeno je 1915. u velikom izdanju, a u jednostavnom i skraćenom izdanju 1917. kao knjiga za farmere.  Skraćeno izdanje je naišlo na dobar prijem farmera, tako da je prvih sedam izdanja preštampavano još 31 puta. I čemu se onda danas imamo čuditi, tamo nekakvom postizanju prosječne dnevne proizvodnje od 60 do 70 litara mlijeka po jednoj kravi. Od 1917. do 1950. veliko izdanje ove knjige imalo je 21 izdanje, a malo izdanje kao priručnik za farmere 1951. ima svoje novo osmo izdanje, koje je znatno popravljeno i dopunjeno sa najnovijim dostignućima iz nauke i prakse o hranidbi domaćih životinja.

U prvom dijelu ovog izdanja izloženi su osnovni principi hranidbe i njihove primjene u praksi. Zatim najnovija otkrića vezana za funkciju i značaj vitamina i minerala, te količinama i kvaliteti bjelančevina u hranidbi.

U jednom broju mljekarskog lista iznio sam tabelu koliko su u to vrijeme američki farmeri trošili kalcitnih materijala za kalcizaciju svojih poljoprivrednih površina na kojima proizvode stočnu hranu. Stočna hrana se ne može proizvoditi u dovoljnim količinama i zadovoljavajuće kvalitete na bolesno kiselim i slabo plodnim tlima.

2007_10_09_Hranidba_Sl_3.jpg
Sjenaža od trava, lucerne, djetelinsko travnih ili travno djetelinskih smjesa od biljaka pokošenih prije klasanja daje izvanredno dobru, lako i brzo probavljivu voluminoznu krmu. Samo ovakva sjenaža je dobra osnova za dnevnu proizvodnju od 30 do 40 litara mlijeka

Zatim je u ovom priručniku detaljno obrađeno kako izbalansirati obrok za različite nivoe proizvodnje.

Posebno su izneseni i obrađeni ekonomski principi koji se moraju poštivati u hranidbi, „Ekonomika u hranidbi domaćih životinja. Na kraju priručnika nalazi se poglavlje „Značaj stočnih hranjiva za stajski gnoj, sa posebnim izlaganjem o vitalnoj važnosti stočarstva prema ekonomskom održavanje plodnosti zemljišta.

Na početku ove knjige piše. Od svih poljoprivrednih grana u SAD, stočarstvu je posvećena najveća pažnja pa su i uspjesi postignuti u ovoj oblasti najveći. Pored ostalih činilaca, blagovremeno postavljanje hranidbe domaćih životinja na solidnu naučnu i ekonomsku osnovu, bez sumnje je bilo odlučujuće.

Pripremi za ispis