Prašenje strništa

Žetva ozimog ječma i uljane repice je završila.

2007_06_26_Biljni_ostaci_uljane_repice_nakon_zetve.JPG

Biljni ostaci uljane repice nakon žetve

2007_06_26_Strnjika_jecma.JPG

Strnjika ječma

Započela je i žetva pšenice. U ovo ljetno doba treba možda podsjetiti na neke gotovo zaboravljene agrotehničke mjere koje su od velike koristi. Jedna od njih je prašenje strništa, tj. vrlo plitko oranje. To je po dubini oranja najpliće oranje uopće, a treba varirati između 8 i 12 cm. Višestruka je korist od ove obrade tla:

  • aktivira sjemenke korova iz plitkog površinskog sloja tla na klijanje (suzbijanje korova mehaničkim, a ne kemijskim putem),
  • sprječava gubitak vlage iz tla evaporacijom koja je ljeti nakon žetve strnih žitarica vrlo velika (zato što se ovom obradom razbija sistem kapilara u površinskom sloju tla)
  • biološki aktivira tlo zbog pojačanog rada mikroorganizama.

2007_06_26_Popraseno_strniste.JPG

Poprašeno strnište

Strnjika koju ovom obradom unosimo u tlo služi kao izvor energije mikroorganizmima koji se nalaze u tlu. Budući da je omjer sadržaja ugljika i dušika u slami vrlo širok i iznosi 50-150 : 1 može se očekivati pojava tzv. "dušične depresije" do koje dolazi kad mikroorganizmi tla troše dušik iz tla na uštrb posijanog usjeva. To možemo jednostavno izbjeći dodavanjem prosječno 8 kg čistog dušika na 1 t biljne mase. U prosjeku računamo da pri intenzivnim uzgoju strnih žitarica ostaje po hektaru 4-5 t slame, ovisno o godini i sorti (uglavnom je omjer između prinosa zrna i uroda slame 50% : 50%) – vidi fotografiju: STRNJIKA JEČMA. Postoje dvije mogućnosti kada možemo dodati dušik.

  1. kad su žetveni ostaci još na površini tla ili
  2. pred sjetvu (sadnju) naredne kulture.

Oba načina imaju prednosti i mana. Kod prvog načina osigurava se brža razgradnja unesene biljne mase, ali bi uneseni dušik mogli vezati mikroorganizmi tla, dok kod drugog načina dolazi do sporije razgradnje organske mase, a zasijanoj kulturi na početku vegetacije stavlja se na raspolaganje previše dušika. Međutim, iskustva pokazuju da u praksi prvi način ima prednosti jer je dokazano da su prinosi viši i stabilniji. Za ovu svrhu možemo iskoristiti tekuća dušična gnojiva kao što je gnojnica, tekući stajski gnoj (vidi fotografiju: GNOJNICA PO ŽETVENIM OSTACIMA JEČMA) te tekuća otopina uree u količini 70-100 kg/ha ili kruta mineralna gnojiva. Pri izboru mineralnih gnojiva prednost imaju ona gnojiva koja sadrže kalcij jer on služi za neutralizaciju kiselina koje se stvaraju u tlu pri razgradnji organskih tvari.

2007_06_26_Gnojnica_po_zetvenim_ostacima_jecma.JPG

Gnojnica po žetvenim ostacima ječma

Pripremi za ispis