Agroekologija, Vijest

Premda sustav agro okolišnih plaćanja, službeno, još nije započeo, prepoznata je njezina važnost od strane lokalne samouprave i JUZP-e, a isto tako i poljoprivrednika na terenu.

Kroz trosatno druženje predstavljeni su prijedlozi agrookolišnih mjera u Hrvatskoj. Učesnici su upoznati sa Natura 2000 područjima, osnovama bioraznolikosti, važnosti krajobraza, prijedlozima mjera, mogućim visinama potpore i uvjetima za ostvarivanje prava istih, te naročito važnosti poljoprivrednika u održivom razvoju poljoprivrede .

S obzirom na činjenicu da će o svakom trećem hektaru ovih područja brinuti poljoprivrednici, postizanje ovog cilja (očuvanja bioraznolikosti, biljnih i životinjskih vrsta), uvelike će ovisiti o nastavljanju poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednom zemljištu, te ostanku seoskog stanovništva na djedovini.

Posebno interesantno bilo je predavanje kolege šumara Tea Hrvoja Oršanića predstavnika Kozjanskog parka u Sloveniji sa temom: „Primjeri dobre prakse korištenja agro okolišnog programa u Kozjanskom parku“.

Slovenija provodi program agrookolišnih mjera oko 8 godina, ali su također, kao i Republika Hrvatska, u fazi dodatnih pregovora sa Europskom komisijom oko oblika mjera i visina potpora za novi period 2014-2020., te naročito novog poglavlja za koji EU komisija naročito polaže važnost, a to je klima. Prijedlozi su da se osim održive poljoprivrede fokus stavlja i na smanjenje klimatskih promjena kroz održivi razvoj.

Nekoliko izvadaka iz predavanja kolege Oršanića:

• Upis kroz ARKOD sustav
• 50 % poljoprivrednika koji su ušli u sustav izravnog plaćanja, ušli su u sustav agro okolišnih plaćanja
• Savjetodavna služba provodi obaveznu edukaciju od 6 sati godišnje koju mora proći svaki korisnik mjera
• Savjetodavna služba svake godine predlaže Ministarstvu poljoprivrede aktualne teme predavanja za korisnike
• Novi prijedlog , korisnik mora koristiti najmanje tri mjere, kod nas barem jednu.

Neke od mjera pokazale su zavidne rezultate, tako, kroz mjeru Očuvanja travnjačkih voćnjaka zasađeno je 4674 novih stabala visokostablašica (oko 31 ha), napravljena je revitalizacija oko 11.000 starih stabala, odrađena su mnoge edukacijske demonstracije prerade, voća, nabave opreme, posađeni voćnjaci oko škola.

Predavanja o agro okolišnim mjerama u susjednoj Sloveniji:

I za kraj, još jednom se potvrđuje izrazita važnost prepoznavanja nadolazećeg sustava agro okolišnih mjera, kao dio Programa ruralnog razvoja, uloge Savjetodavne službe, tako i svih relevantnih institucija i organizacija koje odlučuju o primjeni agro okolišnih mjera u sustavu održive poljoprivrede.

Georg Gal, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik