Obavijest, Vijest

Prodiranjem poplavne vode u silažu i njenim višednevnim ležanjem na silažnoj masi dolazi do razrjeđivanja propionske kiseline koja kao konzervans čuva silažu u anaerobnim uvjetima od kvarenja.

Stagniranjem i povlačenjem vode iz silažne mase dešava se djelomičan proces ocjeđivanja, već razrijeđenog konzervansa (kiselina). Zrak koji ulazi na mjesto iscijeđene vode dolaskom toplijeg vremena izaziva aerobni proces sekundarnog vrenja, odnosno kvarenje silaže. Plijesni koje se razvijaju mogu sadržavati opasne mikotoksine koji će se konzumacijom pljesnive hrane naći u mlijeku i mesu.

Što se od silaže može eventualno uz oprezno izuzimanje iskoristiti? To može biti nepoplavljeni površinski sloj ali treba paziti dokle se sve podigla kapilarna voda. Dio dobro nagažene i zbijene silaže uz stalno praćenje sekundarnog kvarenja djelomice se može iskoristiti za tov junadi. Krene li proces kvarenja u neželjenom pravcu, treba prestati s korištenjem silaže u hranidbi.

Što učiniti sa silažom neupotrebljivom za hranidbu stoke? Ista se može iskoristiti kao sirovina za bioplinska postrojenja ako su relativno blizu. Ako nema fermentatora, kiseli se silažni supstrat može razastrti na oraničnu površinu i uz dodavanje vapna zaorati.
Kako postupiti s poplavljenim sijenom i slamom? U namočenom sijenu i slami dolazi do naglih procesa truljenja koje je nemoguće zaustaviti. Zato je takvo sijeno i slamu poželjno izmjestiti izvan farme i kompostirati. Druga je varijanta da se bale rastepu po oraničnoj površini i masa zaore uz dodatak ureje koja će pripomoći pri bržoj humifikaciji mase. U poplavljenom sijenu moguć je i brzi razvoj listerije.

Poplavljene i evakuirane krave doživjele su višestruki stres. Budući da im je do poplave korišteno krmivo uglavnom postalo nedostupno ili neupotrebljivo, u novim uvjetima prešlo se na korištenje zamjenskog krmiva i to vrlo naglo. Mikroorganizmima buraga potrebno je određeno vrijeme (10-12 dana) za prilagodbu novom krmivu. Proizvodnja mikrobnog proteina je smanjena, što za sobom povlači pad proizvodnje mlijeka. Po uspostavi novog hranidbenog statusa, laktacijska se krivulja više neće vratiti na krivulju prije stresnog stanja.

Kumulativni stres izazvan preseljenjem, novim ambijentalnim uvjetima, novim dnevnim ritmom mužnje i novim hranidbenim statusom može smanjiti proizvodnju mlijeka čak do 70 %. Evakuiranim životinjama treba omogućiti što više mira uz što kvalitetniji izbalansirani obrok.

Gledajući na problematiku proizvodnje svinja u tehnološkom smislu najveći problemi javljaju se u održavanju zdravstvenog statusa stada. Veliki utjecaj na zdravlje svinja imaju uvjeti držanja. Stoga je potrebno stvoriti takve uvijete da se spriječi razvoj bolesti.

U poplavljenim objektima mogućnost zaraze je velika.

Nakon povlačenja vode iz objekata, a posebno kod objekata za uzgoj svinja, potrebno je mehanički ukloniti nečistoće iz objekata. Obavezno ukloniti hranu iz hranilica, silosa i transportera za punjenje hranilica. Svu pokretnu opremu potrebno je ukloniti iz objekta. Sve zidove, podove i nepokretnu opremu isprati vodom pod pritiskom. Isto tako i opremu koja je uklonjena iz objekata.

Nakon toga nanijeti dezinficijens prskalicom pod tlakom na svu opremu koja je uklonjena iz objekata. Slijedi spremanje opreme u očišćene objekte prije nego se pristupi dezinfekciji. Pristupiti dezinfekciji cijelog prostora nanošenjem dezinfekcijskog sredstva uz pomoć prskalice pod niskim tlakom na sve površine. Nakon toga zatvoriti objekt. Ovisno o proizvođaču određeno vrijeme je potrebno za djelovanje sredstva, često je to samo nekoliko sati.

Važno je sredstava primijeniti prema uputama proizvođača.

Molimo Vas da se svojim pitanjima ili nedoumicama kako postupiti u datom trenutku slobodno obratite savjetnicima Savjetodavne službe koji će intenzivno obilaziti pogođena gospodarstva i savjetodavno pomagati u smanjenju posljedica poplava i ponovne uspostave poljoprivredne proizvodnje.

Ivan Jukić, dipl. ing. agr.
Željko Kucjenić, dipl. ing. agr.