Ratarstvo, Savjet

Dobro je poznato da ova mjera ima vrlo povoljan učinak na vodozračne odnose u tlu, utječe na produbljenje zone zakorjenjivanja, uklanja se tzv. „taban pluga“ te se omogućuje akumulacija potrebne vlage u tlu za biljke u sušnom razdoblju.

Prošla 2014. godina u kojoj su se dogodile katastrofalne poplave na istoku zemlje, ali i u drugim dijelovima Hrvatske, imala je vrlo loš utjecaj na stanje strukture tla. Zbog iznadprosječne količine oborina, većina agrotehničkih operacija provodila se u vrlo nepovoljnim uvjetima za obradu tla a posebno se to odnosi na jesensku žetvu. Često smo svjedočili prizorima gdje je po nekoliko traktora izvlačilo kombajne iz polja ili prikolice pune kukuruzne silaže odnosno zrna kukuruza.

Fotografija 1.: tragovi u polju

Na nekim poljima nije se moglo razaznati da li se radi o loše obavljenom oranju ili se radi o oštećenjima od kotača i duboko urezanim kolotrazima u tlo. Naravno da je to ostavilo teške posljedice po strukturu tla, budući da tlo vrlo dugo „pamti“ svaku našu radnju po neprimjerenim uvjetima za rad na polju. Razumljivo je da nije moguće odlagati poljoprivredne radove u nedogled, međutim uvijek treba imati na umu posljedice takvih radova po strukturu tla.

Stanje tla obzirom na sadržaj humusa

Promatrajući rezultate analize tla na području sjeverozapadne Hrvatske (mislim da vrijedi i općenito za RH), već dulji niz godina uočava se strmoglavi pad sadržaja humusa u tlu. Na žalost postotak humusa u tlu nerijetko iznosi čak ispod 1 % što je uistinu vrlo zabrinjavajući podatak. To nam govori da se loše gospodari s organskom tvari, da je bilanca unošenja i iznošenja organske tvari narušena te da uslijed korištenja teških strojeva i priključaka imamo ozbiljne poteškoće sa zbijenošću tla. Vrijeme je da se struka a zatim i poljoprivrednici ozbiljno pozabave ovom problematikom.

Fotografija 2.: vrlo zbijeno tlo s niskom pH vrijednošću

Iz literature i iz znanstvenih istraživanja možemo saznati da se u zadnjih 100-tinjak godina u Istočnoj Slavoniji izgubio približno 50-70 % humusa i sa 4-6 % spao na 1-2 % humusa u prosjeku. Dehumizacija je proces prisutan i na svim drugim poljoprivrednim tlima Hrvatske. Tako je vrijednost humusa kod hidromelioriranih tala za 20-tak godina sa 6-10 % spala na 4-5 %. Kod luvisola, količina humusa kod oraničnih tala kreće se od 1,5-2,5 %, a isto tako i kod antropogeniziranog pseudogleja. Te vrijednosti ukazuju da ipak treba u agrikulturnim operacijama voditi računa o ciklusu vraćanja organske tvari u tlo. (Izvor: Aktualno stanje zaštite tla u Hrvatskoj – Željko Vidaček, Matko Bogunović, Aleksandra Bensa)

Koji problemi se javljaju zbog zbijenosti tla?

U prvom redu prisutan je problem da biljke u zbijenom tlu ne mogu pravilno razviti korijenov sustav, on ostaje vrlo plitko na površini jer ne uspijeva prodrijeti u dublje slojeve tla u potrazi za vodom i hranom. Nadalje, kada je tlo zbijeno, ono ima smanjenu mogućnost upijanja oborinskih voda i pri svakoj većoj količini oborina dolazi do stagnacije viška oborina što za posljedicu ima slabiji rast i razvoj biljke a kada ti uvjeti dulje potraju, dolazi do ugibanja biljke. Na nagnutim terenima u uvjetima otežane infiltracije vode u tlo, dolazi do površinskog otjecanja što može uzrokovati značajnu eroziju i odnošenje oraničnog sloja tla zajedno sa hranjivima koja se nepovratno gube.

Fotografija 3. gruber za postrnu obradu i pliće rahljenje tla

Što nam je činiti?

Uvijek trebamo poći od sebe i od onoga na što možemo sami utjecati. Prije svega nastojati svesti na najmanju moguću mjeru radove u uvjetima prekomjerne vlažnosti tla. Time smanjujemo  negativan utjecaj teške mehanizacije na strukturu tla. Trebamo svakako više voditi računa o bilanci organske tvari i njenom vraćanju u tlo a nikako spaljivati žetvene ostatke – što je uostalom i prema Pravilniku o višestrukoj sukladnosti zabranjeno (NN 33/2015). Preporuča se kod osnovne obrade tla mijenjati dubinu oranja, čime izbjegavamo nastajanje tzv. „tabana pluga“. Voditi računa da lemeši na plugu ne budu istrošeni i tupi jer to dodatno pogoduje nastajanju „tabana pluga“. Jedna od mjera koja se preporuča je i provođenje kalcifikacije na kiselim tlima, budući da kalcij popravlja strukturu tla i omogućuje bolju pristupačnost važnih hranjiva (na primjer fosfor) koja su teže pristupačna biljci u kiselim tlima. Spomenimo i „zelenu gnojidbu“ koju također možemo ukomponirati s ostalim mjerama u cilju popravljanja strukture tla, budući da zaoravanjem zelene mase utječemo na sadržaj organske tvari u tlu i na popravljanje vodno zračnih odnosa.

Fotografija 4. Masivni podrivač za duboko rahljenje tla

I za kraj, kada druge mjere ne daju rezultate, treba provesti mjeru podrivanja tla. Treba razlikovati zbijenost tla koja je nastala u površinskom sloju tla koju možemo sanirati s tzv. „gruberima“. Razbijanje nepropusnih slojeva na većim dubinama treba provesti s podrivačima. Važan je trenutak kada se obavlja ovaj zahvat. Poželjno je da tlo bude suho kako bi učinak bio bolji i dugoročniji. Ako je tlo vlažno, ne postiže se željeni učinak rahljenja i mrvljenja tla. Kao i svaka druga mjera tako i ova ima ograničen vijek trajanja. Budući da je ovaj zahvat dosta skup, često nemamo na raspolaganju vlastite strojeve, treba racionalno i pravilno provoditi ovu mjeru. Stoga prevencija pojave zbijenosti tla je svakako najvažnija i ekonomski najisplativija. Ako je ikako moguće, smanjiti broj prohoda po vlažnom tlu, izbjegavati nepotrebno gaženje i suvišne prohode, primjenjivati različitu dubinu obrade tla te unositi organsku tvar u tlo.

Slavko Kopilović, dipl. ing. agr.
rukovoditelj Podružnice
Slavko.Kopilovic@savjetodavna.hr