Reportaža, Vijest

Troškove organizacije snosili su Općina Promina i MPŠIVG. Manifestacija je trajala dva dana, a privukla je osim  vinogradara i vinara, proizvođača nadaleko poznatog oklajskog debita,  česte goste ovakvih i sličnih manifestacija Ivicu Bračića iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Prof. Dr. sc. Miroslava Tratnika sa Agronomskog fakulteta iz Zagrebu, gosp. Marijana Brčića dipl. inž.agr. iz MPŠIVG Odsjeka za ruralni razvitak, saborsku zastupnicu rođenu Prominku Mirjanu Brnadić, načelnika općine Promina i goste iz Šibensko- kninske županije dožupana Željka Šimunca i pročelnika za gospodarstvo Dragu Matića.

Prvoga dana ocjenjivani su pristigli uzorci debita deset kvalitetnijih proizvođača, metodom 100 bodova. Uzorci debita, berbe 2006. bili su šifrirani i pravilno  upakirani u skladu s pravilima  za ocjenjivanje vina. Prosječna ocjena kušanih i ocjenjenih uzoraka debita, oklajske žutine, kako joj mnogi od milja tepaju, iznosila je 75 bodova, što pristigle uzorke kvalificira kategorijom kvalitetnog vina. Koliko sorta još može polučiti kvalitete i koliko novi tehnološki postupci mogu iz sirovine, grožđa oklajskog debita, uvjetno rečeno, izvući akumulirane i skrivene vrijednosti, teško je reći? Mukotrpan je i spor proces usvajanja novih tehničko – tehnoloških rješenja u proizvodnji vina, zamjetan kod ocjenjenih vina. Unazad desetak godina na području Oklaja gotovo i nije bilo proizvođača, modernijeg tehnološko proizvodnog pristupa u proizvodnji. Maceracija se odvijala na otvorenome, nisu se odvajali peteljka i opna, vina su bila opora, trpka, puna tanina i bila su jače obojena (oksidirajuća). Iako i danas imamo veliki broj proizvođača koji proizvode na taj tradicionalan način, ipak je vidljiv  kvalitativni pomak koji otvara nove stranice i ispisuje novo poglavlje ove stare, autohtone sorte Prominskoga vinogorja. Protekla manifestacija, a i one koje se u zadnje vrijeme održane na području Šibensko kninske županije, zasigurno mijenjaju percepciju i svijest ovdašnjih vinogradara i vinara nabolje. I stariji vinari okreću se mekanijem i harmoničnijem debitu.U svakom slučaju na ovome ne treba stati, već se na ovoj sorti treba i nadalje raditi u smislu poboljšanja i istraživanja najboljeg klonskog materijala, odnosno izbora najboljeg soja debita, koji bi polučio i najbolji kvalitet vina, sve do vrhunskoga i predikatnoga, što je nedavno izrekao dobar poznavatelj vina i sorte o kojoj govorimo, Nenad Bižić dipl. inž.agr.iz Pa-vina.

Mr. Goran Zdunić sa Instituta  za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita , stručni voditelj oklajske degustacije, nešto je umjereniji što se tiče ocjene debita za kojeg kaže, na osnovu pristiglih uzoraka i svoga saznanja o sorti da još ne postoji standard u proizvodnji, da pristigla vina osciliraju od kvalitetnih do onih koji su ispod praga kvalitete. Potrebno je standardizirati tehnologiju proizvodnje uvažavajući različitost pojedinog lokaliteta, njegovog položaja, pa i godine berbe. Debit je sorta grožđa za proizvodnju kvalitetnog vina, a to je kod dijela pristiglih uzoraka i postignuto.

Osobno bih za debit rekao da ima jednu finu diskretnu aromu, dovoljno ali ne previše kiselina i puno ekstraktnih tvari. U ovom grubom podneblju debitu treba poseban, rekao bih nježan pristup u sferi agrotehnike, gnojidba stajnjakom, vrlo umjerena mineralnim kompleksnim i dušičnim gnojivima, češća obrada tla, optimalna rezidba za rod od 2 do 3 kg grožđa po trsu, pažljivi zahvati u zeleno. Dok bi u podrumarstvu uvodili moderan tehničko- tehnološki pristup proizvodnji, u sferi obrade trebalo bi se vratiti korak nazad. Debit bi nam vratio vrsnošću, gotovo uz ruku svoje bliske družice, vrhunske oklajske maraštine s kojom se inače odlično sljubljuje.

U skoroj budućnosti trebalo bi prići proizvodnji matičnoga kvasca od same sorte i time bi svakako osigurali autentičnost sortnih odlika i njenih vinskih karakteristika.

Drugoga dana bio je zajednički ručak vinara, organizatora i gostiju predavača. Nakon uvodnoga pršuta i ovčjeg sira, neizbježne domaće janjetine, niz grlo je jednostavno klizio, potpomognut vrućim popodnevljem, oklajski debit.

Na, zatim održanim predavanjima puna dvorana. Teme su izrazito poticajne: Zadrugarstvo, moderni pristup u organizaciji poljoprivredne proizvodnje, Poticaji MPŠiVG u sferi poljoprivrede i ruralnog razvoja, Poduzetništvo i poticaji za razvoj MGRiP. Na češćim pauzama, gotovo nakon svakog predavanja hladimo se debitom. Pitam se? Zašto mi kao narod vinogradarstva i vina na nacionalnoj TV reklamiramo pivo. Debit je zakon, to vam ja kažem! Pijmo glavom, ne turom.

Doznali smo da su poticaji MPŠiVG iznosili oko 2 milijarde kuna u protekloj godini i da praktički nema zdrave ideje a ni programa koji se u poljoprivredi Lijepe naše neće financijski potaći. U jednom momentu zaiskrilo je na liniji struke i politike. Gospodin Tratnik izrekao je tezu da je zadrugarstvo šansa nerazvijenih ekonomija i promotor razvoja poljoprivrede i gospodarstva u širem smislu.

Replicirao je doministar Bračić na početku svoga izlaganja, da zadrugarstvo nije preduvjet poduzetničkih aktivnosti, već se poduzetništvo može razvijati i bez razvijenoga zadrugarstva. Mišljenja sam da zadrugarstvo kao oblik masovnoga udruživanja osoba i kapitala može doprinijeti gospodarskom razvoju većeg broja pojedinca, koji se onda  osnaženi i osvješteni mogu okušati sami u kompleksnim i ne odveć sentimentalnim poduzetničkim vodama. Država bi trebala uvjetovati svaku svoju financijsku potporu, obvezatnim ulaskom u zadružni sustav rada i strogo nadzirati do kune svojih sredstava.

Na kraju ove uspješne manifestacije, podjeljene su nagrade trojici vinara s najbolje ocjenjenim debitom. Za prvo mjesto, najveću smrikovu bukaru na kojoj bi pozavidjeli i stariji vinari, koji su usput rečeno, pili iz demejana, osvojio je Ivica Džapo, drugo mjesto osvojio je debit PZ PRO-VIN, a treće mjesto debit vinara Krste Dizdara iz Oklaja.

Vinar Ivica Džapo iz Oklaja dokazano je najbolji proizvođač debita, a poziv i brončana plaketa za kvalitetu na ovogodišnjoj Vinoviti na Zagrebačkom velesajmu, to i potvrđuje.

Odsjek HZPSS Šibensko-kninske županije,
Boris Perić, dipl. ing. agr. – stručni savjetnik za agroekonomiku