Obavijest tržnim proizvođačima korjenastog povrća o zadnjim zaštitama pred skladištenje
Posljednju preporuku za zaštitu korjenastog povrća uputili smo krajem mjeseca srpnja (27.7. 2023.). Vađenje i trženje ranih usjeva mrkve, peršina i celera je započelo već prvih dana mjeseca srpnja o.g., ali usjeve s polja kasnijih rokova sjetve (sadnje) čiji se urod krajem listopada i/ili početkom studenoga planira skladištiti tijekom zimskih mjeseci još uvijek valja redovito zdravstveno pregledavati uz mjere zaštite od neželjenih organizama!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama korjenastog povrća tijekom proteklog kolovoza 2023. godine na nekim lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 90,6 mm | 9.470 minuta | 66,00 % | 21,42°C |
| M. Središće | 115,0 mm | 10.585 minuta | 82,21 % | 21,15°C |
| Donja Dubrava | 63,8 mm | 21.085 minuta | 76,89 % | 21,49°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!
U proteklom kolovozu o.g. u središnjem i istočnom dijelu Međimurju je zabilježena iznad očekivana mjesečna količina oborina od višegodišnjih prosjeka (vidi Tablicu 1.), dok je u najistočnijim područjima zabilježeno nešto manje kiše od prosjeka. Ali, mjesečna distribucija padalina nije bila jednakomjerno raspoređena, pa je usjeve korjenastog povrća u prvoj polovici proteklog mjeseca trebalo navodnjavati. Drugu polovicu proteklog kolovoza obilježio je četvrti ovogodišnji “toplinski val”: u danima 15.8.-27.8. 2023. gotovo svakodnevno smo u hladovini bilježili najviše dnevne vrijednosti temperature zraka u rasponu od 30,8° do 36,1°C (izuzev dana 17.8. kada je bilo “samo” 29,8°C – izmjereno u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu). Kiše nakon 10. kolovoza o.g. sve do 29.8. 2023. nije bilo, a onda je zadnja tri dana proteklog mjeseca kiša padala na svim mjernim mjestima, pa je izmjereno od 15,2 mm (Donja Dubrava) do 35,4 mm (Mursko Središće)! Vrlo je sparno, unatoč nesnosnom dnevnim temperaturama >30°C, u drugoj su polovici kolovoza prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka bile u rasponu 72,05-92,49 %. Na većini mjernih mjesta u Međimurju je tijekom kolovoza zabilježeno više oborina od očekivanog prosjeka, ali je pritom iznadprosječno toplo i vrlo sparno – vidi Tablicu 1.!
U takvim su uvjetima zabilježeni vrlo povoljni uvjeti za razvoj neželjenih promjena korjenastog povrća (naročito uzročnika bolesti): zbog dugotrajnih rosa i jutarnje magle mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline traje vrlo dugo (na parcelama bez navodnjavanja i više od 10.000 minuta), a prosječna je mjesečna vlažnost zraka u mjesecu kolovozu ove godine bila vrlo visoka (uz riječne doline 76,89-82,21 %) (vidi Tablicu 1.)!
U uvjetima ljetne topline i naglašene sparine uzročnici bolesti lišća korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora, Septoria) na netretiranim biljkama su već sredinom i/ili krajem sredinom srpnja o.g. zarazili više od 60 % lisne površine! Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.
Ove sezone ponavlja se višegodišnje iskustva da mjesec kolovoz na području Međimurja prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.) predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća! Zbog razlike u vrijednostima temperature zraka između dana i noći tijekom kolovoza je uz riječne doline zabilježena česta pojava sumaglice i rose, uz dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivom lišću korjenastog povrća (vidi Tablicu 1.). Dnevne su ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) posljednja dva tjedna mjesec dana najčešće u rasponu 2-3, a njihova suma zadnjih mjesec dana iznosi 38 (na poljima uz riječnu dolinu bez navodnjavanja kišenjem)! Prvih dana mjeseca rujna na poljima celera korjenaša očitali smo vrlo jaka žarišta uzročnika pjegavosti lišća (Cercospora apii), a na poljima mrkve uzročnika paleži lišća (Alternaria dauci). U narednih nekoliko dana ponovno očekujemo porast najviših temperatura zraka na vrijednosti do 30°C!
Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo u narednom razdoblju nastaviti redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (birati isključivo dopuštena sredstva s kraćim propisanim karencama K=7-14 dana)!
Zbog izražene rujanske topline nadalje je potrebno pratiti moguću pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, te druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae)!
U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju početkom jeseni u zadnjim mjerama aplikacije preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti korjenastog povrća osim kemijskih fungicida koristiti mikro-biološke pripravke koji sadrže Bacillus subtilis (Bacillus amyloliquefaciens) i/ili neke druge korisne mikroorganizme (prikladno za ekološku proizvodnju ili uzgoj povrća sa smanjenim količinama rezidua značajno ispod propisane tolerance).
Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.