Obavijest tržnim proizvođačima korjenastog povrća
Posljednja uputa za zaštitu korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) upućena je prije gotovo mjesec dana (13.6. 2023.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti i štetnika korjenastog povrća u prvoj dekadi srpnja 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 11.7. 2023. u 6.00 h):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 29,2 mm | 1.815 minuta | 66,00 % | 21,61°C |
| M. Središće | 55,2 mm | 1.230 minuta | 79,41 % | 21,81°C |
| Kotoriba | 82,0 mm | 930 minuta | 79,00 % | 21,14°C |
| Donja Dubrava | 28,4 mm | 4.590 minuta | 72,33 % | 21,94°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!
Srpanj je u višegodišnjim prosjecima najtoplije razdoblje u godini na području Međimurja, a vrijeme je u prvoj dekadi ovog mjeseca toplije i na nekim mjestima s obilnijim oborinama od očekivanjima (npr. Kotoriba): u proteklih je 20-ak dana zabilježeno toplo, sparno i od 23. lipnja o.g. iznadprosječno vlažno (kišovito) meteorološko razdoblje: u središnjem je dijelu Međimurja u danima 23.6.-06.7. 2023. zabilježeno oko 120 mm oborina (npr. u okolici Čakovca) (u srpnju je tijekom prvog tjedna na većini mjernih mjesta zabilježeno velika razlika u količini oborina, od 29,2 mm u zapadnom dijelu do 82,0 mm u nekim mjestima istočnog dijela Županije – vidi Tablicu 1.) (u središnjim je dijelovima Međimurja istovremeno zabilježeno 70ak mm)! Od proteklog vikenda je započeo drugi ovogodišnji “toplinski val”, kada očekujemo da 4-5 dana uzastopno najviše dnevne temperature u hladovini dosegnu vrijednosti 31-34°C! Vlažnost zraka je vrlo visoka, uz najčešće prosječne dnevne vrijednosti posljednja dva tjedna u rasponu 68,5-84,5 % (uz riječne doline)! Moguće su nove oborine u manjim količinama tijekom 13.7. 2023. (grmljavinsko nevrijeme)!
U takvim uvjetima bilježimo izuzetno povoljne meteorološke uvjete za razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. Primjerice u dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 2-3, a njihova suma u proteklih mjesec dana iznosi 22! Stoga od početka srpnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja na mjestima uz riječne doline Drave i Mure bilježimo početne simptome uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria, Cercospora), a prema višegodišnjim iskustvima od sredine srpnja do sredine mjeseca rujna bilježimo epidemijsko širenje ovih uzročnika bolesti!
Jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nagli porast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).
Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrućim ljetnim danima. Prvu pojavu ovog nametnika zabilježili smo u patlidžanima i salatnim (velikim) krastavcima! Proizvođače celera i peršina u ranijim smo uputama obavještavali na prezimljujuću populaciju i simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza), a naknadno se na zadebljalom korijenu nezaštićenih usjeva celera razvija i kukuruzni četvero-točkasti sjajnik (Grischlochilus quadrisignatus).
Raniju mrkvu koja se planira vaditi od sredine mjeseca srpnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis). Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve). Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.
Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.
Preporučujemo i dodavati folijarna hranjiva topiva u vodi s naglašenim sadržajem kalija i mikro-hranjiva, naročito na parcelama korjenastog povrća koja se planiraju ujesen skladištiti!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.