Prvi plodovi Pistacija – Tršlje u Zadarskoj županiji
Tršlja – Pistacija je voćka iz skupine lupinastih voćaka, koju naši poljoprivrednici slabo poznaju.
Tako započinje prvi redak proslova prof. dr. sc. Ivo Miljković u svojoj knjizi TRŠLJA (Pistacia vera L.).
Pa tako prof. dr. sc. Ivo Miljković, nastavlja u svojem proslovu o Tršlji da je kao voćna vrsta zanemarena, pa ih se uopće ne proizvodi u Hrvatskoj. Takva je vrsta tršlja, premda postoje mogućnosti njena uzgoja i proizvodnje u dovoljnoj mjeri za podmirenje naših potreba, a u budućnosti i izvoza. Naravno, da bi se to ostvarilo potrebno je stručno pristupiti valorizaciji proizvodnih prostora, upoznavanje bioloških i gospodarskih svojstava pojedinih sorti i podloga, kao i njihovu izboru u kombinaciji sorti s podlogama za pojedina područja .
Svakako da je veliki obol i informacije o uzgoju Pistacija omogućila, tiskana i izdana knjiga našeg prof. dr. sc. Ive Miljkovića.
Također u knjizi stoji da u povijesti i podrijetlu Pistacija – Tršlja, spada u najstarije voćke, čije je plodove čovjek koristio za hranu.
Prava tršlja (Pistacia vera L.) dolazi u prirodnim sastojinama kao stablo visine do 5-6 m, a na manje plodnim skeletoidnim tlima raste kao grm. Stabla razvijaju krošnje široko okruglasta oblika. Kora debla i grma je sivkasta, a u mlađih stabala crvenkasto smeđa. Lišće je neparno perasto. Ima 3-5 široka ovalna lista kojima je lice tamnozelene boje sjajno, a naličje blijedo zelenkasto i dlakavo. Također je dlakava i peteljka lista.
Tršlja je dvodomna biljka. Na ženskim i muškim biljkama cvjetovi dolaze u inflorescencama koje su metličasta oblika.
Slika 1. i 2. Cvjetovi Pistcija – Tršlje
Plod je oraščić sa jednom sjemenkom. Muški cvjetovi imaju 2 do 3 reda cvijeća i 3 do 6 prašnika u velikim žutim polenovnicama. Ženski cvjetovi imaju 2 do 5 listića u vjenčiću, a u sredini je pestić (tučak). Cvatnja se odvija prije listanja krajem ožujka ili početkom travnja.
Plod je oraščić dug 1 do 2 cm i 1 cm širok, a obavijen ljuskom svijetložućkaste boje i mesnatom kožicom crvenkaste boje.
Slika 3. i 4. Plodovi Pistacija – Tršlja
Slika 5. i 6. Plod Pistacija – Tršlja
Postoje veće ili manje razlike između pojedinih sorti tršlje i to kako u veličini, tako isto u morfološkim karakteristikama ploda. Dozrijevanje plodova počinje u drugoj polovici srpnja, a traje mjesec dana. Pistacija – Tršlja je vrlo rodna voćka, a plod joj je vrlo kvalitetan i izvrsnog okusa. Plodovi tršlje spadaju u skupinu delikatesnih suhih plodova. Prava tršlja donosi rod svake godine, a oscilacije u rodnosti su posljedica čitavog niza čimbenika među kojima najveće značenje imaju klimatske prilike. Tršlja je izrazito kserofitna biljka pa može izdržati i duga sušna razdoblja.
Samonikla Smrdljika/Smrdela/Smrdelj (različiti sinonimi) (Pistacia terebinthus L.), Kilata smrdljika (Pistacia lentiscus L.) proširene u južnim prisojnim toplim krajevima na području Sredozemlja. U Dalmaciji, Dalmatinskoj zagori, Hrvatskom primorju i Istri raste u obliku makije u sličnim listopadnim šumama i šumarcima pretežno na toplijim stjenovitim karbonatnim terenima.
Nalazimo je na gotovo svim tipovima tala – posmeđenim crvenicama, crvenicama, aluvijima, nerazvijeno smeđe karbonatnim tlima, tlima na dolomitnim trošinama, itd.
Slika 7. i 8. Sadnica Pistacija nakon sadnje u jame, tip tla skeletoidna crvenica i Pistacia u 3. godini uzgoja na tipu tla pjeskovita ilovača
Slika 9. Samonikla smrdljika (Pistacia terebinthus L.)
U voćarstvu se Smrdljika koristi kao podloga na koju se cijepe plemenite sorte vrste Pistacija vera L., a kako je u Zadarskoj županiji prije nekoliko godina, točnije 2018., OPG Dragan Alavanja iz Donjeg Karina posadio prve sadnice Pistacija i krenuo ozbiljno u kontinuirano podizanje plantažnog nasada Pistacija – Tršlje (1,2 ha) sa planovima za daljnju sadnju.
Nakon toga počeo je rasti interes za uzgoj Tršlje (Pistacia vera L.) te je prvi nasad podignut u spomenutom Karinu, zatim u Islamu Grčkom (područje grada Benkovca) na OPG Kožul Draga, a zatim Sukošnu (planira se sadnja),…
Slika 10. i 11. OPG Dragan Alavanja, nasad Pistacija u 5. godini uzgoja. OPG Kožul Draga; nasad u 2. godini uzgoja
Upravo uzgoj i želja naših poljoprivrednika potaknula me je da nastojim bolje upoznati ovu voćnu vrstu u našim klimatsko pedološkim uvjetima. Na inicijativu poljoprivrednika, poslan je zahtjev u siječnju 2022. godine resornom ministarstvu u svrhu uvrštenja Pistacia vera, kao voćne vrste.
Zahtjev je uvažen i tršlja je uvrštena u Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS Mjera Ruralnog razvoja za 2022. (NN 27/22). U Pravilniku pod Prilog 1., Tablica 1., šifre i nazivi kultura voćne vrste od ove godine i Pistacija – Tršlja zauzela je svoje mjesto. Redovnim obilascima i pregledom nasada sa svrhom pružanja stručne pomoći u agrotehničkim mjerama, prije svega kod formiranja uzgojnog oblika, dakle rezidbe, gnojidbe, navodnjavanja, ponešto oko izbora sorte te podloga, praćenja cijepljenja na podloge smrdljike (Pistacia terebintus L.)., a u pozitivnoj sinergiji sa poljoprivrednicima u praćenju uzgoja Pistacija – Tršlje, mogu iznijeti neka moja početna zapažanja koja smatram korisnima. Kada je riječ o cijepljenu, ovdje mogu spomenuti dva načina koja se ovdje prakticiraju, a to su okuliranje i cijepljenje na isječak.
Slika 12. i 13. Načini cijepljenja: okuliranje i isječak na podlogu smrdljike (Pistacia terebinthus L.)
Okuliranje je način cijepljenja kod kojega se samo jedan pup plemke prenosi na podlogu. Uglavnom se koristi na spavajući pup. Cijepljenje na isječak provodi se kad je podloga deblja od plemke. Ovaj način cijepljenja provodi se u zrelo, obično na početku vegetacije, kada počinje kolanje sokova. Bolji primitak je pokazalo cijepljenje kod okuliranja, dok slabiji cijepljenje na isječak. Što se tiče rasta i razvoja nacijepljenih Pistacija- Tršlje, kod višegodišnje samonikle Smrdljike porast je neusporedivo veći nego kod mladih, odabranih i uzgojenih podloga Smrdljike.
Slika 14. i 15. Primjer razvoja pupa i mladice (porast 67 cm) nacijepljena na isječak, 19. ožujka 2022. na samoniklu i revitaliziranu višegodišnju podlogu smdljike (Pistacia terebinthus L.)
Praćenje cijepljenja i uspješnost primitka uvijek je u konstelaciji: podloga, sorta, način cijepljenja, zrelost mladica i pupa, klimatske prilike (prije svega u količini i rasporedu oborina). Ovdje treba spomenuti da se radi o kserofitnom tvrdom drvu koje uz to sadrži smolu i sporog je prirasta što uvjetuje kasnije dolaženje u rodnost. Nedvojbeno je da Pistacija – Tršlja predstavlja izazov kao voćna vrsta koju treba širiti u uzgoju, kako zbog njene nutritivne vrijednosti ploda tako i zbog samoniklih podloga smrdljike (Pistacia terebinthus L.) i Krilate smrdljike (Pistacia lentiscus L.) kojima obiluje naša zemlja, naročito njen mediteranski dio.
Slika 16. OPG Alavanja Ćiro, podovi Pistacija – Tršlja
Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.
Izvor: Ivo Miljković
TRŠLJA (Pistacia vera L.).
Vlastita naklada, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Zagreb, Osijek 2019.