Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka
Posljednja preporuka za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika jabuka upućena je prije osam dana (27. svibnja o.g.)!
Tijekom proteklog mjeseca svibnja zabilježili smo iznadprosječno toplo, te na većini mjernih mjesta ispod-prosječno kišovito razdoblje (vidi Tablicu 1.). Neobično vruće i suho bilo je od početka druge do sredine treće dekade mjeseca svibnja (od 11.5. do 25.5. 2022.)!! U tom je razdoblju čak tijekom 10 dana zabilježena najviša dnevna temperatura u hladovini raspona od 27,5° do 31,8°C (u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu)!! Kiše je od 01.5. do 25.5. 2022. padalo čak 74,7 % manje od očekivanog mjesečnog prosjeka! Ipak, meteorološki uvjeti su nakon 25. svibnja bitno drukčiji! U popodnevnim satima 25.5. Međimurje je zahvatilo olujno nevrijeme sa tučom u zapadnom dijelu uz rijeku Muru, te u istočnom dijelu Županije uz rijeku Dravu. Olujni vjetar sa obilnijim oborinama ponovno je zabilježen u noći 27./28. svibnja o.g.! Tih dana (25.-29.5.) je izmjereno 45,6 mm oborina uz visoku vlažnost zraka (od 79,52 do 96,22 %) i dugotrajno vlaženje lišća i plodova (dnevno od 430 do 1095 minuta) (izmjereno u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti jabučastog voća u proteklom mjesecu svibnju 2022. godine na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 55,6 mm | 6.845 minuta | 71,28 % | 18,80°C |
| Belica | 71,6 mm | 6.840 minuta | 71,60 % | 17,83°C |
| Mursko Središće | 62,4 mm | 14.035 minuta | 78,31 % | 17,37°C |
| Novakovec | 92,4 mm | 9.555 minuta | 78,48 % | 17,24°C |
| Kotoriba | 53,4 mm | 8.000 minuta | 73,00 % | 18,60°C |
| Donja Dubrava | 69,2 mm | 14.105 minuta | 70,10 % | 17,98°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!
Stanje u nasadima: na netretiranim jabukama dominantne bolesti u 2022. su krastavost (Venturia) i pepelnica (Podosphaera). Intenzitet pojave pepelnice na lišću osjetljive sorte Idared početkom mjeseca lipnja na netretiranim stablima je izrazito velik (>75 % lišća zaraženo pepelnicom)! Prve simptome krastavosti lišća na osjetljivoj sorti Zlatni delišes pronalazimo od 7. svibnja o.g. (naknadno i na sorti Gala), a na plodovima jabuke (Idared) i kruške (Viljamovka žuta) simptomi krastavosti su uočeni u danima nakon 26. svibnja o.g.!
Znakove karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora) krajem svibnja i početkom lipnja o.g. ne pronalazimo! Suma prosječnih dnevnih temperatura zraka od početka kalendarske godine (1.1. 2022.) do jučerašnjeg dana (2.6. 2022.) iznosi 1.210,7°C! Prognozni modeli u mjernim uređajima “iMetos” ukazuju da nakon 29. svibnja o.g. očekujemo značajno manje oslobađanje zimskih askospora, odnosno da završava opasnost od primarnih (skrivenih) zaraza voćnjaka (jabuka i krušaka) uzročnikom krastavosti (Venturia)! Voćari koji su mjere zaštite obavili po posljednjoj preporuci u zadnjim danima svibnja ili prvim danima lipnja o.g., a nemaju simptoma krastavosti u svojim nasadima, naredne mjere suzbijanja uzročnika bolesti planirajte u većim razmacima 12-15-ak dana!
U poljskom mikro-pokusu na kritičnom lokalitetu Mursko Središće (zbog dugotrajnog zadržavanja vlage u krošnjama jabuka) tijekom razdoblja 26.3.-01.6. 2022. provedeno je deset aplikacija (“primarno razdoblje”), te je na sortama jabuka Zlatni delišes, Jonagored i Idared dobivena odlična djelotvornost na krastavost (Venturia) i pepelnicu (Podosphaera) primjenom anorganskih i organskih pripravaka: (bakar, ditianon & kalijev-fosfonati, metiram, kaptan, ditianon & pirimetanil, fluksapiroksad, mefentriflukonazol, fluksapiroksad & difenkonazol i sumpor), te mikrobiološkog fungicida na osnovi Bacillus amyloliquefaciens!
U većini nasadima gdje nema znakova krastavosti lišća moguće je u prvoj polovici ili sredinom lipnja o.g. koristiti pripravke koji pored krastavosti suzbijaju druge uzročnike bolesti koje se tijekom ljeta pojavljuju na plodovima prema iskustvima iz ranijih sezona (npr. gorka trulež – Colletotrichum, smeđa trulež – Monilinia)! Krajem svibnja (30.5.) smo zabilježili vrlo povoljne uvjete za razvoj sive plijesni (Botrytis). U narednom razdoblju na osjetljivim i slabije zaštićenim nasadima očekujemo razvoj drugih bolesti plodova i lišća jabuka prilagođenih visokim ljetnim temperaturama, sparini i povremenim grmljavinskim pljuskovima (npr. Alternaria, Marssonina)! Stoga je u nasadima jabuka potrebno nastaviti primjenu fungicida prema njihovim registracijama (spektar djelotvornosti) i ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla na slabije zaštićenim nasadima u istočnom dijelu Međimurja dominiraju mine promjera većeg od 0,5-1 cm od moljca okruglih mina (Leucoptera) (primijećeno u zadnjem tjednu svibnja o.g. na sorti Idared)! Na osjetljivim sortama gdje u ranijim aplikacijama nisu suzbijane različite vrste uši (Aphis, Eriosoma, Dysaphis) dominira na vršom lišću i mladicama jabučna zelena uš (Aphis pomi).
U nasadima jabuka gdje nisu korišteni akaricidi tijekom proteklog mjeseca svibnja zbog porasta temperatura u narednim danima pratiti moguću pojavu prvih “žarišta” (pokretne grinje), naročito na osjetljivim sortama (npr. Braeburn, Fuji, Gala i Zlatni delišes)!
Tablica 2. Prosječni tjedni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) tijekom mjeseca svibnja 2022.!:
| Štetni organizam | Cydia pomonella | Leucoptera | Cydia molesta | Cydia funebrana | Archips | Ostrinia |
| Prosječni tjedni ulov leptira | 1,0 | 33,2 | 26,5 | 74,0 | 3,75 | 0,25 |
Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Archips=savijač kožice ploda; Ostrinia=kukuruzni moljac!
Od početka ove godine do jučerašnjeg dana suma efektivnih temperatura zraka >10°C iznosi 293,9°C! Ovih dana preporučujemo obaviti prvo usmjereno suzbijanje jabučnog savijača (Cydia pomonella) registriranim kemijskim insekticidima. Od idućeg tjedna na netretiranim stablima tražiti prve oštećene (“crvljive”) plodove! U nasadima s izraženim rastom jednogodišnjih mladica pojavljuje se i populacija savijača kožice ploda (u proteklom razdoblju u zapadnom dijelu Županije je zabilježen let leptira vrsta Archips i Pandemis)!
Izbor insekticida prilagoditi pozitivnim sekundarnim učincima na druge štetnike koji se tijekom ljeta pojavljuju u nasadima jabuka i krušaka, te maksimalnom broju njihove aplikacije u sezoni i propisanoj karenci. Naredne usmjerene aplikacije insekticida moraju provoditi s razmacima 13-15 dana!
U nasadima s konfuzijom (zbunjivanjem) jabučnog savijača ovih dana dobro preventivno primijeniti neki od registrirani selektivnog insekticida radi suzbijanja više vrste gusjenica iz skupine savijača kožice ploda (Archips, Pandemis)!
Zbog primjene insekticida u narednom razdoblju, te njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen!
Vlasnike plantažnih nasada krušaka obavještavamo na redovito praćenje populacije kruškine buhe (Psylla pyri), naročito u nasadima sa izraženim porastima mladica. Za moguće suzbijanje ljetne populacije koristiti dopuštene insekticide koji su istovremeno učinkoviti protiv jabučnog savijača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Također, u nasadima krušaka preporučujemo nastaviti ljetnu preventivnu zaštitu protiv uzročnika krastavosti (Venturia) dopuštenim površinskim fungicidima prema propisanim ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.