Stočarstvo, Vijest

Posavac kao i druge dvije naše autohtone pasmine, pripada skupini hladnokrvnih konja, što znači da je eksterijerno niže i robusnije građe, no to ne umanjuje njihovu eleganciju i gipkost čemu svjedoči njihova prisutnost na različitim smotrama i kulturnim manifestacijama, dok je temperamentom blag i flegmatičan. Porijeklo posavca datira još iz doba ilirskih plemena, a podrobnija filogeneza se bilježi tek od sredine 19. stoljeća. Nastao je križanjem domaćih kobila nepoznatog porijekla, prvo s toplokrvnim pasminama (arapskim i engleskim punokrvnjakom, noniusom i lipicancima), a kasnije s hladnokrvnjacima (ardenskim, brabantskim, peršeronskim i noričkim pastusima).

Uzgoj hladnokrvnjaka u Hrvatskoj je i dalje po brojnosti veći od uzgoja toplokrvih pasmina (44%) i ponija (5%) u ukupnoj populaciji, ali već treću godinu za redom bilježi se pad u uzgoju broja posavaca. Godine 2014. taj broj je iznosio 5.167 UV grla (HPA 2016.), a danas imamo 4.608 UV grla (JRDŽ, 2017.) što je pad od 10,81 % (JRDŽ, 2017.).

Najveći broj posavskih konja se uzgaja na području Sisačko-moslavačke županije. Kako bi se očuvao njihov broj i podigla svijest o važnosti očuvanja ove pasmine brinu se brojni mali uzgajivači, ergele, savezi i udruge uzgajivača udruženi u Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac (SSHP). SSHP u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom (HPA) promiče provedbu uzgojnih programa u cilju očuvanja pasmine kao dijela naše biološke i kulturne baštine.

Također i država te lokalna i regionalna uprava već godinama raznim subvencijama podržavaju njihov uzgoj. Ulaskom u EU počeli su se provoditi programi koji potpomažu razvoj poljoprivrede kroz mjere ruralnog razvoja. Tako mjera 10 “Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene” i njen tip operacije 10.1.9. “Očuvanje ugroženih, izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja”, omogućava očuvanje populacije kako posavskog tako i drugih izvornih pasmina konja kroz bespovratna sredstva koja po uvjetnom grlu (odnosi se samo na valjane rasplodne jedinke) iznosi 200 EURa. Bespovratna sredstva se dodjeljuju onim poljoprivrednicima koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, imaju zemljište upisano u ARKOD (sustav identifikacije zemljišnih parcela u RH) i životinje upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ), te jednako tako sudjeluju u provedbi uzgojnih programa propisanih za tu pasminu.

Provođenjem uzgojnih programa, subvencijama i bespovratnim sredstvima nastoji se potaknuti poljoprivrednike na očuvanje genetske i biološke raznolikosti Lijepe naše, a samim time i naše tradicije i nacionalnog identiteta.

Katarina Gabrić, mag.ing.agr.
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Podružnica Zagrebačke županije