Velike štete od krumpirove zlatice na patlidžanu

Naime, krumpirova zlatica je najznačajniji štetnik koji se javlja na krumpiru i patlidžanu u toku vegetacije. Glavni razlog tome je što patliđan kao i krumpir pripada u botaničku porodicu pomoćnica (Solanaceae).

Krumpirova zlatica latinskog naziva Leptinotarsa decemlineata u našim uvjetima ima dvije generacije. Krumpirova zlatica prezimi u tlu na dubini 20-30 centimetara i zbog toga određeni broj ugine od smrzavanja ili velike vlage u tlu. Odrasli imago krumpirove zlatice izlazi iz tla sredinom mjeseca svibnja kada temperatura tla dostigne 15˚C. Pri tome visoke temperature zraka pogoduju intenzivnijoj ishrani na krumpiru i bržem odlaganju jaja na naličju lista. Razvoj jaja traje ovisno o temperaturi 5 do 16 dana a razvoj ličinki 14 do 22 dana, nakon čega odlaze u tlo na kukuljenje. Na višim temperaturama koje prevladavaju kroz ovo razdoblje, krumpirova zlatica se intenzivnije hrani. Prema podacima iz literature  jedna jedinka zlatice pri temperaturi od 16˚C proždre oko 260 mm² lisne mase, pri temperaturi od 21 proždre oko 430 mm² a pri temperaturi od 25˚C oko 800 mm², dok svaka zlatica za života proždre oko 120 cm² lisne mase. Odrasle zlatice prve generacije se javljaju u srpnju, dok se druga generacija javlja u kolovozu. Prva generacija se intenzivno hrani na krumpiru, dok druga generacija u potrazi za hranom napada i nasade patlidžana.

Slika 1. Jaki napad druge generacije krumpirove zlatice na patlidžanu

Ličinke prve generacije vrlo su proždrljive pri čemu rade mnogo veće štete nego odrasli oblici i ličinke druge generacije. Ličinke viših razvojnih stadija jedu više i nanose veće štete. Odrasle zlatice druge generacije hrane se listovima patlidžana na kojima su vidljivi simptomi u obliku nepravilnih rupa i grizotina, a štete mogu pričinjavati i na stabljikama i plodovima. U kratkom vremenu, intenzivnim hranjenjem mogu obrstiti cijelo lišće. Na napadnutim plodovima patlidžana, izgrizaju pokožicu i meso pa takvi plodovi postaju neprihvatljivi za tržište. Prilikom jakog napada zlatice mogu prouzročiti potpunu defolijaciju biljaka, te na polju ostaju samo stabljike i žile lista, što može značajno umanjiti prinos.

Slika 2. Štete od krumpirove zlatice na plodovima patlidžana

U borbi protiv krumpirove zlatice potrebno je redovito vršiti preglede biljaka, odnosno pratiti kada imago polaže jaja na naličje listova i na taj način pravovremeno odrediti termin suzbijanja. Redovan pregled listova i odstranjivanje listova s jajima krumpirove zlatice najbolja je preventivna mjera koja se primjenjuje na manjim površinama. Mehanički se odrasle zlatice mogu suzbijati u ekološkoj proizvodnji i na manjim površinama ručnim skupljanjem i uništavanjem. Skupljanjem ženki prije odlaganja jaja smanjuje se brojnost ličinki iduće generacije. Također i plodored smanjuje napad prezimljavajuće generacije jer zlatice često prezimljavaju u polju u kojem se uzgaja patlidžan.

Krumpirova zlatica najčešće se suzbija kemijskim putem, pri čemu je sve veći problem pojava rezistentnosti. Zbog toga je potrebno izmjenjivati insekticide sa različitim djelatnim tvarima. Krumpirovu zlaticu potrebno je suzbiti u stadiju ličinke koja je najosjetljivija na insekticide. Prag odlučivanja za suzbijanje zlatice je kada 30-50% ličinki izađe iz jaja ili kada se na svakom busu nađe više od 10 ličinki. Suzbijanje se treba vršiti insekticidima za folijarnu primjenu koja je puno efikasnija i jednostavnija za primjenu. Pripravci koji su u Republici Hrvatskoj registrirani za suzbijanje krumpirove zlatice u patlidžanima su slijedeći: Alverde, Dali, Karate Zeon, Match 050 EC, Deca 25 EC, Novodor 3% i Neemazal T/S uvažavajući pri tome sva ograničenja i principe održive uporabe pesticida.

Literatura:

1. Maceljski M. (1999). Poljoprivredna entomologija. Zrinski. Čakovec. 193-198.
2. Bažok R. (2013). Krumpirova zlatica- Leptinotarsa decemlineata Say. Glasilo biljne zaštite. Br:4, vol (13) 282-288

 

                                                                                        Autori:

Petra Pozder mag. ing. fitomedicine

Mara Bogović, mag.ing.agr.
pročelnica Podružnice Varaždinske županije

 

 

Pripremi za ispis