Pred hrvatskim farmerima je vrlo zahtjevna godina

O svemu tome razgovarali smo s Hrvojem Horvatom, dr. vet. med., ravnateljem Savjetodavne službe.

Kakva je za Savjetodavnu službu bila 2014. godina?

– Protekla je godina bila doista test naših sposobnosti i izdržljivosti. Početkom godine počeo je najopsežniji preustroj službe u njenoj novijoj povijesti. Promijenjena je organizacijska struktura, pripojene su djelatnosti i djelatnici bivše šumarske savjetodavne službe. U svibnju smo postali važan akter u krizi s poplavama, što dijelom traje i danas u manjem opsegu. Lipanj nam je predstavljao važan iskorak na međunarodnoj savjetodavnoj sceni kroz organizaciju i vođenje europskog kongresa savjetodavaca u Tuhelju. Ostatak godine donio je zadaće u borbi s posljedicama klimatskih nepogoda u vinogradarstvu i maslinarstvu, saniranja krize s mandarinama, aktivnosti pod mjerom 5.2 za pomoć oštećenim područjima, informiranje o reformskom paketu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i još mnogo toga. Ovom prilikom moram čestitati svim djelatnicima Službe na izuzetnom trudu, radu i svim malim i velikim uspjesima u 2014.! Također zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede, našim partnerskim ustanovama i lokalnoj samoupravi na potpori i suradnji.

Novi pristup korištenja potencijala šuma
Kako je prošlo uklapanje šumarske savjetodavne službe u poljoprivrednu savjetodavnu službu?

U smjeru kvalitetnog gospodarenja našim resursima savjetodavna služba morala je izaći iz okvira isključivo poljoprivrednog savjetovanja i proširiti ga i na područje šumarstva. U pitanju je prirodan proces koji ima i okolišnu i ekonomsku komponentu. Novi pristup orijentiran prema dobrobiti naših korisnika, a u skladu je i sa strateškim viđenjem poljoprivrede i šumarstva kao komplementarnih grana u razvoju ruralnih područja. U Hrvatskoj je oko 600.000 ha privatnih šuma, a većina naših poljoprivrednika su i šumoposjednici. Ovim proširenjem aktivnosti naše usluge savjetovanja dobivaju jednu novu dimenziju i postaju šire i kvalitetnije. Gospodarenje privatnim šumama potencijalno je važan izvor prihoda za poljoprivrednike – ovim započinjemo sustavnu edukaciju šumoposjednika i jedan novi pristup u korištenju potencijala šuma. Sve je podržano i krovnim strateškim dokumentima u području Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

Koja je vizija „modernog savjetnika“?

Uz stručnost u određenom području, današnji savjetnik morao bi biti kvalitetan komunikator i motivator koji proizvođače gleda cjelovito, prepoznaje njihove potrebe i aktivno im nudi dugoročna poslovna rješenja. Također se očekuje da bude mentor, netko tko korisnika prati u njegovu razvoju i održava s njim plodan, ali isključivo profesionalan odnos. Savjetnik je poljoprivredniku uzor i zato u svom radu treba koristiti i na svom primjeru demonstrirati suvremene metode vođenja i organizacije poslovanja. Osim navedenog, suvremeni savjetnik mora u poljoprivredniku izazvati kritičko promišljanje i propitivanje vlastitog rezultata, budućeg smjera proizvodnje te strateško planiranje. Sve navedeno jednako je važno kao i sama struka i tehnologija.

Nove šanse za poljoprivrednike
Imaju li novi i mladi poljoprivrednici realnu perspektivu u Hrvatskoj?

S programima koji otvaraju nove šanse za poljoprivrednike, sredstvima koja premašuju sve što je do sada bilo namijenjeno razvoju poljoprivrede, s pojačanom aktivnošću svih uključenih ustanova, sa zrelošću i iskustvom naših proizvođača – uvjeren sam u daljnji uspješan razvoj. Zadnjih 25 godina obilježeno je tranzicijom u otvoreno tržište, snažnim promjenama kod velikih tvrtki, nekadašnjih organizatora proizvodnje, ali i kod samih poljoprivrednika. Oni su u tom razdoblju morali učiniti ogroman skok u načinu proizvodnje i plasiranja proizvoda koji se ne može mjeriti s bilo čime u prošlosti. Sa svim novostima i pogodnostima koje su već danas ovdje, a mnoge uskoro dolaze, iskreno se nadam pozitivnom razvoju pa tako i perspektivi za naše mlade proizvođače.

U čemu se razlikuje naša savjetodavna služba od europskih?

Mnoge su razlike između naše i sličnih europskih ustanova jer svaka zemlja ima specifično rješenje. Jedna od razlika u odnosu na mnoge je u broju savjetnika. Tako nije rijetkost da pojedine države imaju dvostruko pa i trostruko više savjetodavaca u odnosu na broj proizvođača. U Hrvatskoj je oko 900 upisanih OPG-ova po savjetniku ili oko 450 OPG-ova u sustavu potpore po savjetniku. Ukoliko znamo da teoretski jedan savjetnik može ozbiljno mentorirati i pratiti oko 50 gospodarstava godišnje (ovisno o drugim obvezama), tada postaje jasno koliko nas je malo u odnosu na realnu potrebu. Treba dodatno reći da oko 50 % vremena savjetnici provode u administrativnim aktivnostima, grupnim metodama edukacija, prognoznim poslovima i istraživanjima, zbog čega im se znatno smanjuje prostor za individualni rad s OPG-ovima koji je daleko najvažniji i najkvalitetniji.

Koje aktivnosti predviđate u 2015.?

Iduća godina bit će vrlo zahtjevna. Kao i ove godine, u planu je oko 50.000 posjeta gospodarstvima, 1700 različitih predavanja i seminara, oko 200 manifestacija u kojima sudjelujemo ili ih potpomažemo, više od 3000 medijskih priloga, AGRONET kampanja, nadzor integrirane proizvodnje, FADN istraživanje, nastavak sheme školskog voća, prognozni poslovi itd. Uz sve navedeno kreće operativna provedba Programa ruralnog razvoja i razvoj poslova u području šumarstva. Također tu je upravo započeta edukacija o održivoj uporabi pesticida koju polazi većina naših korisnika, a ima vrlo kratak rok dovršenja do 26. studenoga 2015. Sve u svemu izazovno, ali s obzirom na to da su kolegice i kolege vrlo svestrani, organizirani i iskusni, siguran sam u ispunjenje svih zadaća – kvalitetno i na vrijeme.

 

Zdenka RUPČIĆ, Glas Slavonije
Pripremi za ispis