Savjet, Voćarstvo

Savijač kore  Enarmonia formosana prvi put je primijećen 1989. u Richmondu, British Columbia, a 1991. otkrio ga je Američki Washington State Department za poljoprivredu blizu mjesta Blane, Whatcom Country. Dugogodišnji je štetnik Europe, podaci o ovom štetniku u Europi datiraju iz 1837.

Štetnik je drveta odnosno  kore. Najčešće napada trešnju i šljivu no može napasti i druge voćne vrste kao što su jabuka, marelica, nektarina, breskva, kruška i dunja.

Slika 1. Ličinka E. formosana (fotografija M.Borić)

 

 

Štetnik ima dvije generacije godišnje. Leptiri lete od svibnja do rujna. Raspon krila odraslog oblika je 15-18 mm, izgleda kao jabučni savijač, no mnogo bogatije ukrašen, tamno smeđe do sjajno crno-ljubičaste boje krila. Ima karakteristične crne crte po krilima.  Jajašca su okrugla u prosjeku 0,7 mm, spljoštenog i lagano kupolastog oblika, mliječno bijele do crvene boje nakon 2-3 dana. Jajašca su odložena samostalno ili u grupama i to najčešće na mjestima prijašnjih ozljeda. Svaka ženka izlegne otprilike 90 jajašaca. Razvoj do ličinke traje dva do tri tjedna.

 

 

 

Lličinke su blago smeđa do tamno roza sa tamnijom glavom i dlačicama po tijelu. Ličinka je veličine od 8-11 mm, ima pet razvojnih stadija, prezimljuje ispod kore između drugog i petog stadija. Pri temperaturama iznad točke smrzavanja hrani se i tijekom zime, a u potpunosti se razvija do početka proljeća kada se kukulji u svilenkasti zapredak, najčešće na mjestu gdje se ličinka prije hranila. Zapredak je često isprepleten sa izvana formiranom frass- tubom  (usitnjena tvorevina izmeta insekta pomiješana sa drvenastim prahom od bušenja, slika 2).

 

 

 

Kukuljica je 7-9 mm, svijetlo smeđa s dlačicama na dorzalnoj strani abdomena. 

 

 

U Europi je period kukuljenja  moguć od travnja pa do kasnog kolovoza i traje otprilike dva tjedna. Prezimljuje ličinka ispod kore.

 

 

 

 

 

 

Ličinka prvog stadija hrani se u prostoru između kore i tvrdog dijela drveta, dok se ličinka drugog i ostalih stadija hrani radeći nepravilne tunele između kore i kambija, no ne ulaze u drvo. Zaraze se lako uočavaju iznad debla kao crvenkasto-narančaste tvorevine, nastale kao produkt bušenja i izmeta obično blizu ulaza ličinke u drvo. Ličinka ishranom direktno radi štete jer reducira i onemogućava prolazak hranjiva u korijen, što uzrokuje pucanje i oslabljivanje kore, te izlučivanje gumaste smole na tim mjestima. Najviše su napadnuta mjesta prijašnjih oštećenja. Indirektne štete očituju se u stvaranju pogodnog staništa za sekundarne štetnike, kao što su potkornjaci i gljive čime drvo postaje osjetljivo na smrzavanje, što može rezultirati i potpunim odumiranjem stabla.

 

 

 

 

 

 

Kao preventivna mjera zaštite preporuča se održavanje dobrog stanja stabala i voćnjaka. Redovno održavanje voćnjaka odstranjivanjem korova oko stabala, te se blizu voćnjaka ne preporuča saditi smreku ili slično drveće. Izbjegavati mehanička oštećenja pravilnom i pažljivom rezidbom, kao i općenito izbjegavanje mehaničkih oštećenja koje mogu nastati od žica u intenzivnim nasadima.

 

 

 

Poznato je da parazitske osice mogu biti vrlo učinkovite pri biološkom načinu suzbijanja. Parazitska osica odlaže svoja jaja u ličinku i na taj način uništava štetnika.

 

 

 

Mješavina feromona za savijače koristi se za detekciju leta leptira, te se u voćnjak postavljaju od travnja do rujna.

 

 

 

 

 

 

Štetnik je u studenom 2014. pronađen u voćnjaku trešnje na tri lokaliteta u Varaždinskoj županiji. Obzirom da se do sada nije susretalo s intenzivnijim napadom ovog štetnika u narednoj vegetacijskoj sezoni  pratit će se populacija ovog štetnika.

 

 

 

 

 

 

Martina Borić, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za zaštitu bilja
martina.boric@savjetodavna.hr