Ratarstvo, Vijest

Karlovac, ili bolje rečeno uže prigradsko područje, je sjecište slivova rijeke Mrežnice koja se ulijeva u Koranu kod prigradskog naselja Turanj, a Korana se ulijeva u Kupu svega kojih par kilometara dalje, u Kupu se pred Karlovcem ulijeva rijeka Dobra. Karlovac, poznato je, grad je na četiri rijeke.

Dok se i ovaj put samo gradsko središte obranilo od poplave, prigradska naselja i ruralna naselja uz same tokove ovih rijeka nisu se niti mogla braniti od ovako visokog vodnog vala. Mada je poplava djelom utkana u živote ljudi koji žive uz ove rijeka, napose onih kojim žive u donjem toku rijeke Kupe nizvodno od Karlovca ipak su ove poplave specifične i ostavljaju posljedice koje sve više poprimaju tragične konotacije. Napose na PG-ima koji imaju uspostavljene sustave suvremene poljoprivrede koju karakterizira veliki obim proizvodnje, visoka ulaganja najčešće financirana kreditnim-skupim kapitalom i uz postavljene visoke standarde kvalitete za proizvode.

Najprije valja navesti da je dana 15. rujna 2014. proglašena elementarna nepogoda za područje pogođeno poplavom, što znači da slijedi propisana procedura popisivanja nastale štete i sve drugo što je predviđeno kroz državni sustav. Mada valja pohvaliti ažurnost mjerodavnih isto tako valja znati da će ovaj štetni događaj trajati još izvjesno vrijeme sa vrlo neizvjesnim konačnim rezultatom a koji može biti krajnje štetan za neka poljoprivredna gospodarstva.

Nama je ovdje cilj napraviti analizu utjecaja ovogodišnjih klimatskih prilika na primarnu poljoprivrednu proizvodnju, onako kako je vidi agronomska struka i onako kako je vide sami poljoprivredni proizvođači. Uglavnom se ovo odnosi na poljoprivrednu proizvodnju na gospodarstvima čiji nositelji se isključivo bave poljoprivrednom proizvodnjom i ona im je jedini izvor prihoda. Radi se o ukupno 50-tak PG-a samo sa područja Grada Karlovca, i koja se uglavnom bave proizvodnjom mlijeka, svinjogojskom proizvodnjom i povrćarstvom.

Dva gospodarstva štetu od poplave, po drugi put ove godine, trpe na neposrednoj proizvodnji mlijeka jer su morali iseliti stoku iz štala zbog izravnog ulaza vode njih.

Posljedice toga su drastičan pad proizvodnje mlijeka zbog izazvanog stresa na stoci. Ova dva gospodarstva imaju i najveće štete na stočnoj hrani spremljenoj i uskladištenoj na gospodarskim dvorištima.

Sva druga gospodarstva pretrpjeti će od ove poplave štetu na usjevima kukuruza i soje koji su trenutno na poljima i u vodi.

Trenutno se nalazimo u kalendarskom dijelu godine, tj. u vremenu koje bi trebalo biti vrh sezone spremanja kukuruzne silaže koja je osnovna krma za cjelogodišnju prehranu stoke. Procjena stanja tla je da se u neka polja pod kukuruzom neće moći dva a u neka i četiri tjedna ukoliko bi vremenske prilike bile po željama.

A po želji bi bilo kada bi se sada plavna voda povukla u korita rijeka, a tada da padne kiša tek toliko da opere prljavštinu sa stabljika kukuruza, i onda da bude bez oborina, ali i bez rano jesenskih mrazeva, sve to najbolje do kraja listopada.

Međutim, opravdano je nadati se nešto lošijim klimatskim prilikama, pa i onim u kojima pojedini ili većina poljoprivrednih proizvođača neće uspjeti skinuti usjeve, tj. prikupiti dovoljne količine stočne hrane za prehraniti stoku do narednog ljeta.

Već sada možemo reći da ona stočna hrana koja i bude spremljena neće imati kvalitetu dostatnu za postizanje kvalitete i standarda u finalnoj proizvodnji a koji su postavljeni od strane otkupljivača i prerađivača, sigurno će doći do proklijavanja jednog djela zrna kukuruza već na stabljici, a prisustvo mikotoksina samo će još više pogoršati stvari.

Dosadašnji klimatološki okviri nisu omogućili ni ovogodišnju jesensku sjetvu i obnovu travnjačkih krmnih kultura što će izazvati i dugoročnije posljedice za govedarsku proizvodnju.

Također ovogodišnja proizvodnja strnih žitarica u funkciji stočne hrane karakterizirana je ispod prosječnim prinosima i znatno lošijom kvalitetom uroda.

Sve ovo imati će utjecaja na primarnu proizvodnju koju neki proizvođači doživljavaju kao nešto što treba smanjiti po obujmu, točnije rasprodati dio stoke, ekonomski vide kao neisplativu jer ovakva situacija neminovno dovodi do skupe proizvodnje stočne hrane što je neminovno visoki ulazni trošak u stočarskoj proizvodnji a uz sve to kreditne obaveze ne prate takvo stanje u proizvodnji.

Konkretno, PG sa 100 rasplodnih krmača i sustavom proizvodnje odojaka obrađuje 60 ha poljoprivrednog zemljišta, uglavnom oranica. Trenutno u vodi ima 22 ha kukuruza i 12 ha soje što je malo više od 50 % ukupnih površina. Za soju sasvim sigurno možemo reći da je urod potpuno izgubljen ali su svi troškovi proizvodnje ostali da se namaknu i podmire. Samo površine pod sojom čine 20 % površina gospodarstva. Dakle samo je tu 20 % nepovratno odnijela poplava. U kojoj drugoj grani gospodarstva gospodarski subjekt lako pretrpi 20 %-ni gubitak. Nažalost i usjevi strnih žitarica požeti u ljeto, sa preostale površine gospodarstva, također su značajno podbacili urodom zbog poplave, ali one iz veljače. Kukuruzu prijeti ostanak na polju, proklijavanje zrna na klipu, mikotoksini…

Evo i nekih prijedloga od strane samih PG:

• osloboditi ih od plaćanja doprinosa na neko vrijeme,
• „PDV“ na isporučena dobra ostaviti poreznom obvezniku,
• avansno isplatiti poticaje,
• JLS-ovi svoja proračunska sredstva okrenuti prema financiranju nabave stočne hrane, plaćanju troškova prijevoza, dakle „vatrogasnim mjerama“ i sl.

Što se tiče polica osiguranja kojima su neki poljoprivrednici osigurali svoje usjeve ove godine, niti jedna ne sadrži mogućnost naknade šteta na poljoprivrednim usjevima od poplava, štoviše nikada osiguravateljske kuće nisu htjele u police osiguranja usjeva unesti i mogućnost osiguranja rizika od poplava.

I na kraju kalendarski ulazimo u vrijeme priprema za sjetvu i samu sjetvu ozimina, čujemo da u Slavoniji nije obavljena sjetva uljane repice ni približno planu.

Kakvo će biti „vrijeme“, da li netko zna?

Nikola Gržan, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik