Stočarstvo, Vijest

 
Poplavljena silaža

Stagniranjem i povlačenjem vode iz silažne mase dešava se djelomičan proces ocjeđivanja, već razrijeđenog konzervansa (kiselina). Zrak koji ulazi na mjesto iscijeđene vode dolaskom toplijeg vremena izaziva aerobni proces sekundarnog vrenja, odnosno kvarenje silaže. Plijesni koje se razvijaju mogu sadržavati opasne mikotoksine koji će se konzumacijom pljesnive hrane naći u mlijeku i mesu.
Što se od silaže može eventualno uz oprezno izuzimanje iskoristiti? To može biti nepoplavljeni površinski sloj ali treba paziti dokle se sve podigla kapilarna voda. Dio dobro nagažene i zbijene silaže uz stalno praćenje sekundarnog kvarenja djelomice se može iskoristiti za tov junadi. Krene li proces kvarenja u neželjenom pravcu, treba prestati s korištenjem silaže u hranidbi.
 

Što učiniti sa silažom neupotrebljivom za hranidbu stoke? Ista se može iskoristiti kao sirovina za bioplinska postrojenja ako su relativno blizu. Ako nema fermentatora, kiseli se silažni supstrat može razastrti na oraničnu površinu i uz dodavanje vapna zaorati.
Kako postupiti s poplavljenim sijenom i slamom? U namočenom sijenu i slami dolazi do naglih procesa truljenja koje je nemoguće zaustaviti. Zato je takvo sijeno i slamu poželjno izmjestiti izvan farme i kompostirati. Druga je varijanta da se bale rastepu po oraničnoj površini i masa zaore uz dodatak ureje koja će pripomoći pri bržoj humifikaciji mase. U poplavljenom sijenu moguć je i brzi razvoj listerije.

 
Poplavljenom sijenu uz plijesni prijeti i  listerija

Poplavljeno sijeno (lijevo) po povlačenju vode počinje brzo trunuti. U hranidbi ga treba ga zamijeniti zdravim (desno.)

Poplavljene i evakuirane krave doživjele su višestruki stres. Budući da im je do poplave korišteno krmivo uglavnom postalo nedostupno ili neupotrebljivo, vlasnici stoke prešli su na korištenje zamjenskog krmiva i to vrlo naglo. Mikroorganiznima buraga potrebno je određeno vrijeme (10-12 dana) za prilagodbu novom krmivu. Proizvodnja mikrobnog proteina je smanjena, što za sobom povlači pad proizvodnje mlijeka. Po uspostavi novog hranidbenog statusa, laktacijska se krivulja više neće vratiti na krivulju prije stresnog stanja.
Kumulativni stres izazvan preseljenjem, novim ambijentalnim uvjetima, novim dnevnim ritmom mužnje i novim hranidbenim statusom može smanjiti proizvodnju mlijeka čak do 70 %. Evakuiranim životinjama treba omogućiti što više mira uz što kvalitetniji izbalansirani obrok.

Ivan Jukić, dipl. ing. agr.
načelnik Odjela za stočarstvo