Savjet, Stočarstvo

Na području Dalmacije ovce se stoljećima uzgajaju na tradicionalan i uglavnom ekstenzivan način. Glavni dio obroka tijekom cijele godine predstavlja paša, sijeno i kukuruz u zrnu ili prekrupljen. Sijeno se proizvodi na području gdje se ovce uzgajaju, uglavnom livadno, u manjim količinama i lucernino. Zadnjih desetak godina ovcama se posvećuje više pažnje, poglavito što se tiče same hranidbe, ali je ona još uvijek jednolična i deficitarna u pojedinim fazama ovčarske proizvodnje. Iako je ovca izraziti preživač i pašna životinja, ipak svoje potrebe ne može zadovoljiti samo pašom kroz cijelu godinu . Da bi lakše shvatili hranidbu ovaca moramo poznavati njihov proizvodni ciklus, odnosno njegove faze i prema njima prilagoditi hranidbu (količinom i kvalitetom). Hranidbene potrebe ovaca različite su u periodima pripreme za oplodnju, oplodnje – pripusta, gravidnosti, janjenja, laktacije i zasušenja, odnosno mirovanja (period između kraja laktacije i početka pripreme za sezonu pripusta). Hranidba ovnova nije ista u razdoblju prije i za vrijeme pripusta.
Također, ono što je najvažnije moramo definirati uzgojne ciljeve i prema njima prilagoditi držanje, a poglavito hranidbu ovaca. Kako na području Dalmacije prevladava uzgoj Dalmatinske pramenke i nešto njenih križanaca, većina uzgajivača još uvijek smatra da ne treba ništa posebno znati o uvjetima držanja ovaca i samoj hranidbi, jer „samo je paša dovoljna“ (Slika 1.).

Slika 1.“ Matično stado Dalmatinske pramenke“ na škrtom pašnjaku na području Općine Unešić, Snimio: Ivica Kosor

Dalmatinska pramenka, ta autohtona, skromna i otporna ovca, ipak ima svoje hranidbene potrebe, koje moramo poštivati da bi iskoristili njen genetski potencijal i osigurali ekonomičniju proizvodnju. Sama hranidba ovaca ovisi i o nizu faktora, prvenstveno pasmini, genetici, uvjetima držanja, njezi i utjecaju klimatskih prilika. Na širem području Dalmacije može se izdvojiti nekoliko najučestalijih grešaka u hranidbi ovaca:
1. Prekomjerno korištenje i opterećenje pašnjaka kroz cijelu godinu – nepoštivanje sezone pašne vegetacije, jer „bitno je da su ovce vani“
Obrok za ovce mora se prilagoditi i dopuniti i promjenama koje se događaju na pašnjacima, odnosno dostupnosti pojedine krme (vegetacije) na pašnjacima tijekom godine.
2. Korištenje sijena loše kvalitete (prekasna košnja, staro sijeno, loš botanički sastav livada)
Ovakvo sijeno sadrži malo hranjivih tvari, sporo se i teško probavlja.
3. Većina uzgajivača koristi samo kukuruz kao jedino krepko krmivo u hranidbi. Koristi ga kroz cijelu godinu i to uglavnom u zrnu, a ne mljeveno.
Ako se koristi kukuruz, neka to bude u vidu prekrupe. Uz kukuruz se preporuča davati i druga samljevena zrnata krmiva
4. Nedovoljno znanje o koncentratnim krmivima (smjesi) i njihovoj primjeni.
Ovca je izraziti preživač, čiji se obrok mora prvenstveno sastojati od voluminozne krme. Koncentrati (žitarice) koriste samo kao dodatak voluminoznom dijelu obroka i služe za balansiranje obroka. Sastav i količina smjese ovisi o kvaliteti voluminozne krme i fazama u kojima se ovca nalazi. Koncentrat mora sadržavati soju, još bolje sačmu suncokreta (veći udio sirovih vlakana) i obavezno mineralno-vitaminski dodatak. Previše žitarica u obroku poskupljuje hranidbu i može dovesti do metaboličkih poremećaja – acidoza.
5. U zimskom periodu nedovoljno je proteinskih krmiva u hranidbi ovaca

Slika 2. Hranidba Travničke pramenke livadnim sijenom na snijegu ( Radljevac – Knin). Obrok ne sadrži dovoljno proteina. Snimio: Ivica Kosor

6. Nepoštivanje proizvodnih faza kod ovaca i njenih hranidbenih potreba
Hranidbene potrebe ovaca su najniže u periodu mirovanja (zasušenja) i na početku gravidnosti, a najviše na kraju gravidnosti i tjekom laktacije. Smjesu žitarica (koncentrat) treba davati:
– Pred parenje, da ovce uđu u dobru kondiciju, 2 do 3 tjedna prije i 7-10 dana poslije mrkanja – 200 – 300 g/dan
– Zadnja dva mjeseca graviditeta pojačati ishranu jer tada plod intenzivno raste – 100 – 500 g/ dan,
– Za vrijeme dojenja janjadi ili mužnje – 300 – 600 (800) g/ dan, ovisno o pasmini, proizvodnji grla i stadiju laktacije

Slika 3. „Križanci na mužnji“ – obrok smjese žitarica prije početka mužnje – Pakovo Selo, Drniš, Snimio: Ivica Kosor

7. Nekorištenje vitaminsko-mineralnih dodataka u obroku (cigle za lizanje)
8. Loš pristup hranidbi janjadi, prodaja janjadi = odbiće
Janjad sisa ovcu dok se ne proda za klanje ili dok ovca ima mlijeka (slika 4). Kukuruz se koristi kao glavno krepko krmivo u hranidbi janjadi, iako je poznato da janjad od žitarica najviše voli: sirak, ječam, pšenicu, zob, pa tek onda kukuruz.

Slika 4. Kasno odbiće. Matično stado Dalmatinske pramenke na području Općine Unešić Snimio: Ivica Kosor

9. Zanemarivanje i nebriga o hranidbenim potrebama rasplodnih ovnova
Tijekom sezone pripusta ovnovi jedu isti obrok kao i ženska grla, što nije dobro.

Možemo reći da su navedene greške u hranidbi ovaca karakteristične i za ostale dijelove RH, poglavito gdje prevladava uzgoj izvornih pasmina. Moramo znati da pravilna hranidba predstavlja do 70 % ukupnih troškova uzgoja ovaca i da ima najvažniju ulogu u proizvodnji i očuvanju njihovog zdravlja. Uzgajivači ovaca značajno mogu povećati prihode od ovčarstva, samo uz jasno definiranje ciljeva uzgoja i malo bolju i pravilniju hranidbu.