Vijest, Voćarstvo

Odrasli hrušt je kornjaš smeđeg tijela, dugačak 20-28 mm. Ličinke hrušta se razvijaju ispod zemlje, bijele su boje sa smeđom glavom i tri para vrlo razvijenih nogu, a zbog savinutog tijela su dobile naziv – grčice.

Obični ili majski hrušt u Hrvatskoj je najčešći u brdskim krajevima južno od Save, no velike populacije se pojavljuju i u Podravini i Zagorju. Odrasli kukci se pojavljuju u travnju čim temperatura zraka prijeđe 20 °C te se hrane lišćem stabalašica i grmova. Od voćnih vrsta najradije napadaju trešnju, marelicu, kupinu, malinu i jagodu, a ponekad mogu uzrokovati potpuni golobrst.

Ženke hrušta u nekoliko navrata odlažu jaja u tlo, najradije na oranicama i vrtovima. Ličinke čitav život provode u tlu, a razvoj im traje tri godine. Upravo zbog toga populacija odraslih hrušteva nije svake godine jednaka, već je svake treće godine brojnija. Tako smo prije šest godina u Podravini zabilježili vrlo jak napad hrušteva u mladim nasadima trešnje gdje su uz lišće proždirali i cvjetove, a velike su štete učinjene i u nekim plantažama maline. Prije tri godine također je zabilježena masovnija pojava hrušteva i štete u mlađim nasadima lijeske.

Kemijsko suzbijanje odraslih hrušteva rijetko je kada potrebno, a dolazi u obzir u mladim nasadima s malo lišća kojima zbog velike brojnosti hrušteva prijeti potpuni golobrst. U Hrvatskoj je za folijarnu primjenu na lijesci i orahu dozvoljen pripravak Kaiso.

Grčice hrušta koje se razvijaju pod zemljom rade štetu na povrću i jagodama podgrizajući njihovo korijenje. Ako su grčice u velikom broju prisutne u tlu potrebna je primjena zemljišnih insekticida prije sjetve ili sadnje povrća i jagoda.

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
viša stručna savjetnica