Osvrt, Vijest

Samo natjecanje se odvijalo u dvije discipline – striža ručnim škarama i striža električnim škarama, pa iako su svi sudionici pokazali izuzetno umijeće i vještinu, najbolji su i ove godine bili kontinentalci, u tehnici  ručnih škara Mario Blažek iz Daruvara sa vremenom od 7 min i 14 sek za ostrižene tri ovce, a u tehnici s električnim škarama  Robert Kalec iz Dubrave sa vremenom 4 min i 21 sek za ostriženih pet ovaca. Ne samo da je veći učinak električnih škara nego je kvaliteta striže bolja i nema ozljeđivanja ovaca ili je ono zanemarivo u odnosu na ručne škare, te su opravdana očekivanja da će u skoroj budućnosti uzgajivači ovaca dati prioritet električnoj tehnici, ali i gospodarskoj važnosti vune.

Naime, posljednjih desetljeća striža je gotovo isključivo u funkciji redovitog zootehničkog zahvata, a ne zbog same proizvodnje vune, pa se s pravom postavlja pitanje oko toga što je vuna, proizvod ili otpad.  U Hrvatskoj je etiketirana kao neželjeni nusproizvod ovčarstva i kao takva neodgovorno se odlaže na divljim odlagalištima, u kršu, uz prometnice i staze koje vode do atraktivnih turističkih destinacija, a nerijetko se nađe i na dnu mora, rijeka i jezera. Tako je vuna dosegnula samo dno, niže valjda i ne može pasti. U Hrvatskoj je registrirano cca 700.000 ovaca čijim striženjem se dobiva 1.200 do 1.400 tona sirove (masne) vune (prosjek 1,5 kg/ovci). Tijekom godina generira se količina od više tisuća tona i postaje narastajući ekološki problem, prije svega zbog negativnog utjecaja na okoliš, vodu, more, zrak i tlo, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.

Nužno je stoga, brzo i učinkovito rješavanje sadašnjeg problema gospodarenja otpadom vune, ali i otpadom općenito. Nužno je i zbog direktive Europske unije o smanjenju količine otpada na odlagalištima i usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Naime, u mišljenju („avis") Europske komisije od 20. travnja 2004. godine o prijavi Hrvatske za prijem u članstvo Europske unije kaže se, među ostalim: „Gospodarenje otpadom najveći je pojedinačni problem zaštite okoliša u Hrvatskoj“. Sabor RH na sjednici 14. listopada 2005. prihvatio je „Strategiju gospodarenja otpadom RH“ kojom se uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada, od njegova nastanka do konačnog odlaganja, a prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima. Pri tome se moraju poštivati načela EU, izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovih opasnih svojstava, korištenje dostupnih tehnologija u odnosu na troškove i ekološku prihvatljivost, te odgovornost proizvođača za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete na okoliš koju je prouzročio ili bi mogao prouzročiti otpad.

Sukladno tome nameće se potreba smišljenog gospodarenja raspoloživim resursima domaće vune, a nepoželjan utjecaj na okoliš moguće je smanjiti, prije svega na samom izvoru proizvodnje, na obiteljskom gospodarstvu. Kako na kvalitetu vlakana utječe i priprema striga ili priprema vune naši uzgajivači se moraju usmjeriti da na najprihvatljiviji način pripreme domaće vune za prodaju (pravilnim striženjem – cjelovito runo, sortiranjem, klasiranjem i vrednovanjem vune, pakiranjem), a prije svega uzgajivači moraju promijeniti stav o vrijednosti vune i ekološku svijest. Pri tome bi značajna bila podrška resornih ministarstava koja bi putem određenih mjera poticala ili kažnjavala uzgajivače ovaca.

Grad Benkovac je prepoznao problem, te je ove godine donio odluku o premiji u iznosu 0,50 lipa/kg vune za svaki kg isporučene vune poznatim otkupljivačima  koji plaćaju 1,00 kn po kg. Naravno odluka se odnosi isključivo za područje Grada Benkovca, a budući da je ostavila snažan dojam na uzgajivače mogla bi biti primjer i drugim gradovima i općinama.

mr. sc. Ana Grgas,
viša stručna savjetnica