Događaji, Vijest

Posjet farmi i bioplinskim postrojenjima bio je odličan ogledni primjer za poljoprivrednike te se nadamo da su poljoprivrednici uvidjeli načine poboljšanja poljoprivredne proizvodnje i da će primjenom dobivenih iskustava povećati unčikovitost i kvantitetu svoje poljoprivredne djelatnosti. Na putovanju je bilo 45 sudionika s područja Krapinsko-zagorske županije iz svih područja poljoprivredne proizvodnje. U ta dva dana posjećena je farma obitelji Kaindl, dva bioplinska postrojenja, bioenergetski Aham i Bioplinsko postrojenje BAL Hybrid, koji će u daljnjem tekstu biti i opširnije opisani.
Također je u ta dva dana bila organizirana prehrana u seoskim objektima Gasthof Linde i Bauernmarkt Dasing gdje vlasnici sami proizvode hranu te je pripremaju i prodaju kroz ugostiteljstvo.

Mali zološki vrt u Bauernmarkt Dasing

Bauernmarkt Dasing ugostiteljski je objekt u vlasništvu desetak vlasnika koji svu hranu za potrebe restorana proizvode sami te tako imaju poljoprivredna gospodarstva, vlastitu slastičarnu, minisiranu, i dr. Sudionici putovanja bili su smješteni u jednom obiteljskom hotelu u gradu Langenauu.

Imanje Kaindl 

Imanje Kaindl obiteljska je farma smještena u Scwiftingu, u blizini grada Langenaua. Vlasnici su Petra i Karl Kaindl, roditelji troje djece. Na farmi rade uglavnom sami i imaju svake godine jednog pripravnika poljoprivredne struke koji im pomaže u poslovima. Obitelj se bavi poljoprivrednom proizvodnjom od 1980. godine kada je Karl Kaindl preuzeo farmu od svojih roditelja.

Telad na farmi Kaindl 

Ukupno obrađuju 76 ha zemlje, 30 ha vlastite, a 46 ha zemlje imaju u najmu. Pod travom je 54 ha, od čega je nešto pašnjaka, a ostatak je za suho sijeno i sjenažu; 22 ha zemlje su oranice koje su zasijane raznim ratarskim kulturama za ishranu krava. Siju zob, ječam i travno-djetelinsku smjesu za sjenažu. Sve poslove obavljaju sami, jedino plaćaju usluge baliranja susjedu. Od 1984. godine bave se ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. Trenutno na gospdarstvu imaju 57 grla stoke, od čega 44 mliječne krave, a ostatak su junice.

Način vođenja kontrole bređosti i umjetnog osjemenjivanja

Dnevna je prosječna proizvodnja mlijeka 5 700 kg i nema pojedinačnih ispitivanja za mlijeko. Kako goveda uzgajaju ekološki, cijena mlijeka po kilogramu je viša: po kilogramu se plaća otprilike 1,5 kunu više nego drugo mlijeko. Svu potrebnu hranu za krave sami proizvode i ne kupuju ništa osim vitaminskih dodataka. Njima nije bitno da im proizvodnja mlijeka po kravi bude visoka, nego da krave budu dobrog zdravstvenog stanja i što dužeg životnog vijeka.

Krave na ispaši 

Krave su cijelu godinu vani na ispaši i po danu i preko noći, samo su tijekom zime u štali. Krave su 2-3 tjedna prije teljenja u štali, gdje imaju posebno mjesto za bređe krave.

Izmuzište za 10 krava 

Telad se hrani samo mlijekom bez ikakvih dodataka. Žensku telad ostavljaju doma za daljnji uzgoj i reprodukciju, a mušku telad prodaju. Prema riječima gospođe Kaindl, nemaju neku određenu cijenu za mušku telad po kilogramu, nego se pogađaju s kupcem. Otprilike se za tele od dva mjeseca starosti može dobiti oko 3000-3500 kuna.
Do 2008. godine obitelj se bavila ekološkim uzgojem mrkve za izravnu prodaju na tržištu, ali se zbog neisplativosti proizvodnje prestala time baviti. Od 2004. godine bavi se proizvodnjom solarne energije, osnovali su i tvrtku koja se sastoji od 60 dioničara, a vode je supružnici Kaindl. Cjelokupna je investicija bila veća od 5 milijuna eura. Proizvode više od 1.100.000 kWh/a električne energije na livadi površine od 2 hektara napona 1 MW-a.

Polje sa solarnim ćelijama (2 ha)

Tvrtka prodaje električnu energiju elektri za potrebe lokalnog stanovništva. Zemlja na kojoj se nalaze solarne ploče u vlasništvu je obitelji Kaindl koja za to dobiva plaćeni najam, i koja održava tu površinu te kosi travu između solarnih ploča, za što dobiva plaćenu naknadu, a pokošenu travu daje kravama.

Pogon za proizvodnju električne energije 

Dioničari su ovaj projekt financirali vlastitim sredstvima, a jedan dio kreditiranjem. Od elektrane su dobili zagarantiran otkup električne energije za 20 godina. Obitelj Kaindl i za svoje je potrebe gospodarstva investirala i ugradila solarne ploče na vlastitu kuću te na 3 gospodarska objekta.

Solarne ćelije na krovu gospodarskih objekata

Poljoprivrednici su bili zadivljeni imanjem i valja napomenuti da je to odličan primjer farme te bi svakako trebalo poticati hrvatske poljoprivrednike da krenu u istom smjeru. Gospođa Kaindl dala nam je informaciju da na njihovu području ima 221 poljoprivredno gospodarstvo koje ima 1-20 mliječnih krava, 388 gospodarstva koja imaju 20-50 krava, 76 gospodarstava ima 50-100 krava, a samo 3 gospodarstva imaju više od 100 krava. Obitelj Kaindl dobiva poticaj za krave zato što ih cijelu godinu drži vani na ispaši, dok njihovi susjedi, čije su krave stacionirane u staji ne dobivaju poticaj, što je veoma zanimljivo.

mr. sc. Luka Čuljak,
predsjednik Županijsko-regionalne komore
Krapinsko-zagorske županije

Draženka Grah, tajnica