Ratarstvo, Vijest

Predsjetvena obrada obavlja se neposredno prije sjetve sjetvospremačem, tanjurača ne dolazi u obzir i treba je svakako izbjeći. Površinski sloj – sjetveni, mora biti fine mrvičaste strukture do dubine sjetve (2 – 3 cm), takvom obradom postižemo uvjete da  posteljica na koju se polaže sjeme bude vidljivo tvrđa. Na taj način dobro se uspostavlja kontakt sjemena i vlage iz kapilarnog uspona, a ujedno dolazi do  bržeg i ujednačenijeg nicanja.

Sa operacijom predsjetvene pripreme treba zaključiti i gnojidbu šećerne repe. To znači da sve preostale predviđene količine mineralnih gnojiva, ukoliko to nije dodano prije oranja, treba razbacati prije sjetve i ovom operacijom djelomično unijeti u tlo. Ovakav način preporučuju organizatori proizvodnje kako bi se povećao startni porast i smanjila mogućnost negativnog utjecaja dušika u slučaju kasne primjene istog i njegovog negativnog utjecaja na digestiju i konačnu preradu korijena u šećer.

Šećerna repa je prva okopavina s kojom počinje proljetna sjetva, a sa ovom operacijom možemo započeti čim temperatura sjetvenog sloja dosegne 6 – 8 ⁰C. Dubina sjetve je već spomenuta i iznosi 2 – 3 cm. Optimalni sklop je 85.000 – 95.000 biljaka/ha. Razmak između redova je 45 ili 50 cm. U praksi se repa danas sije uglavnom na konačan sklop s razmakom u redu od 16 – 19 cm.

Nakon same sjetve treba razmišljati i o korovima. Borba protiv korova praktični počinje nakon sjetve, prema tome prva mjera njege nakon sjetve a prije nicanja upravo je tretman zemljišnim herbicidima. Kod provođenja ove mjera obavezno treba voditi računa o preporučenim dozama. Jedan tretman, u našim uvjetima proizvodnje, nikada nije dovoljan, pa i ovaj prvi u nekim uvjetima proizvodnje ne mora biti nužan ali sasvim sigurno može olakšati kasniju borbu sa korovima.

Proizvođači šećerne repe nadam se da ste spremni.

Područni odjel HPK-a Virovitičko-podravske županije
Siniša Hrgović, dipl. ing.
Viši stručni savjetnik