Osvrt, Vijest

Velik dio zagrebačkih kumica, kao i većina kumica sjeverozapadne Hrvatske, prodaju svoje sireve na tržnicama ili na kućnom pragu dugi niz godina. Glavni i najtraženiji sir na zagrebačkim tržnicama je bio i ostao svježi sir s vrhnjem. Prodaja se odvijala prilično jednostavno zakupom klupe na nekoj od tržnica bez traženja ikakvih dokaza o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti tog proizvoda, a on se proizvodio i još se uvijek proizvodi najčešće u neadekvatnim uvjetima u kuhinji.

Republika Hrvatska je u predpristupnom periodu za ulazak u EU, među prvim propisima, prilagodila propise vezane za zdravstvenu ispravnost i sigurnost hrane. Tako je donošenjem Zakona o hrani (2007.g.) i skupa Pravilnika vezanih o higijeni hrane tzv. Higijenski paket (2008.g.) te drugih podzakonskih akata vezanih uz registraciju objekata za preradu i posebne uvjete za preradu vlastitog mlijeka (2009. i 2010. g.) propisano tko, kako i gdje može proizvoditi i prodavati hranu životinjskog podrijetla.

Nedavni događaj zabrane prodaje sira na zagrebačkim tržnicama bez rashladnih vitrina samo je dokaz da postoje propisi, ali se oni ne poštuju. U ovom slučaju tržnica nije ispoštovala zakon koji ju obvezuje da osigura hladni lanac za sve proizvode životinjskog podrijetla koji se na njoj prodaju. Dijelom je krivac neznanje odgovornih ljudi na tržnicama, a dijelom dosadašnje odgađanje primjene propisa pa su se i ovi olako shvatili.

Međutim, da ne bi izgledalo da su uvijek svi drugi krivi, a kumice u pravu treba napomenuti da su te iste kumice također po zakonu dužne registrirati ili odobriti pod posebnim uvjetima svoju djelatnost prerade mlijeka na OPG-u i to od 01.01.2009. godine. Prateći i radeći intenzivno na problematici sirarstva sa ostalim kolegama iz radne grupe za sirarstvo  HZPSS-a spoznali smo da je manje od 10% svih malih sirara ili kumica zadovoljilo navedene propise, a ostalih 90% i dalje radi po starom i čak se podsmjehuju ovoj manjini zašto troše novce na uređenje objekata ili zašto se educiraju.

Nakon ovih događanja na tržnicama, Savez Udruga malih sirara RH i Gradski ured za poljoprivredu Grada Zagreba su uz pomoć podružnice Zagrebačkog Holdinga Tržnice d.d. su organizirali sastanak kumica, predstavnika tržnica, sanitarne inspekcije i Uprave za veterinarstvo MPRRR-a. Sanitarna inspekcija je objasnila razloge zabrane prodaje sira bez vitrina pozivajući se na zakon. Rok za ispunjavanje zakonskih obveza postavljanja vitrina produžen je tržnicama do kraja ove godine do kada su dali i rok kumicama da ispune svoje obveze i zatraže registraciju svojih objekata ukoliko proizvode isključivo svježi sir i vrhnje odnosno odobrenje objekata pod posebnim uvjetima ukoliko proizvode i ostale vrste sireva. Predstavnica Uprave za veterinarstvo je objasnila način registracije i odobravanja objekata pod posebnim uvjetima odnosno obveze kumica prema zakonu. Naravno da je među kumicama nastalo negodovanje, ali je rečeno da je zakon jednak za sve. Nakon što dobiju Rješenje o registraciji ili Odobrenju pod posebnim uvjetima priča nije gotova već su tek tada podložne inspekcijskim nadzorima čega se neke od njih jako boje naročito one koje nemaju krave već kupuju tuđe mlijeko i rade sir ili još gore kupuju tuđi sir pa ga prodaju kao da je njihov. Ove, „švercerice“ su poštenim kumicama izuzetno nelojalna konkurencija (ruše cijenu sira jer su im troškovi proizvodnje manji i ne rade nikakve analize) i kad ih se jednom makne s tržišta ostalima će biti puno lakše prodati sir. Nakon tog sastanka gdje je inspekcija rekla svoje osjetno se povećao broj zanimanja za registraciju objekata.

Također se zajednički (Savez sirara i Gradski ured za poljoprivredu) dogovara sa zagrebačkim tržnicama izgled vitrina kao i planiranje edukacije „plac majstora“.

U svrhu edukacije kumica, kako u Zagrebu tako i cijeloj Hrvatskoj, kroz zadnjih nekoliko godina održano je puno predavanja, praktičnih radionica, osposobljavanja i stručnih putovanja.

Jedno takvo putovanje organizirano je 20.10.2010. godine za kumice Zagrebačke županije i Grada Zagreba u Sloveniju. Cilj je bio vidjeti jednu njihovu siranu koja ima i turističku djelatnost na OPG-u odnosno ima degustacijsku dvoranu za goste i nekoliko apartmana s wellness programom, jednu farmu muznih krava i prodaju mlijeka putem automata za mlijeko tzv. mljekomata.

 

Prodaja mlijeka putem mljekomata se u zadnje dvije godine jako raširila po Sloveniji. Njihovo iskustvo sada govori da se mljekomat ne treba postavljati bilo gdje već samo na frekventnim mjestima u velikim gradovima. Najisplativiji mljekomati su oni postavljeni ispred velikih trgovačkih centara jer će zainteresirani u centru kupiti sve ostalo, a mlijeko u mljekomatu jer im je usput. Iskustvo je da mljekomati postavljeni u gradu, ali dalje od trgovačkih centara ne rade tako dobro jer se kupcima ne da samo zbog jedne boce mlijeka dolaziti u taj dio grada već i mlijeko kupe u velikim dućanima. Također treba paziti i na udaljenost OPG-a koje proizvodi mlijeko i mjesta postavljanja mljekomata zbog troškova prijevoza i mogućih kvarova .

 Mljekomat u Gotovlju, Slovenija

U susjednoj nam Sloveniji imamo obrnuti postotak registriranih i neregistriranih malih sirara nego kod nas, 90% : 10% u korist ovih prvih i sirevi se prodaju u rashladnim vitrinama na što se jako pazi u ljetnom periodu.                                                                            

I kod nas je nedavno, 11.09. 2010. godine postavljen prvi mljekomat i to u Zagrebu na tržnici Utrina, a u vlasništvu je OPG-a Željka Pažulja iz Kupinca – Zagrebačka županija. Mljekomat ima cisternu kapaciteta 200 litara.

Cijena takvih mljekomata je okvirno 25.000,00 €, a ona naravno ovisi o kapacitetu.

Drugi mljekomat je nakon toga postavljen na zagrebačkoj tržnici Jarun, u vlasništvu je iste firme, a mlijeko u njega puni također OPG Željko Pažulj.

Mljekomate distribuira i postavlja firma FILLA d.o.o. ekskluzivni zastupnik BIOMAT mljekomata (www.mljekomati.hr).

U zadnje vrijeme je bilo puno upita i zanimanja za postavljanje mljekomata kod nas pa je evo, nakon dosta mukotrpnih priprema došlo do realizacije projekta.  

Mljekomat na tržnici Utrina, Zagreb