Osvrt, Vijest

U hrvatskom izaslanstvu bilo je sedam predstavnika od kojih je jedan bio iz HZPSS-a.
Okosnica tog međunarodnog događaja bio je 11. talijanski sajam (festival) kestena, koji se u Cuneu održavao u isto vrijeme kada i kongres.

Cuneo je vrlo lijep, pitoreskni grad (oko 50.000 stanovnika) podno Alpi, sjedište istoimene provincije, jedne od šest koliko ih ima pokrajina Piedmont, koja se nalazi na krajnjem sjeveru Italije. Inače, Piedmont je jedna od najznačajnijih talijanskih pokrajina po uzgoju kestena, koji tu, između ostaloga, predstavlja nezamjenljiv izvor za održanje kvalitete života. Kesten se uzgaja na brežuljcima srednje planinskog područja na nadmorskoj visini između 400 i 800 m, a sporadično dolazi na 1000 – 1100 m. Pokrajina ima oko 40.000 ha kestena i marona, s godišnjom proizvodnjom oko 9.000 t, što predstavlja oko 16 posto ukupne nacionalne proizvodnje kestena. Ima tu oko stotinjak različitih kultivara i ekotipova kestena, bilo da se radi o uzgajanom kestenu ili samoniklom u šumama alpskog područja pokrajine. Osim, kestena, u pokrajini se uzgajaju i ostale voćne vrste na ukupnoj površini od oko 31.000 ha i ukupnom proizvodnjom oko 425.000 t godišnje. Prednjači lješnjak (10.855 ha) pa slijede: jabuke (5.192 ha), kivi (4.651 ha), breskve (3.685 ha), nektarine (3.224 ha), kruške (1.371 ha) marelice (1.021 ha), šljive (856 ha) i višnje (380 ha). (Izvor: ISTAT, 2008.)

Kongres je bio odlična prilika za prezentiranje znanosti, stručnosti, tehnologije i istraživanja, kao i za raspravu o aktualnim problemima te razmjenu ideja u proizvodnji kestena. Rad se odvijao putem sedam sekcija, na kojima je prezentirano 85 znanstvenih tema o kestenu, koje su se odnosile na povijest, okoliš i ekologiju, biologiju i genetska istraživanja, kulturu uzgoja kestena, štetnike i bolesti, berbu i postupke nakon berbe, kvalitetu i napredak u uzgoju kestena, ekonomiku i trženje, biomasu i energiju.

Osma sekcija bila je Poster sekcija na kojoj je prezentirano 111 postera, s podjednako interesantnim temama kakve su prezentirane u izlaganjima. U sklopu te sekcije posteri su imali „stalnu postavu“ tijekom oba dana održavanja kongresa, u prekrasnom i za tu svrhu vrlo primjerenom dvoetažnom prostoru staklenog paviljona Agronomskog fakulteta u Cuneu, gdje je bila postavljena i vrlo interesantna izložba proizvoda od kestena iz cijelog svijeta (vidi Foto galeriju na webu).

Za sve sudionike je ustvari najinteresantniji bio treći dan kongresa kada je domaćin, Agronomski fakultet iz Torina, organizirao dva stručna obilaska. Jedna grupa je obišla nekoliko farmera – proizvođača, koji uzgajaju kesten u intenzivnim nasadima u provincijama Cuneo i Torino te je prisustvovala prikazu sanitarne rezidbe starih stabala u stoljetnoj šumi iznad gradića Susa desetak kilometara prije tunela, koji povezuje Italiju i Francusku, a koji je poznat po sorti kestena „Marrone di Susa“.

Druga se grupa upoznala s preradom ploda kestena za konditorsku industriju te obišla nekoliko takvih pogona. Zaista je impresivno bilo vidjeti sve te suvremene intenzivne nasade kestena, koji u suživotu s lješnjakom i orasima na farmama, daju obilježje cijeloj pokrajini poznatoj po tim proizvodnjama daleko izvan talijanskih granica. Na posjećenim farmama se kesten uzgaja na površini od 1,5 do 5 ha, razmaka sadnje 6,0 x 3,0 m odnosno 8,0 x 8,0 m, sa sustavom navodnjavanja kapanjem ili natapanjem, s godišnjim prinosom od oko 3 t/ha. Kesten se bere strojno na dva načina: usisnim strojem i skupljačem s rotacijskim  metlicama koje skupljaju plodove. Ubrane plodove proizvođači plasiraju na tržište putem kooperativa (čitaj „zadruge“), koje posjeduju adekvatne skladišne prostore, u kojima se ubrani kesten kalibrira i pakira u primjerenu ambalažu za tržište.

Sudionici kongresa su također prisustvovali i otvorenju 11. nacionalnog festivala kestena u Cuneu, na kojem je bila prilika probati neke delicije od kestena te ostale tradicionalne proizvode.

Lijepo i vrijedno iskustvo bilo je prisustvovati kongresu i ostalim popratnim sadržajima, koje je maštoviti i vrlo dobar domaćin pripremio za sve sudionike. Posebno je vrijedilo vidjeti što cijeli svijet radi s kestenom, koliko i na koji način proizvodi tu vrijednu voćnu vrstu te što se sve može od nje proizvesti. Kod nas se, nažalost, kesten još uvijek može naći samo u samoniklim mješovitim bjelogoričnim šumama.

Sljedeći kongres o kestenu održat će se dogodine u Debrecinu u Mađarskoj.

HZPSS – Ured ravantelja
Višnja Šimunović, načelnica Odjela za hortikulturu SS