Osvrt, Vijest

Festival je organiziran pod motom „Udruživanje – ključ uspjeha“ što najbolje govori da je to jedan od najvećih problema u razvoju vinarske proizvodnje općenito, a pogotovo kod proizvodnje vina od najzastupljenije i najvažnije crne vinske sorte u RH.

Sam Festival organiziran je kroz tri aspekta: prezentaciju proizvođača, stručni dio te kulturološko – gastronomski. Mjesto održavanja svih događanja je bila tvrđava Revelin u staroj jezgri grada Dubrovnika.

Impozatno kameno zdanje kao stvoreno je da dočara „tu misterioznu harmoniju zemlje i loze, neba i čovjeka koju daje plavac mali jer je vjekovima na ovim prostorima baštinio zadane mu prostore i marnim ih radom pretvarao u egzistecijalne, u ljepoti skladne i neponovljive kulturne krajobaze“, kako je jednom napisao prof. dr. sc. Nikola Mirošević.

Sigurno je da su svi sudionici i posjetitelji Festivala plavca malog ostali očarani skladnošću ova dva fenomena hrvatskog uzmorja jer, koliko je samo kamena trebalo iskrčiti, koliko ga puta preko ruku prebaciti kako bi se osvojilo ono malo prostora za posaditi plavac mali, odnosno izgradit jedno velebno zdanje kakva je tvrđava Revelin.

Priliku da izlože i javnosti prezentiraju svoja vina imali su 51 proizvođač iz Dubrovačko– neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije u kojima se nalazi preko 90% od ukupno 1500 ha vinograda plavca malog. Zaista, svoja vina izložili su svi najpoznatiji i najvažniji proizvođači, počevši od Konavala na istoku, preko doline Neretve, nadaleko poznatog Pelješca, Korčule, Lastova pa do srednje dalmatinskih otoka i njihovih čuvenih položaja. Ovo je bila jedinstvena prilika da na jednom mjestu poklonici plavca malog osjete i dožive svu prepoznatljivu raskoš koju može pružiti njegov suhicama protkani grozd.

Svoj obol uspjehu festivala dao je i stručni skup kojeg je moderirala dipl. ing. agr. Ivanka Čelar iz Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Doktori Nikola Mirošević, Edi Maletić, Ivan Pejić, Ljiljana Gašparec-Skočić, Bernard Kozina te magistrica Jasna Čačić su iz svog područja djelovanja iznjeli znanja i rezultate svojih istraživanja, ali i probleme koji se danas susreću u nastojanju da plavac mali kroz svoju kvalitetu vina, povijest, tradiciju te marketing postane poznati i prepoznatljiv hrvatski brand u punom smislu te riječi. Trenutni problemi su relativno male vinogradarske površine pod plavcem malim (svega cca 1500 ha) s veliki % udjelom (preko 65%) starih vinograda te izostanak kvalitetnog i profesionalnog udruživanja proizvođača vina.

Festival su, kako i priliči ovakvoj vrsti manifestacije, upotpunila kulturna događanja i to projekcija dokumentarnog filma „Spiza u crnom vinu“ autora Veljka Barbieria, poznatog hrvatskog književnika i gastronoma te izložba  uradaka poznatog fotografa Damira Fabijanica na temu vinarskog života. Također su, posebno upečatljiv nastup imali sopranistica Sandra Bagarić i bariton Tvrko Stipić na svečanom otvaranju Festivala.

Slobodno se može reći kako je Festival Plavca malog ispunio svoju zadaću te je za očekivati da će prerasti u jednu tradicionalnu manifestaciju na kojoj ćemo iz godine u godinu svjedočiti o „erotskoj senzualnosti, sugestivnoj opčinjenosti i tradicijskoj dosljednosti“ koju nam pruža plavac mali.      

Područna služba HZPSS-a Dubrovačko-neretvanske županije,
Marijo Car, dipl. ing. agr., stručni savjetnik