Predzadnji otkos lucerne značajan za njezino prezimljavanje

3. rujna 2008.0
Jedan od uvjeta za uspješno prezimljavanje lucerne je dovoljno dug razmak odnosno, broj dana izmedu zadnjeg i predzadnjeg otkosa koji bi trebao biti između 30  pa i 50 dana. Lucerna u jesenjem periodu, pred zimu prolazi period kaljenja, odnosno stjecanja otpornosti za uspješno prezimljavanje. Za uspješno prezimljavanje važnu ulogu imaju elementi fosfor i kalij koji se nalaze u biljkama. Otpornost lucerne prema mrazu i niskim temperaturama dosta ovisi i broju otkosa, a posebno ako prekasno “skinemo” zadnji otkos. Veći broj otkosa, prečesta košnja smanjuje otpornost prema zimi. Neke sorte i vrste lucerne da bi uspješno prezimile imaju svojstvo da uvuku korijenov vrat i krunicu dublje u zemlju i na taj način bolje prezime. Razmak između predzadnjeg i zadnjeg otkosa mora ostaviti lucerni dovoljno dug period za nakupljanje rezervnih tvari za uspješno prezimljavanje.
Nakupljanjem rezervnih tvari biljka se sprema da prebrodi niske temperature tokom zime. Rezervne tvari koje će korijen moći usvojiti ovise i plodnost samog tla, količini kalija kojeg ono sadrži . To je hranjivo koje poboljšava sintezu i akumulaciju hraniva, smanjuje stres i jača otpornost biljke na prezimljavanje.
Vrijeme kosidbe lucerne u optimalnom razdoblju utječe osim na količinu proizvedene krme,  kvalitetu i probavljivost te trajanje lucerišta. Broj otkosa u pojedinim godinama može ovisiti:
– o osobinama razvoja svake pojedine sorte
– načinu upotrebe
– starosti lucerišta
i vremenskim prilikama koje vladaju tokom godina korištenja. Za prinos i vijek trajanja lucerišta značajno je da se kosi u odgovarajućoj fazi i tokom cijele godine, pa se ne preporučuje košnja mladih biljaka prije faze početka pupanja i cvatnje jer smanjuje sadržaj ugljikohidrata u korijenu što je opet u direktnoj vezi sa dobrim prezimljavanjem. Tu treba naći sredinu da bi imali odličnu krmu za stoku bogatu bjelančevinama, a da opet imamo i dugotrajan usjev.
Za   dugotrajnost lucerišta važno je i suzbijanje glodavaca koji se redovito naseljavaju u usjev. Od štetnih glodavaca najviše štete na lucerni radi voluharica i poljski miš. Obično svake 3-4 godine imamo masovnu pojavu tih glodavaca, a pogoduje im suho i toplo vrijeme. Na otvorenim poljima češća je prisutnost voluharice koja radi veće štete u usjevima lucerne i crvene djeteline nego na travnjacima. Voluharica radi gnijezda ispod površine tla, a hrani se zelenim dijelovima biljke i korijenom. Prilične štete radi i u novim lucerištima jer radeći gnijezda, zemljom zatrpava iznikle biljke i prorjeđuje sklop u koji se naseljava korov.
Nakon sjetve lucerne, tokom jeseni i zime trebalo bi obići usjev kako bi na vrijeme mamcima suzbili veću populaciju voluharice. Kod veće pojave glodavaca može se dogoditi da se lucerište mora preorati.
Savjet za nabavku mamaca za suzbijanje dobro je potražiti kod savjetnika u Hrvatskom zavodu za poljoprivredno savjetodavnu službu.
Pripremi za ispis