Osvrt, Vijest

Organizator seminara bio je Državni hidrometeorološki zavod, uz podršku Svjetske Banke, MeteoSwiss, Deutscher Wetterdienst te Agencije za očuvanje okoliša Republike Slovenije (ARSO).

Klimatske promjene više nisu stvar rasprave. One su danas široko prihvaćena činjenica. Stoga globalna pažnja na klimatske promjene koja je posebno fokusirana tijekom 2007. godine od strane UN (Konferencija o klimatskim promjenama – Bali, Prosinac 2007.), te IPCC-a (Međunarodni panel o klimatskim promjenama). Stavovi znesenoi ondje svjedoče o visokom prioritetu prema klimi na svim regijama i u svim sektorima. Mjesečne evidencije ukazuju da se utjecaj klimatskih promjena već događa, s tendencijom pogoršanja u budućnosti, naglašavajući nužnost u adaptibilnosti prema vitalnim socijalnim potrebama.

Doprinos ovoga seminara je i u tome da su se zajedno sastali kako predstavnici struke (eksperti klimatolozi, biolozi, oceanolozi, geolozi i drugi) sa korisnicima. U međusobnoj razmjeni mišljenja istaknut je značaj zajedničkog pristupa problemu.

Niz eksperata koji su svoje radove prezentirali na SEECOF-1 (South Eastern Climate Outlook Forum) u Zagrebu, pokazuju zajednički stav o alarmantnoj situaciji vezano uz globalno zatopljenje ne samo u jugoistočnoj Europi nego i globalno. Prikazan je čitav niz prezentacija s obrađenim potencijalnim modelima za projekcije klime u bližoj i daljoj buudućnosti. Generalno, može se ustvrditi kako je porast prosječnih godišnjih temperatura primjetan značajnije već od 50-ih godina prošloga stoljeća. No, krivulja rasta tih temperatura postaje sve strmija. Ovo konkretno znači kako se prosječna temperatura na Planeti u sve kraćem vremenskom razdoblju penje za istu mjernu jedinicu. Projekcije koje sežu čak do 2100. godine pokazuju veliku vjerojatnost globalnog povećanja prosječne godišnje temperature za 5 °C.

Paralelen problem sa temperaturama jest i redukcija oborina. Zbirno, povećanje temperature uz smanjenje oborina, nužno će dovesti do problema u proizvodnji hrane (kako biljnoga, tako i životinjskog podrijetla).

Stoga će biti potrebni značajni združeni napori svih; od znanstvenika, političara, stratega, tehnologa, bankara i inih – do proizvođača hrane, da se izgledi o klimatskim promjenama barem malo poprave. Budući da nam je Planeta zajednička, odgovornost prema njoj imamo svi.

Odsjek HZPSS-a Požeško-slavonske županije,
Tomislav Božičević, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za vinogradarstvo