Maslinarstvo, Savjet

Maslinovo ulje je u prošlosti bilo najvažnija masnoća u prehrani ljudi na Mediteranu. Upotrebljavalo se i kao lijek kod različitih tegoba, za njegu tijela (kao prirodno ili u kozmetičkim pripravcima) te u druge svrhe. Slobodno se može reći da je od davnina čovjek spoznao maslinu i vrijednost njezina ulja. U literaturi se navodi da je čovjek 6000 godina prije Krista dobio ulje iz plodova divlje masline, a sa sigurnošću se tvrdi da je već u trećem tisućljeću prije nove ere bio proširen uzgoj kultivirane masline.

Međutim, tek su se nešto prije više od 25 godina, znanstvenim  metodama i istraživanjima potvrdila tisućljetna iskustva ljudi o vrijednosti maslinova ulja. Ta vrijednost proizlazi iz njegovog kemijskog sastava. Dakako, za napomenuti je da se ovdje govori o prirodnom maslinovom ulju koje se izlučuje iz ploda kultivirane masline mehaničkim ili drugim postupcima, u određenim uvjetima, koji ne utječu na promjene njegova sastava. Zahvaljujući visokoj prehrambenoj vrijednosti maslinova ulja, danas se u mnogim zemljama svijeta provodi kampanja «mediteranske prehrane» kao odraz profinjenosti i svijesnog očuvanja zdravalja. U takvoj prehrani značajno mjesto zauzima maslinovo ulje, kao dominatna namirnica iz grupe masnoća, tako i kao namirnica koja daje užitak jelu u mirisu, okusu i izgledu.

Uviđajući sve današnje aspekte i probleme bavljenja maslinarstvom (proizvodnja, kakvoća ulja, plasman, tržište) konavoski maslinari su kroz Udrugu pokrenuli projekt zaštite zemliopisnog podrijetla maslinova ulja. Projekt je kompleksan i cjelovitog zahvata jer se želi najveći dio proizvedenih količina ulja činiti u dopuštenim standardima za ekstra djevičansko maslinovo ulje. Naime, poznato je da  na hrvatskom, a tako i na međunarodnom tržištu vlada velika konkurencija za plasman maslinova ulja. U toj borbi za konkurentnost sve više se cijene autohtoni proizvodi, odnosno maslinova ulja koja se odlikuju posebnom kakvoćom. Ta kakvoća može biti rezultat isključivo utjecaja prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine te ona mogu zaslužiti oznaku izvornosti ili se  kakvoća, ugled ili neko drugo obilježje maslinovog ulja pripisuje njegovom zemljopisnom podrijetlu što mu daje priliku da nosi oznaka zemljopisnog podrijetla.

Konkretno, mogu se navesti sljedeći razlozi pokretanja spomenutog projekta:

1. značajka oznake zemljopisnog podrijetla govori da se zaštićuje posebna kakvoća maslinova ulja koja u ovom slučaju proizlazi iz posebnosti sortimenta maslina Konavala. Naime, pored dominantne sorte oblica, za Konavle su još značajne vrlo vrijedne sorte dubrovačka bijelica, crnica i sitnica. Interesantno je također da su Konavle ne samo zemljopisno – administrativna granica već i granično područje uzgoja nabrojanih sorta. Tako su Konavle najjužnija granica uzgoja oblice odnosno Konavle su sjeverna granica uzgoja sorte crnica. Skoro da je indetična situacija s bjelicom. Zapravo njena sjeverna granica uzgoja je područje Stona.
2. postojeći nivo prizvodnje održati odnosno povećati – maslinarstvo Konavala je danas dostiglo jedan zavidni nivo proizvodnje kako u kvantitativnom tako i kvalitativnom pogledu. Stoga projekt zaštite zemljopisnog podrijetla ima ulogu djelovanja kao “motiv” ili “garancija” maslinarima da se postignuti nivo proizvodnje u najmanju ruku održi, a po mogućnosti i poveća.
3. prehrambeni proizvodi koji nose   oznaku zemljopisnog podrijetla na tržištu spadaju u prehrambene proizvode više cjenovne kategorije. Poznato je da je maslinovo ulje u cijelom našem Dalmatinskom pojasu zbog teških proizvodnih uvjeta realno skup proizvod. Međutim, istovremeno nas je priroda podarila vrhunskim sortama odnosno uljima koje one daju.. Prema tome bi spomenuta registarska oznaka zapravo bio način da se ekonomski valorizira uloženi rad i sredstva za dobivanje te vrhunske kakvoće
4. sigurno je da stjecanje oznake  zemljopisnog podrijetla maslinova ulja nije jednostavna i laka zadaća. Traži određeno vrijeme, strpljenje i financijska sredstva. Ali isto tako je sigurno da maslinovo ulje Konavala, usprkos kakvoći, neće moći konkurirati jeftinijim proizvodima Europske unije. Stoga je stjecanje oznake zemljopisnog podrijetla maslinova ulja način kao bi se osigurala  opstojnost maslinarstva u nadolazećem vremenu.
5. potvrda vrijednosti i kakvoće maslinova ulja Konavala. Naime, manje-više svi se maslinarski krajevi  hvale kako je njihovo ulje najbolje. Međutim, to su naravno subjektivne ocjene kao dio marketinškog djelovanja. Neki su u tome uspjeli kao npr. Istarski maslinari, ali valja reći da se samo objektivnim odnosno znanstvenim metodama i analizama ulja tako nešto može dokazati. Stoga spomenuti projekt ima između ostalog i tu svrhu objektivne valorizacije kakvoće maslinova ulja.

Kako je već spomenuto, projekt je kompleksan te je stoga podijeljen u tri faze. Jedna od faza je inventarizacija sortimenta maslina na području Konavala odnosno utvrđivanje što preciznijeg % -tnog udjela sorata maslina. Prema istraživanjima i procjeni mr. Pavla Bakarićau Konavlima prevladava sorta oblica s približno 75 %, bjelica s 15 % dok crnica, sitnica i još neke sorte čine oko 10 % u sortimentu. Faza u kojoj se učinio najveći dio posla je uzorkovanje i analiza extra djevičanskih maslinovih ulja iz prerade 2006 i 2007.god. Na kraju ostaje zadnja, završna faza, a to je sama izrada specifikacije proizvoda na osnovu koje se stječe registarska oznaka zemljopisno podrijetlo. 

U kampanji berbe maslina 2006. g. brane su masline za 12 uzoraka ulja i to 6 miješanih i 6 sortnih u dva perioda berbe odnosno zrelosti plodova. Također je praćena dinamika sadržaja ulja u plodovima konavoskih sorata po metodi Fosslet. U idućem članku biti će objašnjene koje su to vrijednosti maslinova ulja koje mu daju spominjanu posebnost i vrhunsku kakvoću.