Reportaža, Vijest

O Mendozi

Mendoza je zapadna pokrajina Argentine, smještena u samom podnožju Anda. Površina cijele regije iznosi 14.780.000 ha, a od toga se obrađuje samo 4% – 690.000 ha. Riječ je o izrazito aridnom području gdje tijekom godine padne 200-250 mm oborina ukupno. Voda je svakako limitirajući čimbenik još jačeg razvoja poljoprivredne proizvodnje. Ipak, poljoprivreda je glavna gospodarska grana i u tu svrhu iznalaze se dodatna rješenja po pitanju navodnjavanja. Trenutno je to riješeno na način da se voda s obližnjih Anda skuplja u veliko akumulacijsko jezero a otud se kanalima distribuira dalje po regiji. Jedan od načina je skupljanje vode bušenjem zemljine površine ali svakako od najveće koristi su riječni tokovi kojih ima nekoliko i koji su glavni izvor navodnjavanja. Navodnjava se oko 300.000 ha.

Poljoprivredna proizvodnja regije Mendoza smještena je dakle na 4% ukupnih površina i podijeljena je u četiri oaze, sjevernu, istočnu, središnju i južnu. Sve između toga je tipična pustinja s niskim, samoniklim raslinjem.

Mendoza je regija poznata po vinima i vinogradarskoj proizvodnji. Tijekom boravka u Mendozi imali smo priliku posjetiti nekoliko vinarija i uvjeriti se u kvalitetu proizvoda koje nude. Riječ je o doista suvremenim postrojenjima, s lijepo uređenim kušaonicama koja nude široki asortiman visokokvalitetnih vina njihovih najzastupljenijih kultivara kao što su: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah, Malbec, Pinot Noir, Cabernet franc, Tempranillo itd. Interesanta je činjenica da uvinogradima uopće nemaju problema s filokserom budući je riječ o pjeskovitim tlima te stoga niti ne koriste podloge za proizvodnju cijepova u vinogradarskoj proizvodnji. Od ostalih uobičajenih bolesti u vinogradima problem im u pojedinim godinama prestavlja jedino pepelnica vinove loze.

Osim po vinima regija je poznata i po proizvodnji maslinovog ulja ali i stolnih maslina. No, okus maslinovih ulja ni izdaleka nije zadovoljio naša nepca, možda najviše iz razloga što su to uglavnom ulja dobivena od kultivara Arbequina, pogodnog za strojnu rezidbu i berbu ali «bez duše» u pogledu senzorike. Maslina je po zastupljenost odmah iza vinograda. Glavi problem od štetočinja je štitasti moljac koji svojim djelovanjem uvjetuje pojavu «čađavice» na maslinama. S maslinovom muhoma, maslinovim moljcem kao ni «paunovim okom» nemaju nikakvih problema.

Vrlo značajna je proizvodnja koštičavog voća, osobito bresaka i šljiva, marelice i trešanja. Ove vrste prostiru se na cca 80.000 ha. Tijekom boravka obišli smo jedno gospodarstvo, voćnjak površine 88 ha šljiva i bresaka kojom prilikom je vlasnik govorio o svojim iskustvima u proizvodnji, prometu ali i izvozu voća. Drugim riječima, zadrugarstvo ili neki drugi oblik organiziranog otkupa zapravo, ne postoji te je proizvođač prepušten sam sebi što im uvelike otežava rad.

U posljednje vrijeme, po izjavama naših domaćina, sve je veći dotok stranog kapitala i većih investicija u voćarsko-vinogradarsku proizvodnju. Riječ je uglavnom o evropsko-američkom kapitalu.

SIT metoda u suzbijanju sredozemne voćne muhe

Od 690.000 ha obradivih površina na 546.000 ha uspostavljen je monitoring na sredozemnu voćnu muhu. U cijeloj regiji postavljeno je 4.690 trapova (Jackson-70% i McPhail-30%) što otprilike predstavlja 1 trap/1km²/ 100 ha. U sve četiri oaze terenski program provodi 24 čovjeka a jedan čovjek «očita» dnevno oko 50 trapova ili 250 tjedno. Tijekom sezone očitavaju se trapovi i uzorci, na taj način da se precizno vodi evidencija o svakom detalju koji je važan za provođenje programa. Uzorci i trapovi se šalju u laboratorij gdje se detljno pregledaju i analiziraju. Imaga se pomno ispituju a pogotovo ako je riječ o sumnji dali se radi o imagu steriliziranog ili divljeg mužjaka. U tom slučaju analiza ide do krajnjih detalja kao što je kontrola genitalija. Laboratorijski posao je svakako i najodgovorniji u lancu provođenja cijelog programa.

Tijekom godine provode se i higijenske mjere, osobito na žarištima ulova sredozemne voćne muhe. U takvim slučajevima vrši se skupljanje i zatrpavanje zaraženih plodova u izvađene rupe u tlu.

Osnovna zamisao cijelog programa je sprovođenje higijenskih mjera, puštanje steriliziranih mužjaka u prirodu (automobilima i malim zrakoplovima) ali i kemijska kontrola u slučajevima kada je to potrebno. U ovom trenutku južna i centralna oaza su slobodne od sredozemne voćne muhe dok istočna i sjeverna nisu. Cilj je u dogledno vrijeme dobiti potpuno slobodno područje od sredozemne voćne muhe i ishodovati potrebnu dokumentaciju u sklopu argentiskog programa SENASA (Servicio Nacional de Sanidad) a koji će ujedno biti prepoznat od SAG-a (čileanski program) i koji će omogućiti izvoz na američko ali i ostala tržišta.

Tijekom posjeta omogućen nam je i posjet laboratoriju BIOPLANT-a gdje se proizvode sterilizirane kukuljice mužjaka Ceratitis capitate. Tjedno se u ovom laboratoriju, podignutom 1991.godine, proizvede oko 140 mil a oko 20 mil. komada izvoze u Španjolsku (Valencia). U laboratoriju je zaposleno oko 135 djelatnika. Od 17.rujna cijela proizvodnja prešla je u novi laboratorij smješten usred pustinje, udaljen 60 km od Mendoze a prostire se na površini od 12.000 m². Laboratorij je suvremeno opremljen a tjedna proizvodnja biti će oko 350 mil.komada. Osim Ceratitis capitate planira se i uvođenje SIT metode u suzbijanju Carpocapse pomonella što znači da će se u laboratoriju proizvoditi i kukuljice ovog štetnika. Tijekom boravka upoznati smo s procesom dobijanja steriliziranih kukuljica sredozemne voćne muhe od imaga (soj muhe – TSL Wiena 8), preko jajašaca do ličinki i kukuljica.

Cijeli posao oko provedbe programa bio bi bezuspješan da ne postoje i neke kontrolne točke gdje se nadzire i kontrolira provoz robe odnosno voća. Oko cijele pokrajine postoje «stanice za sanitarni pregled» gdje se pomoću obučenih pasa kontrolira promet voća. Sva su vozila obvezna ići na kontrolu, a u slučaju da se otkrije voće ono mora ići na kemijski tretman. Slične stanice postoje i unutar pokrajine odnosno između južne i centralne oaze koje su slobodne od sredozemne voćne muhe i sjeverne i istočne koje to nisu. Isto tako kontroliraju se, osim cestovnih i zračni koridori.

Zaključak

SIT metoda u suzbijanju sredozemne voćne muhe program je koji uključuje dosta djelatnika, angažira dosta velika ulaganja u zaštitu (u uvjetima Mendoze samo 2.300 sati rada zrakoplova iznosi 368.000 USD) ali donosi ekološki sigurnu proizvodnju koja u uvjetima izvozne orjentacije i velike proizvodnje donosi veliku dobit.

Odsjek HZPSS-a Dubrovačko-neretvanske županije,
Antun Kotlar, dipl. ing. agr., rukovoditelj Odsjeka