Događaji, Vijest

Posjeta je započela u gradu Požega, gdje su, prema dogovoru s kolegicom Snježanom Pešut-Pilon, koja je i bila domaćin te posjete, održana prigodna predavanja u HGK za proizvođače povrća.

Tom prigodom uvodno je prezentiran je i obrazložen Operativni program za razvoj povrćarstva u RH. O toj temi je bilo dosta upita i interesa.

O najvažnijim momentima u proizvodnji plodovitog povrća na otvorenom govorio je viši savjetnik M. Tomić. U predavanju su sagledani svi aspekti proizvodnje plodovitog povrća, od preduvjeta koje poljoprivrednik mora imati do cijelog niza radnih operacija u proizvodnji. Osiguranje vode za zalijevanje u dovoljnim količinama, adekvatna priprema tla, nabavka provjereno kvalitetnog sjemena, proizvodnja kvalitetnih presadnica, odabir vodotopivih hraniva za prihranu i sredstava za zaštitu bilja, bili bi osnovni preduvjeti da se može krenuti u ozbiljnu proizvodnju tog povrća. Osim toga, treba biti siguran u vrijeme sadnje, razmak sadnje, pinciranje izbojaka te početak berbe, čuvanje i transport plodova.

Kad je riječ o vodi, naglasak je u izlaganju dat na potrebu konstantnog zalijevanja, tako da se nikada ne dogodi da u jednom razdoblju nasad ostane bez ili s manjkom vode. U tom slučaju biljke doživljavaju šok, a ako su u fazi plodonošenja, kod dodavanja većih količina vode može doći do pucanja plodova.

Kod pripreme tla se mora voditi računa da se tlo pripremi tako da se sve sljedeće radnje mogu nesmetano obavljati (postavljanje folije i cijevi, sadnja…).

Nabavka najkvalitetnijeg sjemena izravno odlučuje o tome kakvi će biti prinosi. Stoga treba nabavljati samo provjereno sjeme od provjerenih dobavljača.

Proizvodnja presadnica mora biti u adekvatnom «loncu» ili kocki (kontejner), preporuka je za plodovito povrće što veći promjer. Presadnice prije sadnje trebaju biti dovoljno razvijene da se mogu što bolje razvijati nakon sadnje. Vrlo je važno da ih se još u rasadniku prihrani i preventivno zaštiti.

Kod odabira hraniva i sredstava za zaštitu bilja preporučuje se obvezatno potražiti stručnu pomoć. Prije sadnje vrlo je dobro obaviti kemijsku analizu tla te voditi računa o plodoredu. Osnovnu gnojidbu treba izvršiti nakon kemijske analize tla s propisanim NPK gnojivima, a prihrane treba obavljati ovisno o tome u kojoj je fazi nasad. U početku se koriste uglavnom vodotopiva hraniva u kojima prevladava dušik, a u kasnijim fazama rasta vodotopiva kombinirana hraniva. Kod primjene tih hraniva kroz sustav za zalijevanje znatno se smanjuje radna snaga te se postiže ravnomjeran raspored hraniva.

U zaštiti bilja vrlo je važna preventivna zaštita, dakle zaštita koja se izvrši prije nego se bolest pojavi. Ta se zaštita obavlja jeftinijim kontaktnim preparatima, za razliku od skupljih sistemika, koje valja upotrijebiti kad se bolest pojavi. Važno je pri tome voditi računa o karenci, vremenu koje mora proteći od zadnjeg tretiranja do sljedeće berbe.

O svemu tome i o još mnogo interesantnih detalja čuli su povrćari prilikom izlaganja kolege Tomića.

Mr. sc. Lada Bičak upoznala je proizvođače povrća o novom sustavu registracije sredstava za zaštitu bilja i praćenje ostataka na povrću. U izlaganju je istaknuto koje promjene slijede u skoroj budućnosti vezano uz registraciju sredstava za zaštitu bilja i praćenje ostataka na povrću. Naime sa liste sredstava za zaštitu bilja dozvoljenih za primjenu Hrvatskoj bit će skinuta sredstva koja nisu na Aneksu I EU. Zbog toga bi se poljoprivredni proizvođači trebali organizirati u udruge ili zadruge (povrćari Požeško-slavonske županije nemaju niti jednu udrugu) te se izboriti za registraciju sredstava za zaštitu u povrća.

Zanimljiva pitanja i diskusija oko prezentiranih tema nastavila se više od sat vremena.

Posjeta je završila obilaskom terena drugog dana. U Požeškom Antunovcu posjećena je  poljoprivredna zadruga «Mario & Mario», koja ima 10 ha voćnjaka (jabuke, višnje, lješnjaci) i obrađuju 30 ha ratarskih usjeva, a već drugu godinu sade batat. Na površini od 1 ha batat je posađen na crnom PE filmu (foliji), bez mogućnosti navodnjavanja. Nakon upoznavanja s domaćinima i obilaska nasada, upućene su i neke preporuke u smislu poboljšanja te proizvodnje kao pomoć u budućnosti.

                                (Polje batata)          (Interesantna delicija od lišća batata-eksperiment domaćice)

Primjedba je prvenstveno bila usmjerena na to da nije napravljena zaštita protiv korova pa su tako korovi, bez obzira na postavljenu crnu foliju, kroz perforacije za sadnju, izišli van i daleko prerasli posađene biljke. Kod ručnog čupanja korova pravi se šteta, jer se može iščupati i sama biljka batata. Osim toga, korovi oduzimaju dragocjenu vlagu i hraniva te zagušuju batat.

Nakon toga posjećeno je smo ekološko imanje Mavrović u Sloboštini, gdje je snimljena ekološka proizvodnja povrća na eko vrtu od 1 ha. Radi se zapravo o eksperimentalnoj proizvodnji, gdje se sadnja zasniva na malčiranju slamom. Slama se postavlja u visokim gredicama, čak do 50 cm, da bi se s vremenom njen sloj smanjio na 15 – 20 cm. U slami se prave „kućice“ tj. sadna mjesta u koje se sade presadnice te nakon toga praktički prestaje sav rad oko njih, ne zalijeva se, nema zaštite, nema gnojidbe. Samo se postave oslonci, za one povrtne vrste, koje ih trebaju. Korovi, koji izbiju uz samu biljku, plijeve se ručno.

Cijela priča izgleda vrlo simpatično, međutim, nameće se dosta otvorenih pitanja vezanih uz takav način ekološke proizvodnje, naročito interesantnih pitanja za proizvođače, koji bi se za nju odlučili u cilju opskrbe tržišta takvim proizvodima.

Osim toga, za ovakvu proizvodnju potrebna je i ogromna količina slame te bi vjerojatno to mogao biti jedan ograničavajućih čimbenik, ako bi se zainteresirao veći broj  proizvođača, naročito kad bi se radilo o značajnijim površinama.

19. srpnja viši savjetnik za povrćarstvo je, uz istu pratnju, posjetio sinjsko polje. Domaćin posjete je bila kolegica mr. Ivana Župić, a tom su prigodom posjećene proizvodne površine OPG Šuća iz Glavica, koje se bavi proizvodnjom i otkupom povrća. OPG Šuća uzgaja tikvice, kupus, kelj i crveni luk i to na zemljištu, koje su dobili u koncesiju od lokalne samouprave.

Povrće je vrlo uredno posađeno na foliji i sa sustavom za navodnjavanje iz mreže kanala, koja je razvedena po sinjskom polju iz rijeke Cetine. Interesantno je napomenuti da se sve radi mehanizirano pa tako i sadnja crvenog luka (kapule), a mehanizirano se i vadi iz zemlje, što svakako smanjuje troškove radne snage.

Međutim, da sve „ne bude kako treba“ pobrinula se tuča, koja je napravila katastrofalne posljedice na gotovo svim povrtlarskim kulturama.

(Posljedice tuče na polju tikvica i kupusa u Sinjskom polju)

Druga nevolja se javila u vidu velikog broja voluharica, kao posljedica blage zime. Voluharice su se jako razmnožile i prave velike štete na plodovima i stabljikama. Domaćin povrćar je bacao zatrovane mamce i imao dosta uspjeha u obrani od voluharica, međutim, kako okolni usjevi nisu štićeni, nakon nekog vremena i kod njega su se ponovo vratile. Dakle, zatrovani mamci imaju uspjeha samo ako se štiti šire područje, što znači da akcija mora biti organizirana kod više poljoprivrednika.

OPG Šuća, osim što sam proizvodi povrće na 12 ha zemlje u zakupu, obavlja i otkup različitog povrća za jedan domaći prodajni lanac od stotinjak poljoprivrednika. Jedan od njih je i OPG Strunje, koje se bavi isključivo proizvodnjom mrkve na površini od petnaestak hektara.

Uočena negativnost kod povrćara sinjskog kraja jest nepoštivanje plodoreda te se tu uskoro mogu očekivati određeni problemi. Osim toga, nitko ne pokušava imati dvije sadnje tijekom godine te i na taj način uspostaviti plodored.

Mišljenja smo da će ovakve aktivnosti višeg savjetnika za povrćarstvo putem posjeta i obilaska proizvođača na pojedinim područjima pomoći kolegama savjetodavcima i napose poljoprivrednim proizvođačima da unaprijede povrćarsku proizvodnju.

Odsjek Šibensko-kninske županije, Ispostava Drniš
Mr.sc. Marijo Tomić, viši stručni savjetnik za povrćarstvo

Višnja Šimunović, načelnica Odjela za VVV HZPSSa