Ratarstvo, Savjet

Žetva naše glavne krušarice već je polagano iza nas. Iako se rezultati još uvijek sumiraju, osnovne značajke koje karakteriziraju prinose, kvalitetu i ekonomske efekte sigurno su već svima poznate.

I ove godine raspon u prinosima vrlo je velik, kretao se od vrlo niskih prinosa čak ispod 3 t/ha pa do vrlo visokih prinosa preko 7 t/ha. Jedan od glavnih čimbenika ovako velike oscilacije i raspona ukupnog prinosa svakako je provedena agrotehnika. Isto tako i vremenske prilike koje su pratile proljetni dio vegetacije mogle su značajno utjecati na smanjenje potencijalnog prinosa. Tu prije svega mislim na kišu koja je tijekom ožujka i travnja ispirala hranjiva, punila i naplavljivala polja pod pšenicom, te ovisno od lokacije do lokacije izazvala i vrlo značajne propade usjeva. Nakon toga perioda, globalno gledajući, pšenica je vizualno obećavala velike potencijalne prinose. Na žalost pred cvatnju mogle su se uočiti prve veće pogreške kod pojedinih proizvođača, na to su ukazali korovi na površinama gdje zaštita od istih nije provedena. Neki su nastavili s greškama u agrotehnici i dalje, odnosno nisu usjev zaštitili od bolesti, čak i leme, ili su to prekasno učinili. Jedan od odgovora, na upite nekolicine poljoprivrednika koji nisu izvršili tretman zaštite od bolesti – zašto to nisu učinili, bio je ¨nisam primijetio da je bolesna¨, kraj priče Vam je poznat.

Ova vegetacijska godina, za razliku od prošle, nikako nije smjela proći bez ovog tretmana. Na nekim sortama i mikro-lokacijama, a zbog čestih kiša i stalne vlage, čak ni jedna zaštita od bolesti nije bila dovoljna i nije dala dobar rezultat.

Suprotno iznesenim činjenicama ispred, kod usjeva sa provedenim svim kvalitetnim agrotehničkim mjerama: od rokova sjetve, osnovne gnojidbe, prihrane i zaštite od štetočinja, konačni rezultati sigurno su zadovoljili i kvantitetom i kvalitetom.

Jedan primjer za usporedbu provedene agrotehnike i postignutih prinosa u vegetacijskoj sezoni 2003/2004, koji može poslužiti i kao preporuka agrotehnike u buduće, je sortni pokus pšenice postavljen od strane HRVATSKOG ZAVODA ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU na području Virovitičko-podravske županije u mjestu Vaška.

U pokusu je posijano 12. različitih sorata pšenice (6. sorata BC Instituta Zagreb i 6. sorata Poljoprivrednog Instituta Osijek). Provedena je slijedeća agrotehnika:

• predkultura je bio kukuruz
• u osnovnoj gnojidbi zaorano je 450 kg NPK 7:20:30 i 175 kg UREE
• sjetva je izvršena 15.10.2003. (u prosjeku s 600 zrna/m²)
• izvršene su dvije prihrane s KAN-om (2 x 160 kg/ha)
• za zaštitu od korova koristio se herbicid HUSAR 150 g/ha,
• zaštita od bolesti provedena je u dva navrata:
  1.     28.04. Super Pakt 1,2 l/ha
  2.     15.05. Duett 1 l/ha + Direkt 0,12 l/ha
• žetva je održana 19.07.2004.

Rezultati pokusa po sortama:

* pšenice koje su u pokusu polegle ili nalegle

Na kraju svakoga posla, pa tako i proizvodnje i žetve pšenice, vrlo je bitan i ekonomski faktor. Slijedi kalkulacija prosječnog prinosa ostvarenog u pokusu s svim proizvodnim parametrima. Troškovi mehanizacije obračunati su po modelu obračuna iste iz Kataloga Kalkulacija HZPSS za 2004. + troškovi kombajniranja iz usluge koji su u ovogodišnjoj žetvi prosječno bili nešto niži nego prošle godine. Cijene gnojiva su isto tako prema cjeniku u Katalogu Kalkulacija HZPSS za 2004. Cijene pesticida su prema tvorničkom cjeniku, naravno uz obračunat PDV. Ukupna količina (prosječan prinos) svedena je na standardnu vrijednost, a u kalkulaciji su obračunati i troškovi otkupljivača prilikom predaje pšenice u silos.

Ostali troškovi ovdje nisu obračunati i teško ih je izraziti, ali isto tako svatko ih sebi može obračunati, to mogu biti: troškovi osiguranja, zakupa zemljišta i sl.

Iz same kalkulacije vidljiva je ekonomska opravdanost intenzivnije proizvodnje pšenice, za sada. Fiksni troškovi u proizvodnji s ciljanim prinosom od 4 ili 6 t/ha gotovo se ne razlikuju, stoga je šteta ne iskoristiti mogućnost i intenzivnijom proizvodnjom ekonomski oplemeniti svoj rad. Ne treba zaboraviti da nove sorte pšenice imaju i značajne, više nego dvostruko veće, potencijalne prinose od onih koji se postižu u RH. No isto tako ne treba srljati u masovnu proizvodnju, treba uvoditi širi plodored i osluhnuti kreatore poljoprivredne politike, odnosno uokviriti se kvotama koje oni donose.

Za kraj nešto što je vrlo često bilo diskusija proizvođača, a to su sumnje u regularnost obračuna standardnih vrijednosti: vlage i primjese. Da ima dima gdje ima vatre poznata je poslovica. Na to upućuju i ne logičnosti u razlikama spomenutih vrijednosti istih uzoraka od strane ne zavisnih tvrtki, koje vrše analizu, i otkupnih mjesta. Dokazi postoje ili ne postoje, ne znam, no da se sa takvim pričama i u buduće ne bi nastavilo možda bi trebalo nešto i učiniti. Možda bi prije žetve trebalo provesti svrsishodniju kontrolu i uskladiti instrumente, aparature i metode. Možda bi trebalo.

Odsjek HZPSS Virovitičko-podravske županije,
Siniša Hrgović, dipl. ing. agr., stručni savjetnik