Cvjećarstvo, Savjet

Mogu se vidjeti u gotovo svakom vrtu u kasno ljeto i na jesen. Pupavice su grmolikog rasta, dlakave stabljike i dlakavih listova, a krase ih prekrasni zlatnožuti cvjetovi s crnim središtem, koji podsjećaju na suncokret. Osim zlatnožute boje, cvjetovi mogu biti u kombinaciji žute, narančaste, crvene i hrđavo smeđe boje. Cvjetovi traju jako dugo, a kod vrsta s više boja potkraj ljeta i početkom jeseni često i potpuno pocrvene.

Uvjeti  uzgoja

Lako se uzgajaju i nemaju posebnih zahtjeva za održavanje. Vole sunčane položaje, ali mogu tolerirati i slabu sjenu. Preferiraju vlažna, dobro drenirana tla, ali mogu podnijeti i sušu, u tom slučaju će cvjetovi biti manji i u manjem broju. Prilikom sadnje treba obratiti pažnju na razmak između biljaka, a on ovisi o punoj veličini biljke. Jednogodišnje pupavice potrebno je saditi na razmak od 20 do 30 cm,  višegodišnje na 45 do 75 cm, a patuljaste vrste treba saditi na razmak od 10 do 15 cm.

Razmnožavanje

Pupavica je biljka koja je sklona samozasijavanju pa sljedeće proljeće može biti puno mladih biljaka, koje će biti potrebno ukloniti. Jednogodišnje pupavice se razmnožavaju sjemenom.  Siju se izravno na cvjetnu gredicu u travnju, na taj način uzgojena biljka cvate potkraj ljeta iste godine, a za raniju cvatnju mogu se uzgojiti presadnice u posudicama u ožujku i travnju. Jednogodišnje pupavice mogu se sijati i tijekom ljeta. U tom slučaju razvija se prizemna rozeta s dlakavim listovima koja prezimi, a iz nje se sljedeće godine razvijaju cvatovi na dugačkim stapkama. Višegodišnje pupavice se dijele u rano proljeće, ako se želi smanjiti busen ili razmnožiti biljka. Preporučuje se svakih 4-5 godina, u jesen ili proljeće, razdijeliti i nanovo posaditi višegodišnje pupavice, kako bi se potaknulo biljke na novi rast.

Primjena

Pupavice su vrlo zahvalne biljke za uporabu, jer cvatu gotovo cijelo ljeto u vrlo živim bojama, a uzgajati se mogu na cvjetnim gredicama ili u posudama. Visoke vrste se sade na pozadinu cvjetne gredice ili uz ogradu, a niže vrste na sredinu ili na prednji dio gredice. Visoke vrste se prikraćuju u proljeće i potreban im je oslonac, dok nižim vrstama nije potreban oslonac, jer imaju čvrstu stabljiku. Svojim živim i atraktivnim cvjetovima privlače mnoge leptire i pčele, a ptice osobito privlače ocvali cvjetovi u zimi, jer sadrže sjemenke kojima se one hrane. Osim što ih sadimo na gredice možemo ih koristiti i za rez, jer pupavice mogu izdržati i do 3 tjedna u vazi.

Neke vrste roda Rudbeckia

Rudbeckia fulgida obilno cvate od srpnja do listopada. Njezine cvatne glavice na obodu imaju žute jezičaste cvjetove, a središnji cjevasti cvjetovi su crnosmeđi (slika 1).  Visoka je oko 60 cm, ima čvrste stapke pa ju ne treba podupirati. Najpoznatiji kultivar te vrste je Goldsturm tamnozelenih listova i kompaktna rasta (slika 2).

  
Slika 1: Rudbeckia fulgida                                               

Slika 2. Rudbeckia fulgida Goldsturm                                             

Rudbeckia laciniata naraste do 2 m visine pa ju je potrebno privezati za potporanj. Gole je stabljike, koja se pri vrhu razgranjuje. Listovi su joj svjetlije zeleni i perasto urezani ,s nejednakim ispercima. Žute cvatne glavice smještene su na dugim stapkama (slika 3), a pojavljuju se od srpnja do rujna. Najpoznatiji kultivar te vrste je Goldball (slika 4).

Slika 3. Rudbeckia laciniata                                     

Slika 4. Rudbeckia laciniata Goldball                                    

Rudbeckia hirta je jednogodišnja pupavica i poznata je po raskošnoj cvatnji. Visoka je od 60 do 100 cm, a cvate od srpnja do rujna. Cvatne glavice mogu biti promjera i do 10 cm, vanjski jezičasti cvjetovi su žuti, a mogu biti djelomično prekriveni crvenosmeđim, smeđim i brončanim mrljama (slika 5).

Slika 5. Rudbeckia hirta

 Marina Hadrović, mag. ing. agr.,
Podružnica Savjetodavne službe Zagrebačke županije, Sv. Ivan Zelina