Mehanizacija, Savjet

Osnovna obrada tla obuhvaća obradu strništa i naknadnu duboku obradu tla za glavnu kulturu, a što može biti oranje ili podrivanje. Cilj osnovne obrade tla je stvaranje takve strukture tla koja će omogućiti najpovoljnije uvjete za rast i razvoj biljaka, sa uravnoteženim omjerom vode, zraka i tla.

Strojevi za osnovnu obradu tla su plugovi, rigoleri, podrivači i dr.

Oranje ja najčešći način osnovne agrotehničke obrade tla. Obavlja se plugom pri čemu plužno tijelo reže dio cjelice, podiže brazdu, premješta ju u stranu, preokreće i odlaže na prethodnu brazdu. Usljed rezanja, pritiska i ubrzanja brazda se mrvi i preokreće, formirajući tako mekotu.

1. Načini prikapčanja oruđa i strojeva na traktor

Prema načinu priključivanja oruđa i strojeva na traktor postoje:

1.1 Vučena oruđa

Priključuju se za traktor u jednoj točki i to zglobno radi kretanja u zavoju i kopiranja neravnina terena. Njihovo podizanje u transportni i spuštanje u radni položaj obavlja se posebnim mehaničkim ili hidrauličnim uređajima na samom oruđu. U radu i transportu oslanjaju se na vlastite vozne uređaje (kotače). Oruđa velikog radnog zahvata u pravilu su vučena.

1.2 Polunošena oruđa

Priključuju se na traktor u dvije točke, a mjesta priključivanja su zglobno izvedena radi gibljivosti i kopiranja neravnina terena. Priključuju se na donje traktorske poluge na koje djeluje hidraulični podizač traktora (mogu se dizati i spuštati). Zadnji dio oruđa se oslanja na vlastiti vozni uređaj. U transportnom položaju prednji dio oruđa je podignut hidrauličnim podizačem, a stražnji se oslanja na vlastiti vozni uređaj.

1.3 Nošena (ovjesna) oruđa

Priključuju se u tri zglobne točke, na trozglobnu poteznicu. Oruđa su nošena traktorom kako u radnom tako i u transportnom položaju. Podižu se u transportni i spuštaju u radni položaj hidraulikom i nemaju voznih uređaja (kotača).

2. Plugovi i tehnike oranja

Plug je osnovno oruđe koje se koristi za obradu tla. Njime se tlo okreće po cijeloj širini zahvata i dubini oranja i istovremeno prorahljuje, usitnjava i prozračuje, te unose u tlo biljni ostaci i korov. Smatra se da je oranje osnovna agrotehnička operacija obrade tla.

Četverobrazni plug premetnjak

Postoji više kriterija podjele plugova:

2.1 Podjela plugova prema dubini oranja:

• Plugovi za plitko oranje (10 – 20 cm)
• Plugovi za srednje-duboko oranje (20 – 30 cm)
• Plugovi za duboko oranje (30 – 40 cm)
• Plugovi za vrlo duboko oranje (rigolanje) (preko 40 cm)

2.2 Podjela plugova prema smjeru okretanja brazdi:

• Plug ravnjak
• Plug premetnjak (prekretač, obrtni plug)
• Četverokutni (zakretni plug)

2.2.1 Plug ravnjak

• preokreće brazde uvijek samo na jednu stranu i to, u pravilu, desnu
• na oranici ostaju naori i razori.

 

2.2.2 Plug premetnjak

• opremljen je desnim i lijevim plužnim tijelima koji mogu biti postavljeni pod kutom od 90° ili 180°
• pri podizanju pluga iz radnog u transportni položaj, prilikom okretanja na kraju parcele, aktivira se istovremeno i hidraulični okretni mehanizam koji zarotira cijeli plug, na način da plužna tijela koja su bila u radnom položaju dođu u gornji položaj, a suprotna dolaze u radni položaj
• na taj način brazde se uvijek slažu u jednu stranu, pa nema razora ili naora.

2.2.3 Četverokutni (zakretni) plug

• plug novije generacije
• plužna tijela četverokutnog oblika s trapeznim samooštrećim lemešom
• mogu imati 4 – 8 plužnih tijela što im daje radni zahvat 180 – 400 cm, maksimalne dubine rada 35 cm
• pogodni su za oranje lakih i srednje teških tala.

2.3 Podjela plugova prema načinu prikapčanja na traktor:

• Polunošeni (poluovjesni) plugovi i
• Nošeni (ovjesni) plugovi

2.3.1 Vučeni plugovi

Prikapčaju se na traktor u jednoj točci pa moraju imati dva prednja i jedan stražnji kotač.
Prednosti vučenih plugova su da mogu nositi veći broj plužnih tijela bez opasnosti da se preoptereti hidraulika traktora, a  nedostaci se iskazuju u tome da su za okretanje potrebne velike uvratine na krajevima parcela.

2.3.2 Polunošeni plugovi

Prikapčaju se o traktor u dvije točke na donje poluge hidrauličnog dizača traktora. Imaju stražnji kotač, tj. oslonac u transportu i prilikom okretanja na uvratini.
Prednosti ovih plugova očituju se u mogućnosti korištenja većeg broja plužnih tijela bez opasnosti preopterećivanja hidraulike traktora i u boljim manevarskim sposobnostima nego kod vučenog pluga.

2.3.3 Nošeni plugovi

Najviše su u primjeni, a tijekom rada dodaju jedan dio opterećenja traktoru, čime se poboljšavaju vučne sposobnosti traktora.
Prednosti su im da su znatno lakši od vučenih i polunošenih, te se direktno priključuju u hidraulički podizač traktora u tri točke, čime su im manevarske sposobnosti veće zbog manje duljine i podizanja cijelog pluga što ima razne prednosti kod obrade tla na uvratinama i u transportu.

2.4 Podjela plugova prema broju plužnih tijela:

• Jednobrazdni plug
• Višebrazdni plug

2.5 Podjela plugova prema vrsti plužnih tijela

• Lemešni plugovi
• Tanjurasti plugovi
• Diskosni plugovi
• Dlijetasti plugovi
• Plugovi s rotirajućim radnim tijelima

2.5.1 Lemešni plug (raoni, raonični plug)

Četverobrazni plug premetnjak

Najviše je u upotrebi, jer najviše udovoljava tehničkim, tehnološkim i ekonomskim zahtjevima koji se postavljaju na osnovnu obradu tla.

Radni organi lemešnog pluga:

1. Lemeš (raonik)
2. Odgrnjača (plužna daska)
3. Crtalo
4. Okvir
5. Plaz
6. Peta (taban)
7. Dodatni dijelovi pluga

1. Lemeš (raonik)

To je prednji dio plužnog tijela s oštricom usmjerenom u pravcu kretanja, a ima zadaću da horizontalno odsijeca brazdu, podiže je i predaje plužnoj dasci.

Po obliku se dijele na tri tipa:
a) Europski
b) Američki
c) Lemeš s dlijetom.

2. Odgrnjača (plužna daska)

Plužna daska odrezanu brazdu (lemešom) podiže, mrvi, miješa i prevrće. Prednji dio (grudi) podiže brazdu vertikalno, u srednjem dijelu (tijelo) brazda se počinje mrviti (drobiti), a u zadnjem dijelu (krilo) brazda se miješa i prevrće.

Tehnika oranja svakog lemešnog plužnog tijela ovisi o izraženosti njegovih karakterističnih kutova i od oblika odgrnjače. Kut kojeg zatvara radna površina raonika s dnom brazde zovemo kutom uspona, a treba iznositi u rasponu od 13 – 25°. Kut rezanja čini oštrica raonika sa smjerom oranja, a veličina mu iznosi 35 – 50°.
Opća pravila: što su kutovi veći to plužno tijelo bolje mrvi, a slabije preokreće brazdu i obratno.
Ovisno o veličini kutova, plužna daska može biti:

a) Cilindrična – izraženi su kutovi odgrtanja i rezanja; dobro mrvi brazdu, ali je slabije okreće te se koristi za pjeskovita tla.
b) Kulturna – između cilindrične i vijčane odgrnjače; mrvi, miješa i okreće brazdu a najčešće se koristi za srednje teška i teška tla.
c) Poluvijčana – koristi pri oranju teških tala.
d) Vijčana – zbog manjih kutova uspona i rezanja; brazda se vrlo malo lomi, ali se dobro okreće, koristi se za vrlo teška tla i preoravanje djetelišta i livada.
e) Rešetkasta – ima rešetkastu površinu; što omogućava manju kontaktnu površinu sa tlom zbog čega se smanjuje sila prianjanja tla uz odgrnjaču, koristi se za teška i ljepljiva tla.
f) Četverokutna – služi za zaoravanje velikih količina žetvenih ostataka, jer ima visok clearens plužnih tijela.

3. Crtalo

Crtalo odsijeca brazdu u vertikalnoj ravnini. Ukoliko plug radi bez crtala dolazi do kidanja brazde u vertikalnoj ravnini od strane vanjskog ruba odgrnjače, zbog čega se povećava ukupan otpor pluga, a dno brazde se zarušava zemljom te se ne postiže jednolična dubina oranja.

Prema konstrukciji crtalo može biti:

a) u obliku noža – postavlja se na plugove namijenjene za oranje skeletoidnih tala kao i za plugove za duboko oranje
b) u obliku diska (diskosno crtalo) – koristi se na plugovima za oranje do dubine 40 cm, a u odnosu na nožasto crtalo pruža manji otpor. Može imati glatki ili izrezani obod.

Pripona je dio pluga koji služi za spajanje plaza, odgrnjače i pluga, a postoji visoki i niski tip pripone.

4. Okvir

Okvir je centralni dio pluga na kome se nalaze ostali dijelovi pluga. Visinu okvira od tla definiramo kao clearens (klirens) pluga.

5. Plaz

Plaz služi kao oslonac pluga u radu, a oslanja se na zid i dno brazde.

6. Peta (taban)

Peta ili taban pluga je dio plužnog tijela kojim se ono oslanja na dno brazde. Može biti klizni taban i kotrljajući taban (u obliku kotača ili diska).

Raonik i plužna daska pričvršćeni su na priponi zajedno sa plazom i petom čineći plužno tijelo. Crtalo je pričvršćeno o okvir pluga.

7. Dodatni dijelovi pluga

a) Produžetak odgrnjače – najčešće je obično čelično pero postavljeno na krilo odgrnjače, a može se vertikalno pomicati i time bolje okretati brazdu.
b) Nastavak odgrnjače – postavlja se na gornji dio tijela odgrnjače, a zadaća je bolje okretanje brazde, manje urušavanja brazde preko gornjeg dijela odgrnjače, te bolje zaoravanje biljnih ostataka, a izrađuje se od čeličnog lima ili plastike.
c) Pretplužnjak – je malo plužno tijelo postavljeno ispred glavnog plužnog tijela s ciljem što boljeg zaoravanja biljnih ostataka. Radna površina pretplužnjaka odsijeca, podiže i mrvi gornji dio cjelice s biljnim ostacima, bacajući ga na dno brazde, a iza toga nailazi glavno plužno tijelo koje preokreće glavninu brazde i prekriva njome biljne ostatke. Dubina rada pretplužnjaka iznosi 1/3 – 1/5 dubine oranja.
d) Podrivač na lemešnom plugu – Namijenjen je za rahljenje slabo propusnog ili nepropusnog sloja koji se stvara uzastopnim oranjem na istu dubinu kroz dulji vremenski period (poznato i kao „bolest tabana pluga“), a postavlja se iza glavnog plužnog tijela. Predstavlja radni organ u obliku motičice ili klina.
e) Osiguranje pluga od loma – Kada pojedino plužno tijelo naiđe na neku prepreku u tlu, to može biti riješeno na više načina. Neke izvedbe plugova iznad svakog plužnog tijela imaju hidraulične cilindre ili opruge koje u slučaju prepreke omogućavaju podizanje plužnog tijela, pa onda, nakon prelaska preko prepreke, vraćaju plužno tijelo u prvobitni položaj.

Prikapčanje lemešnog pluga na traktor se obavlja po određenom redoslijedu: u postupku prikapčanja nošenog pluga na traktor potrebno je prvo pričvrstiti i osigurati lijevu polugu podizača traktora, a zatim desnu, jer je na njoj ugrađen mehanizam za podešavanje njene duljine. Gornju polugu trozglobne poteznice treba prikopčati na jedan od provrta na piramidi pluga.

Nedostaci lemešnog pluga:

• "glačaju" zdravicu na granici oranja
• stvara se nepropusan sloj – bolest tabana pluga
• da bi se razbio taj zbijeni sloj na plužno tijelo potrebno je montirati podrivač.

Na plugu je bitno znati gdje se nalazi centar otpora plužnog tijela, a to je približno iznad spoja lemeša i plužne daske, a od plaza je udaljen za 1/3 zahvata plužnog tijela. Njega je potrebno odrediti da bi znali gdje se nalazi približan centar otpora čitavog pluga, koji se mora poklopiti s linijom vuče traktora.

2.5.2 Tanjurasti plug

Razlikuje se od lemešnog po konstrukciji i načinu rada. Osnovno radno tijelo je konkavni tanjur, koji je pričvršćen na osovinu. Tijekom rada svi tanjuri se okreću jednakovremeno. Ovaj plug reže, mrvi i miješa brazdu, ali je ne preokreće.

Tanjurasti plug se sastoji od niza ukošenih ili vertikalnih tanjura koji su postavljeni na okvir pluga pomoću posebnog nosača. Radi na principu rotacije, a radno tijelo je konkavan tanjur okrenut licem u smjeru oranja. Radi rezanja tla ovi plugovi se koriste za plitko oranje odnosno prašenje strništa. Promjer radnog tijela tanjurastog pluga je 50 – 60 cm, a razmak  između tanjura iznosi 20 – 25 cm.
Radni zahvat ovisi o razmaku tanjura, kao i o kutu koji zatvara osovina tanjura sa smjerom kretanja. Taj kut je promjenjiv, a najčešće iznosi 40 – 45 stupnjeva.

2.5.3 Diskosni plug

Radni organi su mu zaobljeni diskovi promjera 60 – 85 cm koji su pojedinačnim ležajevima ukošeno učvršćeni za okvir pluga. Ovaj plug ne okreće, nego mrvi i miješa tlo, a osobito su pogodni za suha i tvrda tla. Prednost im je da dobro režu grude i korijenje, te bez oštećenja prelaze zapreke.

S obzirom na konstrukciju, diskosni plugovi mogu biti:

• Ukošeni diskosni plug – radni disk je postavljen na više osovina
  Vertikalni diskosni plug – tanjurasti plug kod kojeg su sva tijela na jednoj osovini, a koja je pričvršćena o okvir pluga tj. sličniji je konstrukciji tanjurača.

Podjela prema načinu prikapčanja na traktor:

• Nošeni
• Polunošeni
• Vučeni.

2.5.4 Dlijetasti plug (rovilo)

Okomito rahli tlo i unaša i miješa u tlo biljne ostatke, ali ne formira brazde.

2.5.5 Plug s rotirajućim radnim tijelima

Ima ralo kojim se poliježe brazda do rotirajućeg tijela kojim se zemlja izmrvi i odloži u stranu. Ovi plugovi imaju rotirajuće radne organe za usitnjavanje i miješanje brazde a postižu  malu obodnu brzinu (manju od 2 m/s). Njihova sužena lemešna tijela odsijecaju i podižu brazdu, a iza njih su postavljeni rotirajući radni organi koji dobivaju pogon od priključnog vratila traktora. Ovi plugovi znatno manje dispergiraju tlo u odnosu na freze. Prema ispitivanjima, ustavljeno je da se polovica snage traktora koristi za vuču pluga, a druga polovica za pogon rotirajućih radnih organa.

2.6 Rovilo ili chisel plug

Rovilo obrađuje tlo poput kultivatora na dubinu od 30 cm. Radna tijela su mu pomoću držača pričvršćena na sam okvir oruđa, a postavljena su u naizmjeničnim cik-cak razmacima. Između njih je osiguran relativno veliki prostor, da ne bi dolazilo do zagušivanja. Dubina obrade se formira hidraulikom traktora, a oruđe je prikladno za agregatiranje s drugim oruđima u tzv. složenim agregatima.
Radna tijela rovila mogu biti u oliku dlijeta, motičica ili zubaca. Prednosti oranja rovilima očituju se u boljem razbijanju nepropusnog sloja. Njima se može raditi i kad ima mnogo biljnih ostataka, jer im je radna površina velika. Koriste se i na teškim i poluteškim tlima, a pri radu stvaraju mikrošupljine u dubljim slojevima tla čime se postiže veća poroznost tla.

2.7 Podrivači

U oruđa za osnovnu obradu tla ubrajaju se i podrivači. Služe za razbijanje nepropusnih i rahljenje zbijenih slojeva tla. Kvaliteta rahljenja podrivačima ovisi o konstrukciji podrivača, stanju tla i brzini rada, a najbolji efekti se postižu u suhom tlu (ljeti nakon ubiranja strnih žitarica) i pri brzini 6 – 8 km/h. Uglavnom se koriste za obradu tla na dubini od 40 – 80 cm. Broj radnih tijela podrivača kreće se od 1 do 5, što ovisi o čvrstoći tla, a razmak između njih iznosi 50 – 70 cm.
Podrivači služe za razrahljivanje tla, pogotovu onog koje nije dulje vrijeme pravilno obrađivano.

S obzirom na konstrukciju, podrivači mogu biti:

a) Pasivni ili kruti su oni podrivači čije radno tijelo predstavlja držač koji s prednje strane ima nož, a na donjem dijelu imaju dijetlo. Za bolje postizanje efekta krtične drenaže na stražnjoj strani imaju dodatak u obliku čunja koji pospješuje da ne dođe do zarušavanja tla u kanale koji se stvaraju prilikom podrivanja.

b) Aktivni ili vibracijski su oni podrivači čiji radni organi tijekom rada vibriraju, tj. čine pomake gore i dolje pomoću priključnog vratila ili hidrauličkim pogonom hidromotora, radi postizanja boljeg učinka. Pri korištenju priključnog vratila vibrira čitavo oruđe, a time i traktor sa vozačem; dok pri korištenju hidromotora nema štetnog utjecaja na agregat i vozača, jer nema neželjenih vibracija.

Tlo bolje rahle podrivači sa aktivnim radnim organima koji postižu bolje agrotehničke efekte, jer se čitava masa tla u profilu do dubine podrivanja okrene. Radna brzina iznosi 5 – 7 km/h, za što su potrebni traktori velike snage.

2.8 Tehnike oranja

2.8.1 Naor

Kod oranja tla na naor agregat se kreće od sredine sloga prema krajevima. Pritom se na sredini sloga pojavljuje malo uzdignuće tla koje se zove naor. Kod ove tehnike prve se dvije brazde ne naoravaju, nego se razoravaju čime se vrši otvaranje prve brazde, i to na način da se plug podesi tako da prvo plužno tijelo ne ore, a ostala plužna tijela oru pliće. Nakon toga se prve otvorene brazde vraćaju čime se vrši naoravanje i to tako da je prvo plužno tijelo podešeno na manju dubinu. Ovo se radi zbog toga da ne bi ispod prvih dviju naoranih brazda ostao nezaoran dio tla.

2.8.2 Razor

Slog se započinje orati prvo sa desne, a zatim s lijeve strane, nastavljajući oranje prema sredini sloga. Kad se cijeli slog izore, na sredini ostaje jarak koji nazivamo razor. Prvi prohodi moraju biti paralelni između slogova, jer inače u sredini ostaje uklinak (nepravilni, nezaorani dio između slogova). Na mjestima gdje je jedne godine bio razor, druge godine mora biti naor.

2.8.3 Oranje u ravninu

Ovim načinom ore se s jednog kraja parcele prema drugom kraju. Sve brazde se slažu na istu stranu, a oranje se može izvoditi samo plugovima premetnjacima.

Literatura:

Bašić F., Mihalić V.: Temelji bilinogojstva, udžbenik za srednje poljoprivredne škole,  Zagreb, 2007.
Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
Brčić, J. i sur.: Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1995.
Filipović, D., Jagar, N.: Traktor na obiteljskom gospodarstvu, Hrvatski poljoprivredni zadružni savez
Piria, I.: Traktor – poznavanje, održavanje, kvarovi i njihovo otklanjanje, NOLIT, Beograd, 1983.
Zimmer, R., Košutić, S.; Zimmer, D.: Poljoprivredna tehnika u ratarstvu, Osijek, 2009.
Uputa za siguran rad traktorom; ZIRS, 2001.
Agroklub.com, Internet