Savjet, Stočarstvo

Mala škola hranidbe, za proizvođače mlijeka koji nisu polazili srednju poljoprivrednu ili srednju veterinarsku školu.

Zahvaljujući genetici, dobroj i pravilnoj hranidbi, te dobrim uvjetima držanja, proizvodnja mlijeka po kravi raste iz godine u godinu. Za svakog proizvođač mlijeka, važno je sa proizvodno ekonomskog značaja da je upoznat sa relacijama između razine proizvodnje mlijeka i hranidbe krava, odnosno količine energije i proteina, te makro i mikro elemenata i vitamina, koje krava treba da unosi u svoj probavni trakt.

Zašto je našim proizvođačima mlijeka potrebna stalna edukacija iz proizvodnje voluminozne krme i hranidbe krava. Prvo, zbog svih uvoznih junica i silnih novaca koje smo “izvezli” iz Hrvatske u druge zemlje, i svih krava koje je u proizvodnji mlijeka prije vremena uništio njihov vlastiti genetski potencijal, zbog loših uvjeta držanja, loše krme i loše hranidbe. Drugo, zbog svih proizvođača mlijeka koji nisu završili srednju poljoprivrednu ili srednju veterinarsku školu, ili onih koji u ovim školama nisu naučili potrebna znanja i njihovu primjenu u praksi proizvodnje, te svih proizvođača mlijeka kojima eventualno nisu u potpunosti jasni neki pojmovi iz hranidbe, i postizanju maksimalne proizvodnje mlijeka na osnovu genetskog potencijala pojedinih krava.

Na jednoj farmi sa 30 holštajnki:

Koliko ova krava daje mlijeka ?
36 litara.

A, koliko ova krava daje mlijeka ?
40 litara.

Koliko te krave dnevno dobivaju smjese ?
Svaka po 5 kg.

Po obroku ?
Ne, na cijeli dan. Znate malo šparamo na smjesi.

Zašto pred kravama nema stalno sjenaže ili silaže ili barem sijena ? Pred kravama ti stalno mora biti krme.
Pa, malo šparamo i na sjenaži, a silaže već odavno nemamo.

A znaš li, koliko ove krave mogu dnevno proizvesti mlijeka iz ove sjenaže ? Ma znamo, malo smo kasno kosili, pa je trava već malo i prestarila.

Na kravama se već vidi šteta koju im čini njihov genetski potencijal i proizvodnja mlijeka na osnovu slabe kvalitete i nedovoljnih količina voluminozne krme, te nedovoljnih količina koncentrata. Znate li koliko vrijedi svaka od ove dvije, prekrasne krave, sa mogućnostima ovakve proizvodnje mlijeka ?

Ma znamo mi i to, ta već su neke otišle na klanje. Ma smjesa je malo preskupa.

DA, svaka je smjesa preskupa koja ide uz lošu voluminoznu krmu !!!

U praksi se susrećemo vrlo često sa 4 osnovna problema.

1. Loše i slabo plodno tlo.
2. Loša sjetvena struktura.
3. Loša i neodgovarajuća mehanizacija.
4. Loša tehnologija proizvodnje i spremanja voluminozne krme.

Svaki od ova četiri problema utječe na kvalitetu voluminozne krme, kao i na potrebne količine smjese za određenu proizvodnju mlijeka.

U selu 50 muznih krava, vjerojatno ih ima i nešto više, i 10 rolo balirki, a nijedne roto kose sa gumenim valjcima i nijednog silo kombajna za kukuruz sa valjcima za gnječenje zrna. Doduše ni jedna od ove dvije mašine baš puno ne koristi kod spremanja voluminozne krme, pri košnji stare oklasale trave i siliranju kukuruza koji se već napola posušio !!!  

   U proizvodnji mlijeka imamo 3 glavna – temeljna područja.

1.     Uvjeti držanja, njih ćemo staviti na prvo mjesto. O uvjetima držanja jako ovisi suvremena hranodba. Bez dobrih uvjeta držanja vrlo je teško organizirati dobru hranidbu krava. Također u lošim uvjetima držanja nije moguće postići maksimalno iskorištenje krme koju je krava pojela metabolizam, niti će krava pojesti koliko bi mogla i koliko bi trebala.

Kod različitih tipova staja, trebamo odgovoriti na pitanje. Kakve veze sa hranidbom, ima ispust za krave; 1. kretanje krava, 2. čisti zrak sa puno kisika, 3. direktne sunčeve zrake ?

2.     Hranidba, nju ćemo staviti na drugo mjesto, iako prije hranidbe, dolazi proizvodnja i spremanje krme – hrane. Još prije proizvodnje krme dolazi, zemljište, sa održavanjem i povećavanjem plodnosti tla. Na kiselim tlima = bolesnim tlima, proizvodi se loša voluminozna krma. Kiselo tlo = bolesno tlo. Čovjek koji ima temperaturu, bolestan je čovjek. Da bi bilo jasnije možemo ”usporediti”. Mjeriti temperaturu kod čovjeka = mjeriti kiselost tla. U oba slučaja došlo je do biološko kemijskih poremećaja koji su narušili zdravlje, čovjeka ili životinje ili tla. Liječiti bolesnog čovjeka ili bolesnu životinja sa lijekovima = liječiti bolesno tlo kalcizacijom. Kvaliteta voluminozne krme. Na osnovu loše i neukusne voluminozne krme u kojoj je smanjen sadržaj mikro i makro elemenata koji ujedno nisu u potrebnoj ravnoteži, nije moguće kvalitetno hraniti krave u srednje visokoj i visokoj proizvodnji mlijeka, a kamo li iznad toga.

Proizvodnju mlijeka možemo podijeliti u 5 nivoa.

1. Niska proizvodnja mlijeka do 20 litara na dan u vrhu laktacije.
2. Srednje visoka proizvodnja mlijeka od 21 do 30 litara.
3. Visoka proizvodnja mlijeka od 31 do 40 litara.
4. Ekstra visoka proizvodnja mlijeka od 40 do 60 litara.
5. Ekstremno visoka proizvodnja mlijeka iznad 60 litara dnevno u vrhu laktacije.

Svaki proizvođač mlijeka bi trebao imati laktacijsku tablicu i izvučene laktacijske krivulje, da mu je lakše stvoriti predožbu i snalaziti se prilikom planiranja i provođena hranidbe krava, različitog genetskog potencijala i u različitim fazama laktacije i suhostaja, te znati koliko kojih hranjivih tvari je potrebno za pojedine proizvodnje mlijeka, rast teleta, te za uzdržne potrebe pri pojedinim proizvodnjama mlijeka. Postavimo pitanje. Da li su jednake uzdržne potrebe krave pri proizvodnji od 20 i 40 litara mlijeka ? 

3.     Genetika i genetski potencijal krava u proizvodnji mlijeka.

Tek kada u red dovedemo prve dvije točke možemo razmišljati i razgovarati o genetici. Definitivno je da genetika traži dobre uvjete držanja i dobru hranidbu, bez čega u potpunosti ne dolazi do izražaja genetski potencijal, a istovremeno izaziva štetu na zdravlju i dugovječnosti krave.

Vratimo se osnovnim pojmovima, vezanim za hranidbu domaćih životinja, odnosno na hranu ili krmu, a koji počivaju na kemiji, odnosno biokemiji. Pošto se proizvodnja mlijeka odvija unutar tijela životinje, svi kemijski procesi, koji se odvijaju prilikom razgradnje hrane, i izgradnje i formiranja novih tjelesnih stanica u rastu i razvoju mlade krave i teleta ili u zamjeni starih tjelesnih stanica odraslih krava, te sinteze sastojaka mlijeka, podređeni su uzdržnim i proizvodnim potrebama.

Pravilna i odgovarajuća hranidba krava važna je zbog ekonomske isplativosti i profitabilnosti u višoj i visokoj proizvodnji mlijeka.

U proizvodnji mlijeka na troškove hranidbe krava, otpada više od 50 % ukupnih troškova.

Veći genetski potencijal u proizvodnji mlijeka, zahtjeva sasvim određene potrebne količine; energije, bjelančevina (proteina), minerala i vitamina. Energija i hranjive izgradive materije u hrani krava moraju biti u lako dostupnom obliku – u lako probavljivoj krmi.

Krava se muze svakih 12 sati. Koliko će se mlijeka u toku 12 sati stvoriti u tijelu krave i izlučiti u vime, ovisi o brzini probavljivosti ili razgradnji krme koju krava jede, kao i o izbalansiranosti obroka. Sa sve većom proizvodnjom mlijeka sve je teže opskrbiti kravu sa potrebnim količinama energije i izgradivih hranjivih materija.

Sve veća proizvodnja mlijeka u toku dana traži da krava pojede sve veću količinu krme, odnosno suhe tvari (ST). Zapamtimo. Suha tvar = ST.

Krava treba da dnevno jede sve više krme, ali u burag i ostali dio probavnog trakta, može stati samo onoliko krme koliko može.

Krava ne može pojesti više krme nego što može !     

Ali krava dnevno može proizvesti 20 ili 60 i više litara (kg.) mlijeka !

Sada na scenu u prvom planu dolazi sadržaj, probavljivost i brzina probavljivosti suhe tvari (ST).

Krava teška 600 kg koja u toku dana – 24 sata ( u dvije mužnje svakih 12 sati), proizvede 40 kilograma mlijeka, treba pojesti oko 24 kilograma suhe tvari (ST). Da bi krava pojela ovoliku količinu krme, voluminozna krma + koncentrat ili smjesa, osnova obroka i hranidbe, voluminozna krma mora biti visoke kvalitete. Prije svega ukusna, lako probavljiva i dobro proteinsko – energetski i mineralno vitaminski izbalansirana.

Upamtimo. Osnova hranidbe krava i proizvodnje mlijeka je voluminozna krma. Voluminozna krma – visoke kvalitete.

Voluminozna krma = zelena masa trava, djetelina i lucerne, ( na zelenoj masi nedozrelog kukuruza, kako to mnogi naši stočari prakticiraju zbog lošeg gospodarenja sa tlom, loše sjetvene strukture i nedovoljne proizvodnje voluminozne krme, trava, djetelina i lucerne, proizvodnja mlijeka je do 40 % manja), sjenaža i sijeno + kukuruzna silaža.

Iz prakse. Sršić Dražen iz Koprivničkih Bregi. Krave na samoj zelenoj lucerni do početka cvatnje, proizvode preko 20 litara mlijeka.

Krava ne može pojesti više nego što može i zbog smanjenog apetita kod krava visoke mliječnosti, krava vrlo teško podmiruje potebe na potrebnim hranjivim sastojcima, na početku i u vrhu laktacije. Upravo zbog ovoga proizvodnju i kvalitetu voluminozne krme moramo staviti na prvo mjesto i posvetiti tome maksimalnu pažnju.

Zbog svega ovoga svaki proizvođač mlijeka treba sve bolje poznavati hraniva, i potrebe krava na hranivima u različitim fazama proizvodnje, te procese probave i metabolizma, koji se odvijaju u kravi, a koje diktira određeni genetski program ili potencijal. Sve ovo potrebno je znati kako bi se u proizvodnji mlijeka lakše primjenila sva dostignuća nauke i prakse, odnosno suvremena tehnologija ostvarena u najnaprednijim zemljama svijeta.

Sa podizanjem nivoa znanja i njihovom primjenom u hranidbi krava i proizvodnji mlijeka, moguće je postizati veću proizvodnju kod svake krave, kao i ukupnu ekonomsku veću profitabilnost i ostvarivati veću zaradu.

Krma ili hrana sadrži hranjive tvari.

U praktičnoj hranidbi potrebno je znati koliko hranjivih tvari ima u krmi i koliki je stupanja iskoristivosti svake hranjive tvari iz pojedinog krmiva. Koliko nam hranjivih tvari treba za uzdržne potrebe, a koliko za određenu proizvodnju. Što je to hranjivost krmiva ? Hranjivost krmiva je umnožak sadržaja hranjivih tvari u krmi sa stupnjem njihovog iskorištenja u probavi i metabolizmu. Hranjivost krme ovisi o proizvodnji i spremanju krme !

 

Slika 1. Prvi otkos 20 travnja. Ukusnost i ješnost, te brzina probaljivosti.  Koliko smo u prvom otkosu po 1 ha proizveli suhe tvari (ST), sirovih bjelančevina (SB), sirovih vlakana (SV) i ukupne energije (UE) minerala i vitamina.

Slika 2. Prvi otkos 5 lipnja. Loša osnova za proizvodnju mlijeka. Pri ovakvoj krmi mlijeko se proizvodi iz dodane smjese ili koncentrata, a prosječna mliječnost krava je uglavnom ispod 3 000 litara.