Ratarstvo, Vijest

Usjevi ozimih žitarica i uljane repice jako se razlikuju obzirom na fazu razvoja i kondiciju usjeva, ovisno o rokovima sjetve i primijenjenoj agrotehnici na svakoj pojedinoj parceli. Pšenice sijane u optimalnom roku ušle su u zimu u fazi busanja i uglavnom su u dobroj kondiciji. Pšenice koje su sijane u studenome nalaze se većinom u fazi 2 – 3 lista. Vrijeme sjetve ozime pšenice igra veliku ulogu u njenoj otpornosti prema niskim temperaturama tijekom zime, a naročito kod pojave golomrazica. Vrlo ranu i vrlo kasnu sjetvu treba izbjegavati. Gotovo proljetne temperature za sada nisu isprovocirale nabusalu pšenicu na prelazak u višu fazu razvoja u kojoj ne bi izdržala bez značajnijih oštećenja u sljedećem (očekivano hladnijem zimskom) razdoblju.

Pšenica nakon nicanja u jesen mora proći određeni broj dana s negativnim temperaturama, da bi došlo do njezine vernalizacije. U ovom slučaju riječ je o "jarovizaciji", a njezina dužina (broj potrebnih dana) bitno utječe na rokove sjetve pšenice, jer svaka sorta ima specifične zahtjeve ili dužinu perioda jarovizacije (razlikuju se tipično ozime sorte, ozime, ozimo-jare, jaro-ozime-fakultativne sorte). Prinos ovisi o mnogobrojnim čimbenicima, ali osim vanjskih (toplina, vlaga, svjetlost, plodnost tla), ovisi i o biološkom potencijalu rodnosti i rezistentnosti biljke prema negativnim, odnosno štetnim čimbenicima (adaptabilnost pojedine sorte na agrookolišne uvjete) i u konačnici o samom poljoprivredniku, odnosno o agrotehnici koju je poljoprivrednik primijenio. Suvremena poljoprivreda od novih sorti traži visoke urode i kakvoću. Teško je za očekivati da jedna sorta ima sve željene proizvodne karakteristike: visok prinos i kakvoću, a povrh toga i tolerantnost na stres. Stoga, provođenje sortnih pokusa ima svoju svrhu, jer se u ovakvim netipičnim uvjetima mogu izdvojiti sorte koje bolje reagiraju na takve, neuobičajene uvjete. Za sorte koje se odlikuju većom otpornošću na vanjske čimbenike, kaže se da su stabilne. Odabir stabilnih sorata opravdan je, osobito kod poljoprivrednih proizvođača koji primjenjuju skromniju agrotehniku. Intenzivna agrotehnika i veće površine zahtijevaju odabir nekoliko različitih sorata u sjetvenoj strukturi poljoprivrednog gospodarstva uz praćenje reakcije svake pojedine sorte na različite uvjete proizvodnje (plodnost tla na parceli i vremenski uvjeti). Usjevi pšenice većinom su zadovoljavajuće kondicije. Na usjevima zasijanima uz povećan utrošak sjemena po jedinici površine (pregusta sjetva) uočava se promjena boje i propadanje starijih listova. Kod sorata koje su osjetljivije na napad bolesti, uočavaju se prvi znakovi biljnih bolesti.

Osim korova i bolesti, u usjevima su primijećeni i štetni kukci. Lisne uši na usjevima čine dvojaka oštećenja: izravno oštećuju usjev jer se hrane biljnim sokom, ali i prenose virusne bolesti.

Na većini parcela na usjevima ozimog ječma, koji je uglavnom u fazi punog busanja, već sada se uočavaju znakovi biljnih bolesti na listovima.

Svijetlo zelena boja usjeva ozime pšenice, a naročito ječma, neke je poljoprivrednike ponukala da obave „prihranu“ usjeva, što u ovoj fazi nije preporučljivo. Dovoljno vlage i topline omogućit će usvajanje hraniva, doći će do ubrzavanja rasta „prihranjenih“ biljaka i razrjeđivanja njihovog staničnog soka, a to može uzrokovati jača oštećenja takvih usjeva pri očekivanom zahlađenju.

U usjevima uljane repice također se mogu uočiti prvi znakovi bolesti.

Ozimi usjevi koji nisu tretirani protiv korova ujesen, u ovim toplim danima ugroženi su od konkurenata – korovnih biljaka koje bolje iskorištavaju hranu, svjetlost i vlagu u odnosu na kulturnu biljku. Usjeve koji su već sada zakorovljeni i/ili bolesni u proljeće će trebati tretirati protiv korova i bolesti čim za to budu stvoreni povoljni vremenski uvjeti.

U usjevima su primijećeni i štetni glodavci (voluharice i poljski miševi). Na površinama gdje se uzgajaju ratarski usjevi proizvođači smiju rabiti sve vrste zatrovanih mamaka, koji su registrirani za tu namjenu u Republici Hrvatskoj (registracija za uporabu na poljoprivrednim površinama). Postupak postavljanja mamaka mora biti usklađen s uputom proizvođača. Primjena zatrovanih mamaka mora se provoditi izravno u aktivne rupe koje se potom trebaju nagaziti nogom da ne bi došlo do trovanja divljači. Postupak treba ponoviti nakon 10 do 14 dana. Primjena bilo kojeg sredstva za zaštitu od glodavaca po površini tla nije dopuštena.

U našim je krajevima i prijašnjih godina već bilo ovakvih, toplih zimskih dana. Ako se ovakve vremenske prilike ne oduže i ako dođe do najavljenog zahladnjenja, nema razloga za paniku. Poljoprivrednici trebaju redovito obilaziti svoje usjeve kako bi na vrijeme poduzeli potrebne mjere njege usjeva u skladu s vremenskim prilikama i uputama o primjeni sredstava za zaštitu bilja. Naime, učinkovitost pripravaka za zaštitu bilja ovisi između ostalog i o vanjskim temperaturama, ali i o kondiciji kulturnih biljaka na koje se sredstvo za zaštitu bilja primjenjuje. Stoga, prije upotrebe treba pažljivo pročitati priloženu uputu.

mr. sc. Tatjana Međimurec
rukovoditeljica Odsjeka