MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Preporuka

Obavijest proizvođačima uljane repice

Pregledom usjeva uljane repice i postrnih repica za zelenu gnojidbu utvrđeno je prisustvo šteta od repičine ose listarice(Athalia colibri).

Kritični broj za suzbijanje je 50 pagusjenica /m² odnosno 0,5 pagusjenica  /biljci. Proizvođači trebaju redovito pregledavati usjeve kako bi na vrijeme izvršili tretman.

Od štetnika na usjevu uljane repice u jesen štetu još mogu prouzročiti: buhači (Phyllotreta spp) i pipa terminalnog pupa (Ceutorhyncus pictarsis).

Od insekticida mogu se koristiti: Sumialfa  5 FL, CythrinMax, Fastac 10 EC, Decis 2,5 EC, Direkt, Mospilan 20 SG i dr.

Proizvođači koji su postrnu sjetvu mješavina repica i drugih kultura prijavili u EZP ne smiju koristiti sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi.

U fazi od 4-6 listova uljane repice treba provesti tretman protiv bolesti: crna pjegavost (Alternaria brassicae), bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) i suha trulež (Phoma lingam).

Neki fungicidi djeluju ujedno i kao regulatori rasta te ublažavaju štete od mraza.

Primijeniti se mogu neki od navedenih fungicida: Magnello, Caramba, Tebucol, Riza, Ulysses, Folicur  EW 250 i dr.

Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), putem internetske tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Prije upotrebe sredstva obavezno pročitati priloženu uputu o primjeni i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača. O provedenom tretiranju potrebno je voditi evidenciju, a praznu ambalažu SZB zbrinuti na propisani način.

Sanja Vuković dipl.ing.agr.

e-mail:sanja.vukovic@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice

Proizvođačima  uljane repice preporučamo obilazak i pregled usjeva na prisustvo slijedećih štetnika: kupusnih buhača (Phyllotreta  spp.), repičinog crvenoglavog buhača (Psylliodes chrysosephala) te repičine ose listarice (Athalia rosae). Ukoliko se utvrdi prisustvo 2 buhača/m2, odnosno 50 pagusjenica ose listarice/m2 (0,5 pagusjenica po biljci), potrebno je izvršiti njihovo suzbijanje.

Upotrijebiti se mogu slijedeći insekticidi:

– buhači: Fastac 10 EC, Fasthrin 10 EC, Decis 2,5 EC, Poleci Plus, Sumialfa 5 FL, Cythrin Max, Karis 10 CS, Cyclone i dr.

– repičina osa listarica: Direkt, Sumialfa 5 FL, Moslpilan 20 SG, … – pagusjenice je potrebno suzbijati dok su mlađeg razvojnog stadija (manje od 10 mm)

U vrijeme formiranja lisne rozete potrebno je provesti i tretiranje protiv najvažnijih bolesti uljane repice: suhe truleži (Leptosphaeria maculans), bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) i crne lisne pjegavosti (Alternaria brassicae).

Zaštitu je moguće provesti nekim od slijedećih fungicida: Caramba, Magnello, Folicur EW 250, Tebusha 25% EW, Tebkin 250 EW, Tebucol, Riza, Tebu Super 250 EW, Ulysses, Propulse i dr..

Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), putem internetske tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Prije upotrebe sredstva obavezno pročitati priloženu uputu o primjeni i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača. O provedenom tretiranju potrebno je voditi evidenciju, a praznu ambalažu SZB zbrinuti na propisani način.

Mirta Križanić Božurić, dipl.ing.agr.

E-mail: mirta.k-bozuric@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice

Početkom mjeseca rujna (3.9. 2019.) upućena je preporuka proizvođačima ozime uljane repice o potrebi, mogućnostima i ograničenima suzbijanja neželjenih biljaka – korova!

Budući smo u danima 6.-9. rujna o.g. oborine bilježili na svim mjernim mjestima u Međimurju, najčešće u ukupnoj količini 28,6-31,4 mm, sadržaj vlage u zemljištu je na dubini do 10 cm porastao na 35 % pa uz temperaturu tla 16,5-18,4°C i najviše dnevne temperature u narednim danima do 25°C očekujemo relativno brzo nicanje usjeva uljene repice posijanih u prvom tjednu ovog mjeseca!

U narednim danima očekujemo suho razdoblje uz najviše dnevne temperature do 25°C, a početkom idućeg tjedna porast na vrijednosti do 28°C, što će pogodovati ubrzanom početnom rastu i razvoju usjeva uljane repice, ali i mogućoj pojavi i prvim štetama od različitih vrsta nametnika životinjskog podrijetla! Naime, tijekom cijele vegetacije uljane repice, od nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete. U jesenskom razdoblju najznačajniji štetnici uljane repice su kupusni i repičini crveno-glavi buhači (Phyllotreta spp.), repičina osa listarica (Athalia colibri), i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis). Ponekad pojavljuju još štete od puževa, kupusne muhe, glodavca i divljači!

Već u nicanju, te pojavi kličnih listova uljane repice tijekom sunčanih je dana moguć napad različitih vrsta buhača (Phyllotreta spp.)!

Proteke smo 2018. sezone već sredinom mjeseca rujna bilježili masovnu pojavu odraslih oblika i pagusjenica repičine ose listarice (Athalia colibri) na mladim usjevima uljane repice! Također, napad ovog štetnika zabilježen je na usjevima repice za zelenu gnojidbu. U svega nekoliko vrućih i sunčanih dana ličinke repičine ose listarice uzrokuju potpuni „golobrst“ nezaštićenih usjeva uljane repice!

VAŽNO: Tretiranje sjemena uljane repice insekticidima iz skupine neonikotinoida (npr. imidakloprid, tiametoksam), koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela! Stoga proizvođači uljane repice zadnjih sezona već ujesen moraju redovito pratiti zdravstveno stanje mladih biljčice, prepoznati jesenske nametnike i prema potrebi poduzeti jesensko folijarno tretiranje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Što sa ekološki značajnim površinama (EZP)?

Poljoprivredni proizvođači koji su u Agronet zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2019. godinu postrnu sjetvu prijavili kao ekološki značajnu površinu (EZP) ne smiju na tim površinama koristiti kemijska sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dopušteni u ekološkom uzgoju! Postrni i zeleni pokrov su mješavine koje se sastoje barem od dvije kulture navedena kao prihvatljive za ekološki značajne površine, a što je navedeno Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 21/2019 i 53/2019): primjerice najčešće se uz vrste iz roda Brassica (uljana repica, gorušica, uljna rotkva, rauola i perko) koriste još žitarice (npr. raž, zob, ječam, pšenoraž), trave (npr. talijanski ljulj), leguminoze (grahorice, krmni grašak, crvena djetelina), te facelija ili heljda!

Ako se na ekološki značajnim površinama uzgajaju vrste iz roda Brassica (npr. uljana repica) a napadnuta je opisanim jesenskim štetnicima (npr. buhačima nakon nicanja ili naknadno ličinkama ose listarice) smiju se suzbijati samo pripravcima dopuštenim u ekološkoj proizvodnji (npr. biljnim ili botaničkim piretrinima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ovisno o daljnjem razvoju meteoroloških uvjeta proizvođačima uljane repice savjetujemo redovite tjedne i mjesečne preglede usjeva, te prema potrebi provoditi usmjerene mjere zaštite od navedenih „jesenskih“ štetnika uljane repice! Optimalni utrošak škropiva je 250-300 lit./ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest poljoprivrednicima

Obavještavaju se Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosno korisnici državnih potpora sa područja Varaždinske županije da Udruga CROCPA u suradnji s tvrtkom CIAK d.o.o. organizira prikupljanje i besplatan odvoz praznog ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja.

Prikupljanje i zbrinjavanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja na području Varaždinske županije bit će prema slijedećem rasporedu:

 

30.09.2019.

Amting d.o.o. Kolarova 2 Veliki Bukovec 8.00 – 10.00

 

02.10.2019.

Poljodom d.o.o. Gospodarska 2 Ivanec 8.00 – 11.00

 

04.10.2019.

Sakupljalište repe (repodrom) Stjepana Radića 1 Vidovec 8.00 – 11.00

 

09.10.2019.

PZ Jalžabet

Prodavaonica br. 1

Suhodolska 21 Jalžabet 8.00 – 10.00

 

 

30.10.2019.

Poljocentar Varaždinska bb Sračinec 8.00 – 10.00

 

 

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Danon, Dow AgroSciences, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Na dan predaje ambalaže potrebno je ponijeti prateći list i Deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada. Otpad proizvođača koji donese otpad bez Pratećeg lista i Deklaracije neće biti prihvaćen. Obrasci Pratećeg lista (Obrazac PL-O) mogu se kupiti u Narodnim novinama.

Andreja Vukalović-Pofuk dipl.ing.agr

andrea.v-pofuk@mps.hr

Uputa vinogradarima o zlatnoj žutici vinove loze

Zlatna žutica je u vinogradima nabolje uočljiva u prvoj polovici mjeseca rujna!

Što je zlatna žutica vinove loze?!

Zlatna žutica (Grapevine flavescence doreé) je trenutno najopasnija i neizlječiva bolest vinove loze u Europi, a intenzivno se zadnjih deset godina širi u Hrvatskoj. Bolest se proširi na dva osnovna načina: skrivenim zarazama u loznim cjepovima i pomoću prirodnih prenositelja: kukaca iz skupine cikada ili cvrčaka! Zlatna žutica se ne prenosi rezidbom, niti dodirom zaražene i oboljele loze. Glavna biljka domaćin zlatne žutice je europska vinova loza (Vitis vinifera), ali i druge Vitis vrste (npr. direktno rodni američki hibridi) (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.). Najosjetljivije vinske sorte na zarazu zlatnom žuticom u Međimurju su Rajnski rizling, Silvanac zeleni, Chradonnay, Pinot sivi, Pinot crni, te Moslavac bijeli ili Šipon. Ostale biljke domaćini štetnog organizma jesu obična pavitina (Clematis alba) i crna joha (Alnus glutinosa), dok je prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus).

Bolest zlatne žutice vinove loze uzrokuju mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju, stanične strukture slične bakterijama, ali bez čvrste stjenke. Kada se uzročnici ove bolesti umnože do brojnosti koja začepljuje žile pojavljuju se tipični simptomi: uvijanje plojke prema naličju, žućenje lišća odnosno crvenjenje kod tamnih sorata, sušenje cvata, venuće formiranog grozda te slabije dozrijevanje mladica na inficiranom trsju.

Ako je u vinogradu više od 20 % trsova koji pokazuju simptome koji upućuju na zarazu zlatnom žuticom naređuje se mjera krčenja cijelog vinograda (NN 63/2019, 48/2018).

Danas mnogi znanstvenici smatraju da će zlatna žutica u europskim vinorodnim područjima gdje se ne provode sustavne mjere zaštite uzrokovati nesagledive posljedice, slične štetama koje su zabilježene nakon prve pojave trsne uši sredinom 19. stoljeća (Phylloxera) (propadanje i krčenje mnogobrojnih vinograda)! Smatra se da je faktor umnažanja zlatne žutice deset ili više, što znači da je broj zaraženog trsja svake godine barem deset puta veći nego protekle sezone! Osnovne mjere suzbijanja zlatne žutice u vinogradarstvu počivaju na korištenju zdravstveno ispravnih loznih cjepova, uklanjanju zaraženih biljaka i obaveznom suzbijanju cvrčaka!

Stanje sa zlatnom žuticom u Međimurskom vinogorju!

Sve donedavno se smatralo da zlatnu žuticu u Međimurskom vinogorju imamo sporadično raširenu, samo na pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima. Ali, ujesen protekle 2017. šest je međimurskih vinogradara prijavilo jaču zarazu (>20 %) i iskrčilo 2,78 hektara vinove loze inficiranih zlatnom žuticom. Novim Odlukama o određivanju demarkacijskih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenje i suzbijanja zlatne žutice vinove loze (NN 69/2019, 55/2018) cijelo Međimursko vinogorje u posljednje dvije sezone smatramo zaraženim područjem. Svi vinogradari u zaraženom području moraju pregledavati svoje nasade na moguću pojavu simptoma zlatne žutice, redovito žutim ljepljivim pločama pratiti brojnost američkog cvrčka i provoditi suzbijanje cvrčaka nakon cvatnje vinograda!

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim područjima! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! Nažalost, u vinogradima u kojima nisu provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja (vidi Tablicu 1.). Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze, jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

Tablica 1. Prosječni ulovi odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na žute ljepljive ploče na nekim praćenim mjestima u Međimurskom vinogorju nakon 15. srpnja 2019. godine (kritičnim se smatra tjedni ulov 4 ili više odraslih cvrčaka):

Datum pregleda Neki od lokaliteta gdje se žutim pločama prati brojnost američkog cvrčka
Banfi *Sv.Urban 1 **Sv.Urban 2 Železna Gora Orehovčak Vučetinec Trnovčak
15.7. 0
17.7. 0 0 0 0 0 0
23.7. 0 0 0,375 0 0 0 1,0
29.7. 1,0 1,3 0,4 1,5 1,0 22,0 11,0
06.8. 0 2,8 0,3 0,5 1,6 7,0 1,0
12.8. 2,0 3,0 0,5 0,4 2,3 10,0 1,0
02.9. 0 0,6 0,4 0,4 0,3 1,5 1,0
09.9. 0 0 0 0 0 0 0

*Sv.Urban 1 = jugo-istočni dio Svetog Urbana (prema Stanetincu); **Sv.Urban 2 = središnji dio Svetog Urbana!

Što sa zapuštenim vinogradima?!

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo privođenje kulturi ili krčenje u demarkiranom području obvezno!

Prilikom sumnje na moguće simptome zlatne žutice u vinogradu (npr. prva pojava početkom rujna 2018.) pomoć oko determinacije stvarnog uzroka žućenja i sušenja trsja vinogradari mogu potražiti u Službi (Zrinsko-frankopana 9/3, Čakovec)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@savjetodavna.hr

Obavijest povrćarima

Tijekom ovog vikenda zabilježene su količine oborina preko 33 mm/m2 i zato preporučamo ponoviti zaštitu povrća protiv bolesti i štetnika , birajući sredstva kraće karence.

Rajčica

Acrobat MZ WG( plamenjača K= 3 dana); Ranman ( plamenjača K= 3 dana); Ortiva( plamenjača, koncentrična pjegavost, baršunasta plijesan K= 3 dana); Ortiva Top ( koncentrična pjegavost, plamenjača i pepelnica K= 7 dana); Electis WG ( plamenjača i siva pjegavost K= 3 dana); Signum ( pepelnica, siva plijesan K= 3 dana); Stroby WG ( pepelnica K= 3 dana) i dr.

Paprika

Ortiva ( plamenjača, koncentrična pjegavost i pepelnica K= 3 dana); Stroby WG ( pepelnica K= 3 dana); Tazer ( pepelnica, plamenjača i koncentrična pjegavost K= 3 dana); Nativo 75 WG ( pepelnica K= 3 dana) i dr.

Tikvenjače

 Ranman 400SC ( plamenjača- tikva, dinja, tikvica, lubenica, krastavac, K= 3 dana); Infinito ( plamenjača- tikvice, krastavci, bundeve, dinje i lubenice, K= 3 dana); Ortiva ( pepelnica i plamenjača- krastavci, K= 3 dana; pepelnica- tikvice, K= 3 dana); Dithane DG NEOTEC ( čađavice, pepelnica, antraknoza, pjegavost- dinja, K= 3 dana; čašđavice, plamenjača, antraknoza- tikvice, K= 3 dana) i dr.

Potrebno je pratiti i pojavu štetnika, gusjenice, tripse, lisne uši i stjenice, te prema potrebi tretirati sa jednim od dozvoljenih insektidcida za tu namjenu.

Preporučene pripravke potrebno je primijeniti prema uputama proizvođača. Svako tretiranje je potrebno evidentirati i ambalažu je potrebno zbrinuti na zakonom propisan način.

Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu, možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u FIS bazi, putem Internet tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

                                                                     Dipl ing. Agr. Zrinka Krpan Buić

                                                                   E-mail: zrinka.krpa.buic@mps.hr

Obavijest poljoprivrednicima

Jako nevrijeme praćeno tučom, ovaj vikend je zahvatilo područje Istre. Pojedini dijelovi su zabilježili štetu od tuče, posebno u maslinicima.

Štete nastale u maslinicima, potrebno je sanirati sa jednim od pripravaka na osnovi bakra ( Neoram WG- karenca 15 dana). Rane nastale tučom su idealna mjesta za ulazak patogena u biljku, raka masline, čiji je uzročnik bakterija Pseudomonas savastanoi.

Preporučene pripravke potrebno je primijeniti prema uputama proizvođača. Svako tretiranje je potrebno evidentirati i ambalažu je potrebno zbrinuti na zakonom propisan način.

Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu, možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u FIS bazi, putem Internet tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

 

dipl ing. agr. Zrinka Krpan-Buić

E-mail: zrinka.krpan-buic@mps.hr

Obavijest građanima-palmin drvotoč

Palmin drvotoč (Paysandisia archon)  i  crvena palmina pipa( Rhynchophorus ferrugineus)  jedni su od najvažnijih štetnika na palmama., jer uzrokuju potpuno postupno propadanje biljke domaćina.  Najčešći njihovi domaćini koje susrećemo kod nas su: kanarska datulja ( Phoenix canariensis), visoka žunara( Trachycarpus fortunei), kalifornijska lepezasta palma( Washington filifera) i niska žumara ( Chamaerops humilis). Palmin drvotoč preferira palme vrste Trachycarpus fortunei ( visoka žumara),dok crvena palmina pipa preferira palme roda Phoenix. Palmin drvotoč je prisutan već nekoliko godina na našem području( Istra).  Obavijest o prvom i drugom  tretiranju protiv palminog drvotoča, objavljene su  17.05.2019 i 10.07.2019.

Sada je potrebno izvršiti treće tretiranje palmi protiv palminog drvotoča.

Palme koje pokazuju znakove napada, a  i one koje naoko izgledaju  zdrave, potrebno je zaštititi. Pripravak Pyrinex 48 EC je registriran za suzbijanje navedenih štetnika palmi. Koristi se zalijevanjem korijena kroz sistem za navodnjavanje.  Količina škropiva ovisi o veličini palme, u prosjeku iznosi 20-25 litara po palmi.

Tretiranje je potrebno provesti po lijepom i mirnom vremenu, naravno uz obavezno korištenje zaštitne opreme.

Dipl. ing agronomije Zrinka Krpan-Buić

E-mail: Zrinka.Krpan-Buic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima korijenastog povrća o zadnjim zaštitama pred skladištenje

Posljednju preporuku za zaštitu korijenastog povrća uputili smo prije nešto više od mjesec dana (6.8. 2019.). Vađenje i trženje ranih usjeva mrkve, peršina i celera je započelo već od mjeseca srpnja o.g., ali usjeve s polja kasnijih rokova sjetve (sadnje) čiji se urod krajem listopada i/ili početkom studenoga planira skladištiti tijekom zimskih mjeseci još uvijek valja redovito zdravstveno pregledavati uz mjere zaštite od neželjenih organizama!

U proteklom mjesecu kolovozu o.g. na većini je mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježeno manje oborina od višegodišnjih prosjeka: umjesto očekivanih 80,4 mm proteklog su mjeseca izmjerene različite količine: značajno je manje kiše padalo na većini mjesta u središnjem i zapadnom dijelu Županije, npr. samo 25,8 mm u središnjem dijelu uz rijeku Muru (npr. Mursko Središće), a značajno više u nekim istočnim dijelovima npr. do 90,8 mm (npr. Donja Dubrava)! Na središnjim lokalitetima uz rijeku Dravu je izmjereno 65,2 mm oborina. Gotovo sve izmjerene količine padalina zabilježene su u prvoj polovici kolovoza, dok je u razdoblju 16.-31. kolovoza 2019. bilo vrlo vruće i sparno: čak devet dana s najvišim temperaturama u rasponu 30,6-33,0°C. U takvim uvjetima polja s tržnim uzgojem korjenastog povrća trebalo redovito navodnjavati! Posljednja dva tjedna je vrlo sparno, najčešće s prosječnim dnevnim vrijednostima 81,1-94,1 %!

Posljednja tri dana kišu u popodnevnim i večernjim satima bilježimo svakodnevno na svim mjestima u Međimurju, ukupno je izmjereno 23,6-27.2 mm, najviše su dnevne temperature pritom u rasponu 18,5-21°C a prosječna vlažnost zraka 88,6-94.1 %!

Zbog iznadprosječnih količina oborina tijekom mjeseca svibnja uz naknadno izraženu vrućinu tijekom lipnja i naglašenu sparinu tijekom cijelog ljeta, uzročnici bolesti lišća korijenastog povrća (Alternaria, Cercospora, Septoria) ove su godine u usjevima primijećeni značajno ranije nego prosječnih sezona (na netretiranim su biljkama već u sredinom srpnja o.g. zarazili 75 % lisne površine)! Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.

Ove sezone ponovno su potvrđena višegodišnje iskustva da mjesec kolovoz na području Međimurja prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.) predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća! Zbog razlike u vrijednostima temperature zraka između dana i noći tijekom kolovoza je uz riječne doline zabilježena česta pojava sumaglice i rose, uz dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivom lišću korjenastog povrća (15.825 minuta). Posljednja dva tjedna dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 2-4, a njihova suma u spomenutom razdoblju je bila 34! Danas su još moguće nove oborine, a u narednim danima porast najviših temperatura zraka na 23-27°C! Jutra će biti sa vrijednostima 9-13°C, pa će rosa i moguće magla biti naglašene.

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo u narednom razdoblju nastaviti redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (birati isključivo dopuštena sredstva s kraćim propisanim karencama K=7-14 dana)!

Nadalje je u narednom je razdoblju potrebno pratiti moguću pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, te druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju početkom jeseni u zadnjim mjerama aplikacije preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti korjenastog povrća osim kemijskih fungicida koristiti mikro-biološke pripravke koji sadrže Bacillus subtilis i/ili neke druge korisne mikroorganizme (npr. u pripravcima Ekstrasol, Florbat, FitoBacillus i dr.) (prikladno za ekološku proizvodnju ili uzgoj povrća sa smanjenim količinama rezidua značajno ispod propisane tolerance).

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači korjenastog povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Zaštita povrća od bolesti i štetnika

Za povrće, koje je u fazi plodonošenja, treba birati registrirana sredstva za zaštitu biljaka od bolesti i štetnika, koja su kraće karence.

Kod pojave Sive plijesni (Botrytis cinerea) i Bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) primijeniti pripravke : Teldor SC 500, Switch 62,5 WG, Pyrus 400 SC, Domark 40 ME, Signum i dr. pri tom pazeći na karence i registracije za pojedine kulture.

Protiv Pepelnice krastavca, tikvica, dinja i lubenica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea), Pepelnicu paprike i rajčice (Leveillula taurica  ) primijeniti pripravke kraćih karenci :  Nativo 75 WG, Karathane gold 350 EC, i dr. pazeći na registracije.

Za Plamenjaču rajčice i krumpira (Phytophthora infestans) ,Plamenjaču krastavca, tikvice i dinje (Pseudoperonospora cubensis)  primijeniti pripravke kraće karence kao što su: Ranman top, Revus,  Ortiva, i dr., pazeći na registracije po kulturama.

Za Sovice (Spodoptera sp) prije ubušivanja u plod napraviti tretiranje dopuštenim pripravcima uz dodatak okvašivača: Affirm, Alverde, Rotor super, Scatto, Cythrin max.

Kod pojave Koprivine grinje (Tetranychus urticae), primijeniti jedan od registriranih pripravaka Kraft 18 EC ili Vertimec 18 EC, u večernjim satima, pri smanjenom osvjetljenju.

Kod pojave Kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis)  primijeniti neki od dopuštenih pripravaka, za rajčicu i krastavac:  Laser, Vertimec 018 EC, Poleci plus, za papriku: Laser, Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC. i to u večernjim satima, pri smanjenom osvjetljenju, jer dnevno svjetlo brzo razgradi ove aktivne tvari (osim Poleci plus).

Protiv Lisnih ušiju (Aphididae) primijeniti pripravke: Calypso SC 480, (  Mospilan 20 SP i Mosilan 20 SG su samo za primjenu u zaštićenom prostoru) , Decis 2,5 EC i dr.

U nasadima gdje je zamijećen Južnoamerički moljac (Tuta absoluta) tretirati sa Affirm, Kraft, Ampligo, Alverde.

Proizvođači u ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikrobiološke pripravke na osnovi korisnih mikroorganizama Trichoderma spp. (npr.Vital tricho, Tiffi, Trifender, Trianum) ili Glomus spp.+Bacillus subtilis+Bacillus pumilus (npr. Radiscudo) ili pripravak Microorganizmi i slično. Za štetnike koristiti Asset,  Boundary, Piretro natura  i slično.

Sredstva za zaštitu bilja primijeniti prema priloženoj uputi  ili etiketi, a sukladno registraciji.

Podaci o registracijama i dozvolama  sredstva za zaštitu bilja nalaze se u Fitosanitarnom informacijskom  sustavu (FIS baza )  Ministarstva poljoprivrede na web adresi :

https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Zoran Kajić, dipl.ing.agr.

e-mail: zoran.kajic@mps.hr