Ljekovito i aromatično bilje

Ljekovito i aromatično bilje, Vijest

Proizvodnja lavande gdje i zašto

Za podizanje nasada lavande neke jedinice lokalne samouprave davale su novčana poticajna sredstva. Mnogi su se proizvođači učlanili u postojeće Udruge proizvođača lavande. Lavanda se sadila na crnu foliju u proljeće, primitak je bio vrlo dobar, nasadi su bili čisti, prinosi u prvim godinama zadovoljavajući a kvaliteta lavandinog ulja izvanredna. Savladali su i preradu pa su osim direktne prodaje cvijeta, proizveli ulje, hidrolat, sapune, mirisne jastučiće, kolače itd. Sve su to prodavali na kućnom pragu, na sajmovima, izložbama i lokalnim tržnicama. 

dobar_nasad_lavande_.jpg

1.Slika: Dobar nasad lavande 

paleta_proizvoda.jpg

2. slika: Paleta proizvoda

S druge strane, kod nekih su se proizvođača pojavili problemi već u početku uzgoja:  na bogatim, humusnim tlima, uz nizinsko dravsko korito, mlade sadnice su počele obolijevati i propadati. Podsađene mlade biljke doživjele su istu sudbinu. Lavanda ne uspijeva na vlažnom tlu. 

posljedica_staja__e_vode.jpg

3. slika: Posljedica stajaće vode 

Lako je, stoga bilo zaključiti da joj najbolje odgovaraju siromašna, propusna tla (pH 6-7 i 0,5% humusa). To su aluvijalna tla naslonjena na Bilogoru na kojima dobro uspijevaju vinova loza, duhan i kamilica. Većina tih poljoprivrednih površina zasijana je kukuruzom koji se u kolovozu tako naglo osuši da se ne stigne spremiti kao silažna hrana za stoku. Ozbiljne posljedice globalnog zatopljenja  vidljive su i na ostalim biljnim kulturama. Stariji agronomi vrlo dobro to uočavaju.

Stoga preporučamo poljoprivrednicima koji razmišljaju o novim proizvodnjama, a imaju takve sušne terene siromašne humusom, proizvodnju lavande koja će u tim uvjetima dati puno veću ekonomsku dobit po jedinici površine.  

Anđela Hodalić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Ljekovito i aromatično bilje, Vijest

Berba kamilice

kamilica_20_5_unutra.jpg

Najčešće se uzgaja vrsta Matricaria chamomilla koja ima brojne sinonime poput Chamomilla chamomilla i Matricariarecutita, u narodu poznata kao njemačka kamilica. Ova vrsta pripada rodu Matricaria. Ovih dana na području Virovitičko-podravske županije, koja je vodeća u RH u ovoj proizvodnji u tijeku je berba kamilice na oko 2000 ha. Dozvole li vremenski uvjeti berba bi trajala oko 10-tak dana, točnije do završetka svibnja. U RH prosječna godišnja proizvodnja kamilice obuhvaća površinu oko 2500 ha sa urodom oko 1500 tona suhog cvijeta. Najvećim dijelom proizvodne površine kamilice su uključene u ekološku i integriranu proizvodnju, dok je samo manji dio površina uključen u konvencionalnu proizvodnju.

Obzirom da je proizvodnja kamilice jedna od najkvalitetnijih i najtraženijih u ovom dijelu Europe veći dio cjelokupne proizvodnje RH (˃ 90 %) završava na tržištu EU, poglavito u Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i Švicarskoj.                          

Ljubomir Duvnjak, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Proizvodnja lavande Budrovke

Hibridna lavanda „Budrovka“, lavandin, je otporni kultivar, pogodan za uzgoj u kontinentalnim područjima jer podnosi temperature i do -20 ºC. Budrovka uspijeva na laganim tlima, pjeskovitim ili šljunčanim a pogodna su joj i glinasto-humusna tla na krečnjacima ili kalcitnim stijenama. Ne podnosi kisela i vlažna tla. Optimalna pH vrijednost tla za uzgoj lavandina se kreće između 6,5 i 7,5. Ako su tla kisela mogu se popraviti dodavanjem vapna, komposta i pepela. Površina za sadnju lavandina mora biti potpuno izložena suncu. Za sadnju su pogodni brežuljkasti tereni koji odgovaraju vinogradima.

Pri uzgoju lavandina najveći problem predstavljaju korovi. Oni su još veći problem pri ekološkom uzgoju jer se ne smiju koristiti herbicidi koje je u konvencionalnom uzgoju potrebno aplicirati između redova nasada: u svibnju i lipnju te u kolovozu. I pored uporabe herbicida tlo u nasadu treba i međuredno obrađivati. Strojno kultivacijom dok je nasad mlađi ili pak ručno kopanjem u starijim nasadima.

Preporučljiva je sadnja u proljeće (koncem travnja ili tijekom svibnja) iz razloga što se tada mogu saditi manje presadnice Budrovke, koje su na tržištu znatno jeftinije. Jesenja sadnja zahtijeva jaču i krupniju presadnicu koja je u mogućnosti podnijeti zimske uvijete.

Prije sadnje lavandina, u jesen je potrebno pripremiti tlo dubljim oranjem i dodavanjem gnojiva (NPK 7:14:21 oko 500 kg/ha). U proljeće tlo treba prihraniti sa oko 200 kg/ha KAN-a, a nakon plitke obrade tla pristupiti sadnji lavande. Idućih godina u jesen se dodaje oko 400 kg/ha NPK a u proljeće oko 150 kg/ ha KAN-a.

Ovo su orijentacijske doze, jer je svakako prije sadnje potrebno izvršiti kemijsku analizu tla i držati se dobivenih preporuka.

Sadnja biljaka se obavlja u redove smjera sjever-jug. Preporučljivi razmaci sadnje su 150-200 cm između redova, a unutar reda 80-130 cm. Tako za jedan hektar nasada treba od 5000-7000 komada presadnica. 

Lavandin treba umjereno (oskudno) zalijevati. To znači da nasad treba zalijevati onda kada je suh. U početnoj fazi rasta, nakon sadnje, treba mu više vode a kasnije manje. Dobro podnosi sušu a suvišak vlage može dovesti do odumiranja korijena i propadanja biljke. Jake kiše mogu smanjiti udio eteričnog ulja u cvjetovima i do 50%.

U prvoj godini uzgoja potrebno je obratiti pozornost na jačanje busova, kada lavandin treba rezati čim počne stvarati cvijet. Tada se sva snaga biljke usmjeri na busanje, a ne na razvoj cvijeta na slabim busovima. Održavanje nasada obuhvaća orezivanje biljaka svake godine odmah nakon cvjetanja. Lavandinu je potrebno oko 3 godine da dosegne punu visinu. Puna cvatnja nasada se očekuje između druge i pete godine.

Puni urod se očekuje u trećoj godini rasta, a od jednog grma dobiva se 1 do 1,5 kg cvijeta. Za jednu litru ulja potrebno je oko 50 kg cvijeta. Žetva se obavlja u jutarnjim satima između 8 i 11 sati kad se povuče jutarnja rosa. Ako u vrijeme žetve padne kiša, treba pričekati nekoliko sunčanih dana i tek tada kositi lavandin. Kod nas se još žetva obavlja ručno srpom jer suvremena mehanizacija zahtijeva velika ulaganja. Najpogodnije vrijeme za žetvu je kada je na busovima gornja polovica cvjetova otvorena, što ovisi o meteorološkim uvjetima i području na kojem se biljka nalazi.

Iako postoje lavandina bolest koju uzrokuje gljivica Phoma lavandulae kao i mozaični virus lucerne na lavandi, kod nas su nasadi zdravi te proizvođači od sredstava za zaštitu bilja koriste samo herbicide.

Suzbijanje korova u usjevu lavandina

Povećan interes proizvođača za uzgoj lavandina u Hrvatskoj nametnuo je i pitanje suzbijanja korova u usjevu, pored ustaljenog mehaničkog i kemijskim putem.

Nažalost u Hrvatskoj niti jedan herbicid nema dozvolu za primjenu u usjevu lavande.

U usjevu lavande, tj. lavandina se preporučuju širi razmaci sadnje glede olakšanog mehaničkog plijevljenja. U gušćem sklopu nasada moguće je kombinirati ručno plijevljene s aplikacijom kontaktnih herbicida samo u zoni redova uz obvezatnu uporabu štitnika.

U zemljama Europe se koriste herbicidi na osnovi glifosata koji suzbijaju višegodišnje mono i dikotiledone korove. Selektivni su samo ako ne dospiju na zelene dijelove kulture, u vašem slučaju lavandina, te je stoga potrebno poduzeti mjere opreza i obvezatno uporabiti štitnik.

Na hrvatskom tržištu se pripravci na osnovi glifosata mogu naći u trgovinama pod slijedećim imenima: CIDOKOR, HERBOCOR, GLYPHOGAN 480 SL, BOOM EFFECT, HERKULES 480 SL, CLINIC, DOMINATOR i dr.

Prije uporabe bilo kojeg spomenutog pripravka potrebno je dobro proučiti priloženu uputu za primjenu.

Herbicidi na osnovi klopiralida, kojoj pripada LONTREL, ali i LIRA, LOGO, CLIOPHAR, BOSS, LORET i dr.  djeluju na širokolisne korove iz porodica Umbelliferae,  Leguminosae i Compositae. Nakon njihove primjene nije moguće sijati sve usjeve jer ostavljaju rezidue u tlu.

U održivoj i ekološkoj poljoprivredi kemijsko je suzbijanje korova zakonom zabranjena. 

mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za održivu i ekološku poljoprivred
Marija.Sevar@hzpss.hr