Vijest

Mjere zaštite od požara možemo svrstati u dvije grupe: preventivne i kurativne. Preventivne su one koje primjenjujemo prije nastanka požara tj. sprječavamo ili umanjujemo mogućnost pojave, dok kurativne obuhvaćaju samo gašenje i sanaciju izgorenog područja. Svakako je cilj svakog dobrog gospodara šume da spriječi nastajanje požara pravilnim gospodarenjem i čuvanjem šume. Izvrsna mjera i preventive i kurative su protupožarne prometnice i to je njihova osnovna svrha. Omogućiti pristup šumi kako bi se na vrijeme i kontinuirano provodili svi uzgojni radovi i čuvanje šume te omogućilo nesmetano provođenje motriteljsko ophodarskih dužnosti tijekom protupožarne sezone i samo suzbijanje požara tj. gašenje.

Postojanje protupožarnih prometnica omogućava korisnicima redovit obilazak šumskih površina. Prilikom požara služe kao vatrobrani pojas, omogućavaju pristup vatrogasnim vozilima, vozilima hitne pomoći i vozilima za prijevoz ljudstva i opreme, a mogu poslužiti i kao mjesto na kojem će ekipe za gašenje dočekati nadolazeću vatrenu stihiju te mjesta za lokalizaciju požara metodama paljenja predvatre i protuvatre.

Foto: Tomislav Meštrović, dipl. ing. šum.

Općekorisna vrijednost šuma na kršu višestruko premašuje vrijednost drvnih proizvoda. Zbog toga je nepravilno uzimati isključivo vrijednost drva kao jedini ulaz kod izračuna ekonomske isplativosti projekta optimalnog otvaranja šuma.

Glavne zadaće šumskih protupožarnih prometnica mogu se podijeliti u četiri skupine:

• preventivna i represivna borba protiv šumskih požara
• omogućavanje provođenja radova propisanih programima gospodarenja
• omogućavanje provođenja radova van djelatnosti šumarstva (npr. poljoprivredni radovi)
• ostale zadaće

Posebna geomorfološka i vegetacijska obilježja uvjetuju i posebni način otvaranja šuma u odnosu na gospodarske šumske ceste u kontinentu.

Razlike se mogu svrstati u nekoliko skupina (Pentek i Pičman 2003):

• postupak izrade studija otvaranja šuma
• projektiranje i propisane tehničke značajke
• tehnologija gradnje i održavanje
• cijena i izvor sredstava financiranja
• intenzitet i frekvencija prometa
• ostalo

Otvaranje krških šuma zahtjeva izradu studije otvaranja uz uvažavanje ovih osnovnih značajki:

• okolišno-ekološki i sociološko-estetski kriteriji procjene optimalnosti
• mozaičan raspored odjela i odsjeka ispresijecan privatnim posjedima
• mnoštvo zaštićenih područja različitih kategorija zaštite
• postojanje područja bez programa gospodarenja po gospodarskim jedinicama
• nedostatak kvalitetnog katastra šumskih prometnica
• relativna otvorenost i srednja duljina pristupa površini
• nepostojanje GIS-a
• potrebna međusobna udaljenost protupožarnih prometnica od 300-600 m.

Metode rada pri projektiranju su iste kao i kod ostalih proizvodnih šumskih cesta: klasična i suvremena metoda direktnog (neposrednog) trasiranja, te najčešće skraćeni postupak projektiranja koji podrazumijeva izradu idejnog i glavnog (izvedbenog) projekta.

Posebnosti ima u tehničkim uvjetima koje te prometnice trebaju ispunjavati:

• maksimalan uzdužni nagib nivelete mora biti ±8%
• planum širine 4 m
• proširenja se rade s unutrašnje strane, a u izuzetnim prilikama pola s unutrašnje, a pola s vanjske strane
• mimoilaznice se rade svakih 200-500 m
• odvodnja se postiže izvođenjem procijednica postavljenih pod kutom 30˚ na osnovnu os
• poprečni nagib kolnika 2 % prema vanjskoj strani
• najmanji polumjer horizontalnih krivina 20 m
• najmanji polumjer vertikalnih krivina 300 m
• gornji stroj od drobljenog kamena (tučenac) debljine 15 cm
• nagib pokosa nasipa 1:1
• nagib pokosa usjeka (iskopa) 4:1
• gradnja se izvodi bočnom kompenzacijom
• u pravilu izostaju složeniji cestovni građevni objekti

U Hrvatskoj se u praksi projektiraju protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste, a predstavljaju prosječeni prostor u šumi u obliku pruge, očišćen od drveća i niskog raslinja, širine 4 m  s elementima šumske ceste koji ima namjenu prolaska vatrogasnih vozila do požarišta. Ovaj tip prometnica spada u jednostavne građevine čija izrada ne treba prethodno dobivanje lokacijske dozvole, ali je potrebno da su prometnice planirane programom gospodarenje za tu gospodarsku jedinicu. Samo održavanje ne treba biti planirano programom gospodarenja već se izvodi prema stanju na terenu, a radovi se planiraju godišnjim planom. Kvaliteta i trajnost protupožarnih prometnica postiže se pravilnim održavanjem, a kod prometnica s manje kvalitetnom kolničkom konstrukcijom i zabranom prometovanja. Protupožarne prometnice spadaju u grupu prometnica s kolničkom konstrukcijom bez veznog zastora tj. kolnik je kameni. Ovaj tip kolnika vrlo je osjetljiv na protjecanje površinske vode s erozivnim djelovanjem, prometno opterećenje i prodor vode u dublje slojeve. Održavanje se izvodi metodama poravka krpanjem, razastiranjem ili poravnavanjem kolnika.

Pri izgradnji i održavanju protupožarnih prometnica koriste se razni građevinski strojevi u kombinaciji s pokretnim drobilicama kamena.

Važnost protupožarnih prometnica je neupitna za održivost mediteranskih šumskih predjela.                U tijeku je javni poziv za izvođenje radova održavanja šumskih i protupožarnih prometnica te se nadam da će i ovaj tekst potaknuti šumoposjednike i lokalne udruge šumoposjednika da se jave i time poboljšaju mogućnost gospodarenja i očuvanja šuma na kršu.

Foto: Tomislav Meštrović, dipl. ing. šum.

Ksenija Franulović, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica