Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja – Završno izvješće 2020.
Uvod
Na kraju vegetacijske sezone u maslinicima hrvatskog priobalja službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku), nastavili su s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, čija provedba je započela 2018. godine, a sve s ciljem davanja maslinarima preporuka za pravovremenu berbu.
Dobro je poznato da optimalna tehnološka zrelost plodova maslina ovisi o sorti i području uzgoja. Tim projektom želi se uspostaviti sustav određivanja optimalnog roka berbe maslina, putem provođenja analiza tehnološke zrelosti sorti maslina u njihovom području uzgoja kroz nekoliko tjedana u samoj završnoj fazi vegetacije, i to od Istre, Hrvatskog Primorja – Kvarnera i sve do Dalmacije, sjeverne, srednje i južne. Temeljem tih rezultata analiza mogu se dati preporuke za pravovremenu berbu maslina, što u konačnici treba doprinijeti podizanju kvalitete maslinova ulja i potaknuti daljnji razvoj modernog maslinarstva RH.
Osvrt na maslinarsku godinu
Maslinarsku 2020. godinu obilježio je, prije svega, izraziti nedostatak vode u svim feno fazama masline.
Opisno i pojedinačno to je rezultiralo sljedećim: u fazi razvoja cvjetnih pupova došlo je do reduciranog formiranja cvjetova, cvatnja je bila nepotpuna, u fazi zametanja plodova – slabo zametanje plodova, u fazi rasta izboja – povećana alternirana rodnost, smanjeni rast izboja, a u fazi rasta ploda – manja veličina plodova, smežurani plodovi i smanjeni rast izboja.
Prve naplavne kiše došle su kasno, a za neke maslinike i prekasno, i to krajem rujna i početkom listopada. Kažu naši stari da ako do Velike Gospe ne padne kiša, nema ulja, a tako je i bilo ove godine. Prva kiša padala je konstantno tri tjedna, s malim periodima stanke. Na žalost, neka područja nisu imala tu sreću da dobiju i tu zakašnjelu kišu, kao npr. otok Korčula. Posljedica toga bilo je naglo punjenje plodova masline s dugo iščekivanom vodom. Njezino ponašanje je bilo očekivano, jer je plod masline samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ta pojava osobito je vidljiva na našoj domaćoj sorti oblici, čija je konstitucija ploda prilagođena učestalim pojavama bez vode. Na njezin izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima unazad i svi abiotski čimbenici utkani su u njezin kemijski sastav i ponašanje. Dugi nedostatak vode kod oblice rezultirao je time da je nakon prvih kiša počela skladištiti vodu, a ne stvarati ulje. Te pojave postale su destabilizirajući čimbenici konačne kvalitete ulja i nedostatak u ozbiljnom ili ozbiljnijem razvoju hrvatskog maslinarstva. U berbi maslina je pokazala i znatno manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo i osnovno što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila, i to u prosjeku od 3 – 5 % – kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode.
Također, ovo je godina u kojoj je zbog nepogodnih vremenskih prilika (manje vlage) i manjeg – suhog – tvrdog ploda, let i napad maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmel.) došao kasnije pa se generacijski nije stigla razmnožiti, tako da je većina maslina obrana prije učinjene štete.
Što se tiče prinosa, može se zaključiti da je količinski u prosjeku prinos (tone po hektaru) bio zadovoljavajući. Bilo je više maslina, ponegdje i 50 % više u odnosu na prošlu godinu, ali je zato bilo u prosjeku i do 50 % manje ulja. Takav omjer je velika nelogičnost, koju se može pripisati vegetacijskoj godini, ali i problemu uzgoja tj. nedostatku provođenja kvalitetne agrotehnike (osobito nedostatak navodnjavanja) i nedostatku znanja. Ovu godinu kao dobru godinu pamti će jedino vlasnici uljara.
Rezultati analiza uzorkovanih plodova maslina
Službenici Uprave za stručnu podršku uzorkovali su plodove maslina na terenu u maslinicima OPG-ova, na devet maslinarskih područja RH: zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar te poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle. Praćenje je počelo 07. rujna i nastavilo se svakih 7 dana sve do 23. studenoga 2020. godine.
Analizu plodova maslina obavila je tvrtka NIR ANALIZA d.o.o. za tehničko ispitivanje i analizu u Zagrebu, iz razloga što njihov laboratorij posjeduje modernu analitiku (instrumentarij) i znanje za analizu maslina metodom NIR spektrometrije (puni naziv Diode array bliska infracrvena DA NIR). Analizirani su sljedeći parametri u plodu masline: vlaga u plodu, ulje u suhoj tvari ploda, ulje u plodu, kiselost i masa ploda. U ulju su određivane: SMK, peroksidni broj, K270, K232, ΔK te znakovite masne kiseline (palmitinska, oleinska, linolna i linolenska). U tijestu, komini i plodu masline određivala se kiselost, vlaga i ulje. Ta metoda omogućuje davanje objektivnog mišljenja o optimalnom roku berbe, jer se radi o analitičkom instrumentu, koji daje rezultate za 6 sec. u četiri bitna parametara, na osnovu kojih se može objektivno i brzo zaključiti optimalno vrijeme berbe.
Obzirom da je 2020. godine praćenje zrelosti maslina počelo u rujnu, zapaženo je da je i te godine, kao i prošle, maslini nedostajalo vode u najvažnijoj fazi, a to je dozrijevanje ploda i to naročito u fazi stvaranja konačne mase ploda (pulpe). Daljnjim praćenjem zapaženo je da su veće oborine u rujnu i listopadu, pogotovo za promatranu sortu oblica, ubrzale dozrijevanje i nakupljanje ulja u suhoj tvari. Također, ubrzano je bilo i povećanje mase ploda, tako da su ovogodišnji plodovi oblice već početkom listopada imali maksimalnu masu (6-7 g). Velike količine vode u spomenutim mjesecima nisu pogodovale za postepen i ujednačen razvoj ploda pa samim time i za kvalitetno stvaranje ulja. Tu treba naglasiti da se završno izvješće odnosi na maslinarska područja, koja se ne navodnjavaju.
Sve rezultate praćenja tehnološke zrelosti maslina 2020. promatranih sorata, s točnim rokovima berbe, mogu se vidjeti u skupnim tablicama i pojedinačnim grafikonima, koji slijede.
Navedene tablice i grafikone možete vidjeti klikom na naslove:
Tablica i graf 1.: Istarska županija, sjever i jug, 2020.
Tablica i graf 2.: Hrvatsko Primorje, Krk i Rab 2020.
Tablica i graf 3.: Zadarska županija 2020.
Tablica i graf 4.: Šibensko-kninska županija 2020.
Tablica i graf 5.: Srednja Dalmacija, Splitsko-dalmatinska županija 2020.
Tablica i graf 9.: Pelješac 2020.