Panel rasprava Vinska omotnica

Prvoga dana u 17.30h održana je panel rasprava pod nazivom: „Vinska omotnica – Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014-2018. i 2019-2023“.

Panel raspravu vodila je Nataša Puhelek Puština (Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba). Panelisti su bili Juraj  Orenda (Ministarstvo poljoprivrede), Slavko Kalazić (vinar i vlasnik vinarije Kronos d.o.o.) te Josip Vrbanek (konzultant- Georg d.o.o.).

Na samom početku rasprave ukratko su objašnjene ključne riječi; vinska omotnica, ovlasti Ministarstva poljoprivrede te ovlasti Agencije za plaćanje.

Vinska omotnica je nacionalni program pomoći sektoru vina, gdje je vinogradarsko – vinarskom sektoru na raspolaganju 10,8 milijuna eura svake godine.

Iz programa Vinske omotnice trenutno su na odobrene 4 mjere:

  1. Informiranje u državama članicama – nova mjera koja promovira odgovornu konzumaciju vina te sustav zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla
  2. Mjere promidžbe na tržištima trećih zemalja
  3. Ulaganje u vinarije i marketing vina
  4. Potpora za restrukturiranje i zamjenu vinograda – moguće investicije samo u postojećim vinogradima, zamjena sorata (uključujući cijepljenje), premještanje vinograda, poboljšavanje vinogradarskih tehnika

Ministarstvo poljoprivrede je tijelo nadležno za upravljanje i praćenje provedbe nacionalnog programa Vinska omotnica dok je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i ruralnom razvoju nadležno tijelo za provedbu mjera koje su utvrđene nacionalnim programom.

U raspravi prvi se obratio vlasnik vinarije Kalazić – Slavko Kalazić koji je financijska sredstva iz vinske omotnice koristio već 5 puta i sve iz mjere „Ulaganje u vinarije i marketing vina“.  Gospodin Kalazić iznosi kako je u vrijeme nastupanja ekonomske krize uz pomoć novčanih sredstva (2 milijuna eura) iz vinske omotnice omogućio daljnji rad vinarije ulažući u povećanje proizvodnih kapaciteta i marketing. Veliku problematiku vidi u jako dugom vremenskom periodu od prijave projekta iz vinske omotnice do trenutka odobrenje projekta, te  u stalnim promjenama pravilnika. Što se tiče fleksibilnosti pravilnika kao i  prihvaćanje pripremnih radova u prihvatljive troškove  gospodin Orenda ističe da je dio pravilnika uvjetovan uredbom Europske komisije, ali da u pravilniku postoje razni mehanizmi kao što je „Institut prigovora“. Putem kojeg prijavitelj podnosi žalbu u kojoj dokazuje neutemeljeno odbacivanje svoje prijave te Ministarstvo poljoprivrede vraća predmet Agenciji za plaćanje na odobravanje.

Bitno je napomenuti da Vinska omotnica nema iskorištenje jer je specifična potpora te se gleda prema godinama u kojima su sredstva na raspolaganju. U prvim godinama  50 % prijava je bilo odbačeno zbog nedovoljne pripremljenosti ili zbog nejasno definiranih stvari u poslovnom planu podnositelja prijave.

Svatko se u svojem poslu susreće sa raznim problemima. Za Konzultanta Josipa Vrbaneka to je veliki broj neinformiranih ljudi koji bi se htjeli prijaviti na neku od mjera. Također problem je u tome što su vinari primarni proizvođači i prerađivači te se često bave i nekim uslužnim djelatnostima tj. turizmom. Vinari moraju kombinirati Mjere ruralnog razvoja i Vinske omotnice (npr. ako imaju jednu veću investiciju, ta investicija nije prihvatljiva za jednu mjeru već se mora kombinirati kroz više njih stoga je uopće upitna profitabilnost povlačenja sredstava iz Vinske omotnice i Mjera ruralnog razvoja). Izbjegavanje problema vezane za prijavu Vrbanek vidi u rješavanju zemljišnih knjiga, pravovremenoj najavi natječaja i u održavanju radionica u kojima će se ljude educirati kako se pravilno prijaviti na natječaj.

Poljoprivrednici iz sektora vinogradarstva i vinarstva najviše ulažu  u mehanizaciju (traktore, malčere, atomizere, kombajne za branje grožđa) i u preše i tankove. Što se tiče ulaganja u marketing promidžbu svojih vina to najviše rade na području susjednih zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija), SAD, Kina i Kanada.

Ivan Krušelj mag. ing. agr.
Silvija Špiljak mag. ing. agr
Foto: Dina Erceg, mag. ing. agr.

Pripremi za ispis