Događaji, Vijest

„Sektor poljoprivrede suočava se s velikim promjenama, poljoprivreda može čuvati okoliš, može ublažiti negativan utjecaj klimatskih promjena, ali može i utjecati na stvaranje klimatskih promjena“, kazala je Žaklina Jurišić, ravnateljica Uprave za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u uvodom dijelu radionice.

Joao Silva iz Opće uprave za poljoprivredu Europske komisije u svom izlaganju istaknuo je da su klimatske promjene novi problem koji pogađa europsku poljoprivredu. Unutar Opće uprave za poljoprivredu (DG Agriculture) osnovan je odjel koji se bavi klimatskim promjenama. Unutar ovog odjela stvaraju se znanstvene procjene za područje poljoprivrede koje pomažu u donošenju političkih odluka. Prijedlog Zajedničke poljoprivredne politike za programsko razdoblje od 2014. do 2020. uključuje upravo nove mjere koje su nastale na osnovu procjena ovog odjela. U poljoprivredi se stvara velika emisija stakleničkih plinova zbog korištenja gnojiva i uzgoja stoke i to najviše utječe na klimu. U odnosu na ’90-e za 19 posto je smanjena emisija stakleničkih plinova u Europi i to zbog manjeg korištenja gnojiva te smanjenja broja stoke, a s druge strane proizvodi se više hrane. To znači da je postignut napredak u očuvanju klime vezano uz stakleničke plinove što je posljedica provođenja načela Zajedničke poljoprivredne politike. Klimatske promjene različito pogađaju europske zemlje. Na jedan način se to očituje na sjeveru Europe, a na sasvim drugačiji u mediteranskim zemljama EU. Svaka zemlja članica EU može smanjiti svoju emisiju stakleničkih plinova. Europa je također postavila za cilj da se 20 posto električne energije do 2020. proizvodi iz obnovljivih izvora. Osim poljoprivrede i ruralni razvoj je također važan aspekt klimatskih promjena. Klimatske promjene i obnovljivi izvori energije su novi izazovi za Zajedničku poljoprivrednu politiku za sljedeće programsko razdoblje. U prevladavanju klimatskih promjena veliku ulogu imaju i savjetodavne službe koje mogu pomoći poljoprivrednicima u prihvaćanju novih tehnologija, boljem korištenju gnojiva, poštivanju uvjeta višestruke sukladnosti, nitratne direktive…

Do kraja 2013. očekuje se donošenje novih europskih zakonskih akata i mjera koje će u sebi sadržavati i alate za borbu protiv klimatskih promjena. Uloga Hrvatske poljoprivredne komore i Javne poljoprivredne savjetodavne službe je predlaganje mjera za svako poljoprivredno gospodarstvo koje će pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena jer se hrana mora proizvoditi, ali ne na štetu okoliša.

Predstojnica Javne poljoprivredne savjetodavne službe Hrvatske poljoprivredne komore Željka Gudelj-Velaga predstavila je ulogu Javne poljoprivredne savjetodavne službe u borbi protiv klimatskih promjena. Klimatske promjene su interdiscplinarna stvar koja traži visok stupanj koordinacije svih hrvatskih upravljačkih struktura. S jedne strane je borba protiv klimatskih promjena, a s druge prilagodba klimatskim promjenama. Savjetodavna služba je u svoj program rada za 2012. također ugradila borbu protiv klimatskih promjena. Provođenja uvjeta višestruke sukladnosti, za što je zadužena upravo Javna poljoprivredna savjetodavna služba, može pridonijeti očuvanju klime i poboljšanju poljoprivredne proizvodnje.

Predstavnik Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (Joint Research Center) Gregory Duveiller govorio je o praćenju usjeva, predviđanju prinosa i klimatskim promjenama. Zajednički istraživački centar priprema predviđanja (projekcije) na osnovu kojih se donose različite politike. Ovaj centar prima meteorološke podatke iz 500 različitih meteo stanica, a u proces izrade procjena uključeni su različiti europski znanstveni instituti koji svojim djelovanjem pridonose stvaranju točnih prognoza i modela za usjeve. Na osnovu ovih prognoza donose se odluke hoće li se i koliko uvoziti poljoprivrednih proizvoda npr. pšenice te prijeti li Europi nestašica proizvoda. Po mišljenju Gregorya Duveillera poljoprivrednici se uvijek prilagode na ovaj ili onaj način jer je to jedini način da opstanu i prežive.

O smanjenju razine vode u području Mediterana i gubitku oranica govorio je Adriano Battalani iz Italije koji je predstavio različite modele navodnjavanja, troškove izgradnje sustava navodnjavanja i prednosti navodnjavanja za poljoprivredu. Nestašica vode je velika prijetnja poljoprivredi Mediterana i zato je izuzetno bitno odabrati najbolji sustav navodnjavanja. Kod izgradnje sustava navodnjavanja, što zahtijeva velike investicije, posebno treba voditi računa da se voda ne gubi u prenošenju do polja. U talijanskoj pokrajini Emilia Romagna ima više od devet tisuća poljoprivrednika, a 33 posto područja se navodnjava. Poljoprivrednici moraju dokazati da navodnjavanje koriste ispravno odnosno da nemaju gubitke vode, a sve to nadzire savjetodavna služba. Također su ustrojili tzv. „Irrinet SMS“ kroz koji poljoprivredno gospodarstvo sms porukom dobiva obavijest kada i koliko na nekom području treba navodnjavati odnosno treba li pojačati ili smanjiti navodnjavanje sukladno trenutačnim meteorološkim uvjetima. Prema riječima Adriana Battalania, između 5 i 40 posto poljoprivrednih proizvoda se ne ubere niti iskoristi jer nisu odgovarajuće veličine ili izgleda. I tu se može uštedjeti velika količina voda i na taj način utjecati na klimatske promjene. U Italiji također postoji problem starih poljoprivrednika koji nisu spremni učiti i prihvaćati nove tehnologije kao što to rade poljoprivrednici mlađe životne dobi.

Antonia Andugar iz zajedničkog tajništva Copa-Cogece govorila je o radu ovih dviju organizacija koje predstavljaju poljoprivredne zadruge i organizacije poljoprivrednika u Bruxellesu. Misija Copa-Cogece je braniti opće interese poljoprivrednika, zastupati ih pred Europskom komisijom i Općom upravom za poljoprivredu. Copa-Cogeca također ima radnu skupinu koja se bavi klimom te su svjesni poteškoća koje se javljaju u poljoprivredi uslijed klimatskih promjena.  Copa-Cogeca predstavlja 28 milijuna europskih poljoprivrednika.

Na samom kraju dvodnevne radionice zaključeno je da je Hrvatska svjesna klimatskih promjena i njihovog utjecaja na poljoprivredu, te da je to prvi korak prema uvođenju politika koje će djelovati na smanjenje odnosno ublažavanje klimatskih promjena. Europska komisija nastoji Zajedničkom poljoprivrednom politikom uvesti alate koji će pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Poljoprivrednici moraju znati koji se novi zahtjevi stavljaju pred njih u čemu će im svakako pomoći savjetodavna služba koja ima ključnu ulogu u provođenju Zajedničke poljoprivredne politike i prilagodbe klimatskim promjenama.