Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

Zbog navedenog, ali i zbog velike ljubavi prema vinogradarstvu i vinarstvu te prema svom zavičaju i tradiciji, Udruga vinara i vinogradara imotskog vinogorja „Cvit razgovora“ došla je na ideju razmnožavanja najboljih trsova autohtonih sorata vinove loze Imotskog vinogorja Kujundžuše i Trnjka, njihovo širenje na cijelom Imotskom vinogorju, osvajanje tržišta i jačanje brenda imotskih vina i autohtonih sorata vinove loze. Kujundžuša je gospodarski najznačajnija sorta šireg imotskog područja sa stoljetnom tradicijom uzgoja. Kolika je njezina gospodarska vrijednost govori i podatak da je zastupljena na preko 220 ha u vinogradarskoj podregiji Dalmatinska Zagora.

Uz Kujundžušu, na području vinogorja Imotski sve veće značenje ima i autohtona crna sorta Trnjak, o kojoj postoje mnogi povijesni podaci o uzgoju i potvrde da se radi o sorti iznimne kvalitete i potencijala.

Slika 1: Trnjak

Udruga „Cvit razgovora“ je za provedbu svoje ideje kontaktirala Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Nakon konzultacija i razgovora donesen je zaključak da će se ići u realizaciju projekta. Za voditelja projekta izabran je doc. dr. sc. Željko Andabaka iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, a kao suradnici ostali djelatnici Zavoda, kao i članovi udruge „Cvit razgovora“ te lokalni proizvođači. Taj dogovor potvrđen je 26. studenoga 2018. u Imotskom potpisom ugovora o realizaciji projekta pod imenom: „KLONSKA SELEKCIJA SORATA KUJUNDŽUŠA BIJELA I TRNJAK CRNI (Vitis vinifera L.)“, kojeg su potpisali gdin. Milan Grabovac, predsjednik udruge „Cvit razgovora“ i gdin. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Projekt su podržali grad Imotski i lokalne općine.

Ciljevi projekta:

Glavni ciljevi projekta su povećanje i unapređenje gospodarske osnove za razvoj vinogradarstva i vinarstva kao važne gospodarske grane grada Imotskog i okolnih općina. U posljednje vrijeme šire područje Imotskog doživljava značajan iskorak u ruralnom turizmu i proizvodnji autohtonih proizvoda pa bi i ovaj projekt mogao doprinijeti daljnjem širenju. Kvalitetna produkcija (proizvodnja sadnog materijala) trebala bi zainteresirati lokalne proizvođače grožđa i vina za uzgoj tih sorata u većem obimu. Proizvodnja kvalitetnog sadnog materijala se ostvaruje kroz izdvajanje genotipova, koji očituju neka pozitivna svojstva, a po kojima se razlikuju od populacije, što je i cilj ovog projekta. Cilj je osigurati uvjete za proizvodnju certificiranog sadnog materijala tih sorata, kako bi se izravno poboljšale sortne karakteristike (prirod i kakvoća) te najznačajnije proizvodne značajke. Postupak se može provoditi u dvije faze:

–    izdvajanje najkvalitetnijih zdravih genotipova sorata Kujundžuše i Trnjka te podizanje matičnog nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala tih sorata (pod oznakom „selekcija Kujundžuša i Trnjak“ – I. faza, trajanje 5 godina);

–    daljnji nastavak individualne klonske selekcije i izdvajanje klonova te podizanje matičnjaka: daljnjih 5 do 7 godina – II. faza.

Radni zadaci:

–    pregled izabranih vinograda, ampelografska obrada i označavanje eventualnih matičnih trsova za podizanje matičnog nasada iz kojeg će se uzimati pupovi i proizvoditi sadnice u nekom od loznih rasadnika, za što je potrebno osigurati uvjete za razmnožavanje sorata Kujundžuše i Trnjka;

–    provjeriti zdravstveni status kod izdvojenih matičnih trsova (prisutnost viroza – GLRV 1 i 3, GFLV i ArMV) putem serološkog testa ELISA za kvalitetnu reprodukciju sorte – proizvodnju sadnog materijala, obilježavanje eventualnih stranih sorata, što je važno zbog registracije matičnjaka za proizvodnju cijepova spomenutih sorata, ali i kvalitetu sadnica;

–    podignuti matični nasad Kujundžuše i Trnjka te ga umatičiti u Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek ( Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo).

Kolekcija klonskih kandidata će se podići unutar Imotskog vinogorja, uz prijedlog udruge „Cvit razgovora“, a uz suglasnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Ta površina mora udovoljavati standardima proizvodnje baznog materijala (prostorna izoliranost, dobre vinogradarske karakteristike, bez nematoda itd.).

Slika 2: Imotsko polje

Riječ je o matičnom nasadu ovih sorata u RH iz kojeg će se moći uzimati repromaterijal za proizvodnju sadnog materijala viših kategorija kakvoće, baznog i certificiranog, do završetka postupka individualne klonske selekcije i dobivanja klonova (kraj II. faze). Repromaterijal (pupovi) će se moći upotrijebiti za proizvodnju certificiranog sadnog materijala pod imenom „selekcija Kujundžuša i Trnjak“.

Provedba prve faze projekta trebala bi krenuti u proljeće 2019. i završiti do proljeća 2023.

Ante Jakić, dipl. ing. agr.