MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Tag: Međimurska

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača

Posljednja uputa za zaštitu kupusnjača iz ranijih rokova sadnje upućena je prije gotovo mjesec dana (11.5. 2020.). Premda tradicionalno tek nakon blagdana Svetog Vida (15.6.) počinje sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada, a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem, tržni proizvođači ljetnih kupusnjača višekratno obavljaju sadnju i njegu usjeva, dok već neko vrijeme traje berba glavica zelja na parcelama iz ranijih rokova sadnje. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te se priprema sadnja lokalnog Varaždinskog zelja tipičnih spljoštenih zelenih glava.

Zadnji tjedan mjeseca svibnja o.g. i prvi tjedan mjeseca lipnja o.g. djelomično se razlikuju prema zabilježenim meteorološkim uvjetima: u danima 26.-31.5. dominirale su svježe noći zbog sjevernih zračnih strujanja s najnižim temperaturama uz riječne doline najčešće u rasponu 5,0-9,4°C! Kao i čitav prethodni mjesec niti zadnjeg svibanjskog tjedna nismo bilježili značajne oborine! Zbog južnih vjetrova koji su tijekom jučerašnjeg dana povremeno dosezali olujne udare jutarnje su najniže vrijednosti temperature zraka >10°C, a oborine bilježimo gotovo svakog dana (nakon 29. travnja o.g. kiša >10 mm zabilježena je konačno 3. lipnja o.g. na većini međimurskih mjesta)! Prosječna dnevna vlažnost zraka zadnja četiri dana porasla je na vrijednosti >75 %.

U narednim danima očekujemo promjenljivo razdoblje s mogućim oborinama tijekom današnjeg datuma, te početkom idućeg tjedna! Najviše će dnevne temperature biti u rasponu 18-26°C!

Relativno toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika na tek posađenim poljima kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), lisne uši (Brevicoryne brassicae), stjenice (Eurydema spp.) i tripsi (Thrips tabaci). Usjeve kupusnjača u kojima započinje formiranje glavica napadaju različiti uzročnici “crvljivosti”, među kojima ističemo: kupusni moljac (Plutella), kupusni bijelac (Pieris) i lisne sovice (Mamestra). Stoga je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje kupusnjača u polju, te prema navedenim najvažnijim vrstama štetnih organizama poduzeti mjere usmjerene zaštite dopuštenim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Zbog globalnih klimatskih promjena (vrućina, sparina) zadnjih sezona sve češći nametnik postaje i kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella). Odrasle oblike i ličinke ovog nametnika u početnim populacijama primjećujemo posljednjih 14 dana na nekim vrstama kupusnjača iz ranog uzgoja (npr. kelj)!

Radi učinkovitijeg suzbijanja kupusnog štitastog moljca ili bijele mušice kupusnjača (Aleyrodes proletella) već u prvim mjerama folijarnog tretiranja preventivno preporučujemo primjenu registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida.

 

Insekticide primjenjivati u doba dana kada pčele ne lete, npr. najbolje u kasnim večernjim. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama!

 

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta Varaždinsko zelje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti (naročito ako se zalijevaju kišenjem i/ili orošavanjem), među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni ljetni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom uglavnom bez stručnog nadzora i bez tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Stoga je potrebno planirati provoditi preventivne mjere radi suzbijanja navedenih uzročnika gljivičnih bolesti primjenom dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ipak, dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati mikro-biološke pripravke na osnovi Bacillis subtilis ili u ograničenom pristupu manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

 

Neke agrotehničke mjere i preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 11. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

 

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Obavezno im je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja temperaturnih kolebanja i pojačane ljetne sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih bio-stimulatora  u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Bolje je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

 

Trenutni umjereni meteorološki uvjeti s povremenim dnevnim padalinama povoljno utječu na završni razvoj različitih vrsta kupusnjača iz ranijeg uzgoja!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Obavijest tržnim proizvođačima cikle i šećerne repe

U proteklom je mjesecu svibnju zabilježeno oborina ispod prosjeka (-30 %) a temperatura zraka je također bila ispod očekivane vrijednosti (na mjesečnoj razini niža za 0,7°C)! Premda je tijekom svibnja zabilježen veći broj kišnih dana, dnevne oborine su pritom gotovo na svim mjernim mjestima bile < 10 mm! Noćne su temperature pritom najčešće bile niže od 10°C, ali najviše su dnevne temperature u većem dijelu svibanjskih dana bile >20°C! Od početka mjeseca lipnja o.g. oborine bilježimo gotovo svakog dana, te je tijekom jučerašnjeg popodneva i večeri na veći mjesta  zabilježeno od 13,2 (Donja Dubrava) do 15,0 mm oborina (Belica) u obliku kiše i lokalno tuče! Nove oborine u količini 20-ak mm očekujemo tijekom sutrašnjeg dana! Noćne će temperature pritom biti veće od 10°C, a dnevne u rasponu 18-24°C! Naknadno uz riječne doline očekujemo razdoblja s jutarnjom sumaglicom (i dugotrajnom rosom)!

Iz biljne skupine “lobodnjača” na području SZ Hrvatske poljoprivrednici na najčešće uzgajaju jednu povrtnu i industrijsku biljnu vrstu: ciklu i šećernu repu.

Potražnja zadnjih godina za ciklom sve više raste jer sok od cikle pomaže pri slabokrvnosti te je koristan kod liječenja malignih tumora, leukemije i posljedica radioaktivnog zračenja! Najbolje uspijeva na dubokim, srednje teškim i alkalnim tlima (pH 6 do 7,2). Cikla ne podnosi samu sebe, pa se uzgoj na istu površinu ne smije ponavljati najmanje 3 godine. Može se uzgajati sadnjom presadnica već rano u proljeće (npr. početkom travnja) ili sjetvom najkasnije do sredine srpnja (ovisno o planovima prodaje). Kod ljetnog uzgoja polja cikle valja opremiti sustavima za navodnjavanje! Preporučuje se sijati je na većoj udaljenosti (barem 100 m) od blitve, šećerne i stočne repe zbog širenja istih bolesti i štetnika.

U Međimurju se cikla najviše tržno uzgaja u južnim područjima uz rijeku Dravu!

Sjetva šećerne repe je zadnjih godina u Međimurju značajno smanjena.

Obično prve simptome pjegavosti (Cercospora, Ramularia) pronalazimo na usjevima cikle, a nakon jučerašnje tuče slabijeg intenziteta na oštećenim usjevima proizvođači šećerne repe prema iskustvima iz ranijih sezona naknadno pronalaze biljke sa prvim simptomima sive pjegavosti (Ramularia)!

VAŽNO: Unatoč manjim količinama oborina proteklog smo mjeseca svibnja na lokalitetima uz riječne doline zabilježili dugotrajno zadržavanje vlage na biljnim organima (npr. Na mjernom lokalitetu Mursko Središće 14.095 minuta), zbog takvih uvjeta očekujemo raniju prvu pojavu simptoma sive pjegavosti lišća (Ramularia beticola), koja se obično ranije javlja usjevima cikle! Na većini tržnog uzgoja cikle proizvođači obavljaju navodnjavanje kišenjem (orošavanjem), pa takvi uvjeti dodatno pogoduju razvoju ove bolesti.

Također, usjevi cikle pokazuju jaču osjetljivost na napad lisnih uši (Aphidoidae), pa je na većini polja potrebno obavljati njihovo suzbijanje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U posljednjih mjesec dana suma dnevnih vrijednosti za prognozu pjegavosti lišća lobodnjača uz međimurske riječne doline dosegnula je vrijednost 24! Tek s porastom noćnih i dnevnih temperatura u narednom ljetnom razdoblju očekujemo i vrlo povoljne uvjete za razvoj pjegavosti lišća cikle i šećerne repe (Cercospora beticola) (čemu će svakako pogodovati dugotrajne jutarnje rose i temperature zraka od 25° do 35°C, pri čemu su noćne vrijednosti barem 15°C a relativna vlažnost zraka je iznad 90 %)!!

Također, kada ciklu uzgajamo u ljetnom razdoblju, a usjev navodnjavamo “kišenjem” ili “orošavanjem”, tada uvijek očekujemo jaču pojavu pjegavosti lišća (Cercospora). Prepoznaje se po razvoju sitnih, okruglih, pjega promjera do 2 mm, a na plojci ih može biti vrlo mnogo! Središnji dio tih pjega je svjetlo-smeđe ili sivo-bijele boje, sa crvenkastim rubnim tkivom prema zdravom dijelu plojke. Zbog povećanja broja pjega zaraženo se lišće može potpuno propasti (osuši se i pada na zemlju). Pjegavost se prvo razvija na starijem lišću ili na vanjskom dijelu lisne rozete. Kasnu pojava pjegavosti na starijem lišću kada je već formiran zadebljali korijen cikle možemo zanemariti. Ali, ako ciklu za ljetnog uzgoja posijemo kraj polja gdje se uzgaja kao proljetni usjev neka druga “lobodnjača” (npr. šećerna repa, blitva ili cikla iz ranog uzgoja), tada se pjegavost može preseliti na mlade biljčice pa su zabilježeni gubitci uroda do 40 % ili biljke cikle propadaju.

Mjere zaštite šećerne repe i cikle potrebno je provoditi tek nakon pojave prvih znakova bolesti! Stoga proizvođačima šećerne repe i cikle preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje svojih usjeva i provoditi usmjerene mjere zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti pjegavosti lišća šećerne repe (Cercospora beticola) na fungicide tijekom protekle 2019. i  2018. godine potvrđena je unutar populacije bolesti osjetljivost (umjerena rezistentnost) na strobilurine. Pojedini izolati pokazali su osjetljivost azoksistrobin, piraklostrobin i trifloksistrobin! Izolati Cercospora beticola pokazali su općenito smanjenu osjetljivost na triazolni fungicid tetrakonazol. Također većine sakupljenih izolata (14 od 15) pokazuje osjetljivost ili rezistentnost na benzimidazol tiofanat-metil! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

U narednom razdoblju preporučujemo i folijarno tretiranje usjeva šećerne repe protiv pojave crne truleži srca zadebljalog korijena vodo-topivim hranjivima s naglašenim sadržajem mikro-hranjiva bor (s folijarnim hranjivima ne miješati dopuštene bakarne pripravke).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest proizvođačima plodovitog povrća u plastenicima i otvorenim poljima

Prije tri tjedna (13.5. 2020.) upućena je posljednja preporuka tržnim proizvođačima povrća, uglavnom vlasnicima zaštićenih prostora (plastenika), ali i vlasnicima manjih vrtova koji plodovito povrće sade na otvorene gredice! Protekli je mjesec svibanj bio značajno manje vlažan od prosjeka, pa je na većini lokaliteta u Međimurju zabilježeno 30 % manje oborina od očekivanih vrijednosti. Premda je velik broj svibanjskih dana s najvišim temperaturama zraka bio >20°C, zbog prohladnih su noći (<8°C) pritom zabilježene “svježije” vrijednosti srednje temperature zraka (za 0,7°C niže od očekivanja)! Broj vjetrovitih dana je u proteklom razdoblju također bio značajno iznad očekivanja. Stoga je većinu povrtnih vrsta trebalo navodnjavati! Velike razliku između najviših dnevnih i najnižih noćnih temperatura tijekom proteklog mjeseca svibnja nije bio optimalan za početni rast i razvoj plodovitog povrća pri uzgoju na otvorenim gredicama (paprike, rajčice, patlidžana i krastavca)!

Moguće oborine najavljene su tijekom današnjeg popodneva krajem tjedna (5. lipnja o.g.)! Noćne temperature rastu na vrijednosti >10°C, a dnevne se očekuju uglavnom u rasponu 20-25°C!

Zadnjih dana svibnja i početkom lipnja u kontinentalnim područjima započinje zrioba i berba  velikih (salatnih) krastavaca pri uzgoju u negrijanim plastenicima, pa u mjerama kemijske zaštite birati isključivo sredstva koja imaju karencu kraću od 7 dana, te pritom izbjegavati primjenu fungicida koji nepovoljno utječu na cvatnju i zametanje plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je umjesto sredstva za zaštitu bilja u zaštićenoj proizvodnji plodovitog povrća koristiti biološke mjere zaštite protiv ekonomski značajnih štetnika i uzročnika bolesti (ispuštanjem prirodnih neprijatelja i primjenom bioloških fungicida)!

U proteklom je razdoblju zabilježeno prekomjerno množenje nekih kategorija štetnih organizama životinjskog podrijetla (naročito lisnih uši pri uzgoju povrća na otvorenim gredicama). Osim lisnih uši gotovo se svake godine javljaju štitasti moljci (“bijele mušice” – zabilježeno već kod uzgoja nekih vrsta ranih kupusnjača u polju), tripsi, fitofagne grinje i štetne gusjenice. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja povrća i vješanje žutih te plavih ljepljivih ploča čiji donji rub mora biti pomican na vršnim dijelovima biljaka. Od prvih dana mjeseca lipnja o.g. ponovno bilježimo aktivni let leptira sovica (Noctuidae), čije gusjenice često napadaju plodovito povrće u početku dozrijevanja (npr. rajčicu) i rane kupusnjače! Primjenu insekticida prilagoditi vrsti štetnog organizma i propisanoj karenci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Od uzročnika bolesti s početkom ljetnog razdoblja očekujemo veću opasnost od patogenih vrsta koje su prilagođene povišenim temperaturama i sparini (npr. pepelnice, baršunasta plijesan, pjegavosti lista i dr.).

Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida kratke karence u trajanju 3 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na otvorenom malim krastavcima (kornišonima) u prvoj zaštiti koristiti fungicide karence do 10 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a naknadno u drugom dijelu mjeseca lipnja i srpnja kada još više prijeti razvoj plamenjače (Pseudoperonospora) (u vrijeme dozrijevanja i berbe plodova) moguće je koristiti samo pripravke kraće karence u trajanju samo 3-4 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U usjevima paprike je potrebno svakako poduzeti mjere mikrobiološkog ili kemijskog suzbijanja gangrene korijenova vrata (Phytophthora capsici), a na nadzemnim organima preporučujemo planiranje usmjerenog suzbijanja najčešćih bolesti iz skupine pepelnica, plijesni, pjegavosti i antraknoze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis)(postavljati plave ljepljive ploče!)! Kad se pojavi kritična populacija u cvjetovima preporučujemo provesti njihovo usmjereno kemijsko suzbijanje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen i spiroteramat! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika, na imidakloprid je osjetljivo pet testiranih populacija. U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %), avermektina (abamektin) (100 %) i tiametoksama! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima (a tretirane biljke ne smiju se presađivati na otvoreni prostor)!

Stoga preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja, te zbog manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne (botaničke) pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Također, plodovito je povrće u plastenicima osjetljivo na vršnu trulež zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.

Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla (već od kraja mjeseca svibnja o.g. pronalazimo biljke i dostavljaju se biljni uzorci rajčice za koje vjerujemo da su zaraženi virusnom infekcijom TSWV – naročito pri uzgoju rajčice u plastenicima gdje se u blizini proizvode cvjetne presadnice).

 

VAŽNO: Dana 27.5. 2020. primijećeni su prvi simptomi plamenjače u usjevu krumpira (Phytophthora infestans) uzgajanom na polju u blizini divljeg odlagališta neispravnih gomolja prošlogodišnje proizvodnje! Budući nismo zabilježili značajne oborine, naknadno nije zabilježeno niti jače epidemijsko širenje ove bolesti (kao primjerice protekle 2019. sezone)! Ipak, proizvođačima rajčice u blizini krumpirišta preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje biljaka i samo prema opravdanoj potrebi provoditi preventivne mjere za suzbijanje ove najopasnije bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. i 2019. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (vrlo djelotvorna djelatna tvar na plamenjaču krumpira i rajčice) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

 

Zbog visoke vlažnosti zraka u zaštićenim prostorima gdje se uzgaja plodovito povrće (krastavci, paprika, rajčice) očekujemo pojavu i razvoj bolesti iz skupine truleži i plijesni (Botrytis, Sclerotinia), pa je potrebno provoditi redovito provjetravanje i iznošenje zaostalih (zaraženih) biljnih ostataka.

 

VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide  (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode)  (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima oraha i vlasnicima pojedinačnih stabala uz okućnice!

Krajem mjeseca veljače i travnja o.g. (21.2. i 23.4. 2020.) upućene su obavijesti vlasnicima plantažnih nasada oraha o važnijim bolestima i štetnicima koji je javljaju gotovo svake sezone u našim krajevima, sa većim ili manjim negativnim posljedicama. Obično u prvim godišnjim aplikacijama preporučujemo primjenu bakarnih fungicida u plantažnim voćnjacima, naročito u mlađim nasadima oraha manjeg rodnog volumena, a naknadno tijekom vegetacije korištenje organskih fungicida.

Od uzročnika biljnih bolesti u Međimurju je vrlo česta, a pojavljuje se gotovo svake sezone siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla). Povremeno smo pronalazili bakterijsku tamnu pjegavost i palež – uglavnom u mladim nasadima (Xanthomonas campestris pv. juglandis). U proteklim sezonama (naročito tijekom 2018.) već krajem ljeta na nezaštićenim a osjetljivim sortama oraha otpalo je više od 80 % lišća zbog razvoja sive pjegavosti, koja u epidemijskim sezonama uzrokuje palež i prijevremenu defolijaciju!

Prema novijim podatcima Centra za zaštitu bilja iz Zagreba (pri HAPIH-u) zadnjih godina (2015.-2018.) na više od 200 sakupljenih uzorka drva oraha sa simptomima gljivičnog raka u 90 % slučajeva izolirana je patogena gljiva Botryosphaeria dothidea! Vrsta se opisuje kao uzročnik raka i odumiranja voćaka (i vinove loze), a sve češće se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti lišća oraha (Gnomonia) tijekom proteklog mjeseca svibnja 2020. godine na nekim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-31.5. 2020.

Vlaženje lišća (min)

1.-31.5. 2020.

Prosječna temperatura zraka za 1.-31.5. 2020.
Trnovčak 50,0 mm 5.760 minuta 14,47°C
Belica 57,0 mm 2.750 minuta 14,52°C
Mursko Središće 51,6 mm 14.095 minuta 14,47°C
Novakovec 42,4 mm 4.595 minuta 14,62°C
Sveti Juraj u Trnju 53,0 mm 3.660 minuta 14,60°C
Donja Dubrava 53,4 mm 7.105 minuta 14,93°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

 

Uzročnik bolesti gljivica Gnomonia leptostyla formira u prezimljujućim oboljelih orahovim organima (lišću, plodovima, izbojcima) posebna zatvorena plodišta (periteciji), otporna na niske temperature. Iz njih se tijekom proljetnih mjeseci oslobađaju infektivne spore za prve ili primarne zaraze. Oslobađanje tzv. “zimskih spora” traje za toplijih proljetnih kišnih dana tijekom travnja, svibnja i moguće još početkom lipnja!

U kontinentalnom su dijelu naše zemlje zimska plodišta uzročnika bolesti formirana krajem ožujka ili početkom travnja. Jedan sat nakon jednosatnog vlaženja starih i oboljelih listova, a kada su temperature veće od 10°C, oslobađaju se zimske askospore. Zračne ih struje nanose na vlažno lišće, a najpovoljnija temperatura za infekciju jest 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za  usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! Krajem svibnja obično primjećujemo prve simptome na lišću. Bolest prepoznajemo po okruglastim i ovalnim ili poligonalnim pjegama s tamnijim rubom, a zaraženi središnji dio je sive boje. Pjege su u početku male, promjera do 2 mm, ali tijekom razvoja bolesti “dostignu” veličinu 2 cm ili više. Jače zaraze pogoduju međusobnom spajanju susjednih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni.

VAŽNO: Prema tijekom mjeseca svibnja o.g. nismo zabilježili iznadprosječnu količinu oborina (kao protekle 2019. i 2018.) (vidi Tablicu 1.), ipak su povremene oborine krajem travnja i tijekom proteklog mjeseca svibnja omogućile primarne zaraze, jer smo prve simptome ove bolesti zabilježili na nezaštićenim stablima u zapadnom dijelu Međimurja (lokalitet Vučetinec) dana 25.5. 2020.! Ova pojava upućuje na dosadašnju vjerojatnost “oslobađanja” značajnog prezimljujućeg izvora zaraze (inokulum) podrijetlom iz prethodne dvije epidemijske sezone!

 

Ova se bolest u orasima može suzbijati registriranim površinskim fungicidima u našoj zemlji na osnovi maknozeba i/ili bakra ili drugim pojedinačnim ili kombiniranim organskim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina.

Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. bijela pjegavost orahova lista (Microstoma juglandis), antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra i mankozeba umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti!

 

Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje! Pri većim i pojedinačnim stablima uz okućnice (vikendice) važno je skupiti i uništiti sve zaraženo lišće iz prethodne sezone, te maknuti bolesne (“mumificirane”) plodove! Sve osušene grane odstraniti rezidbom! Mjere zaštite važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha gdje se na deblima primjećuju znakovi raka, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim elementarnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!

 

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vrlo rijetko na stablima oraha pronalazimo orahovu lisnu grinju šiškaricu (Eriophyes tristriata) i veliku orahovu lisnu uš (Calaphis juglandis) (njihovo usmjereno suzbijanje najčešće ne poduzimamo), a tek tijekom mjeseca srpnja o.g. vješanjem žutih ljepljivih ploča valja započeti praćenjem ekonomski najvažnijeg štetnika – orahove muhe (Rhagoletis completa)! Literatura navodi i pojavu jabučnog savijača (Cydia pomonella) kao uzročnika “crvljivosti” jezgre oraha, ali u područjima s intenzivnim uzgojem jabuka takva pojava nije zabilježena (npr. u Međimurju).

 

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest tržnim proizvođačima krumpira

Prva uputa za usmjerene mjere zaštite cime krumpira od uzročnika bolesti (Alternaria, Phytophthora) i štetnika (Leptinotarsa, Nezara) upućena je tržnim proizvođačima prije dvanaest dana (20.5. 2020.)! Tijekom proteklog mjeseca svibnja na većini je mjernih lokaliteta u središnjem i istočnom dijelu Međimurja zabilježeno oko 30 % manje oborina od očekivanih količina, a prosječna je mjesečna temperatura pritom bila 0,7°C niža od višegodišnjih vrijednosti (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti krumpira tijekom proteklog mjeseca svibnja 2020. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-31.5. 2020.

Vlaženje lišća (min)

1.-31.5. 2020.

Prosječna temperatura zraka za 1.-31.5. 2020.
Belica 57,0 mm 2.750 minuta 14,52°C
Mursko Središće 51,6 mm 14.095 minuta 14,47°C
Novakovec 42,4 mm 4.595 minuta 14,62°C
Sveti Juraj u Trnju 53,0 mm 3.660 minuta 14,60°C
Donja Dubrava 53,4 mm 7.105 minuta 14,93°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

Protekle je noći na većini mjernih mjesta ponovno zabilježena manja količina oborina (od 0,8 do 2,6 mm). Zbog sjevernih su strujanja u danima 26.-31. svibnja o.g. noći bile svježe sa temperaturama < 10°C! Sjeverni vjetar očekujemo i tijekom prvog dana lipnja, a od sredine i drugog dijela tjedna zbog južnih vjetrova očekujemo i značajan porast noćnih i dnevnih temperatura zraka! Nadalje će biti nestabilno sa manjim količinama padalina sredinom tjedna i moguće krajem ovog tjedna!

U danima 26.-27. svibnja 2020. dojavljena je u središnjem dijelu Županije (Belica) prva pojava uzročnika plamenjače krumpira (Phytophthora infestans), ali samo na parceli sa ranim uzgojem krumpira blizu “divljeg” odlagališta odbačenih i zdravstveno neispravnih gomolja iz protekle 2019. sezone! Premda je zadržavanje vlage na biljkama na mjernom mjestu Belica značajno kraće nego na mjernim mjestima uz riječne doline (npr. Mursko Središće i Donja Dubrava – vidi Tablicu 1.), zbog pogodnog izvora zaraze bolest se prvo pojavila uz deponije odbačenih gomolja!

Ali, zbog značajno manje količine oborina od očekivanog prosjeka (vidi Tablicu 1.) ne očekujemo epidemijsko i rano širenje ove bolesti kao protekle 2019. sezone! Na lokalitetima uz riječne doline (npr. Mursko Središće, Orehovica) posljednja 4-5 dana nisu pronađeni znakovi plamenjače krumpira (Phytophthora)!

Ipak, proizvođačima krumpira u narednim danima savjetujemo svakodnevno pregledavati rubne dijelove parcela gdje su odbačeni prošlogodišnji zdravstveno neispravni gomolji, a naknadno se ove sezone u blizini uzgaja krumpir! Obavezno pregledavati zdravstveno stanje krumpirišta na kritičnim mjestima: uz depresije na poljima gdje se duže zadržava voda, te uz riječne doline Mure i Drave gdje je duže vlaženje cime (rosa, magla)! Jače su osjetljive na krumpirovu plijesan ranije sorte krumpira koje ranije “zatvaraju” cimom redove (npr. Riviera, Adora, Colomba, Severina, Bellarosa, Arizona, Vineta, Primabella…), ali bolest se nošena vjetrom moguće javlja i na vršnim dijelovima cime na susjednim parcelama!

U danima između 17.-26. svibnja o.g. svakodnevno smo bilježili početne uvjete za razvoj koncentrične pjegavosti cime krumpira (Alternaria), no zbog pada noćnih vrijednosti isto nije zabilježeno posljednjih šest dana! S porastom temperatura zraka i mogućim oborinama krajem ovog tjedna ponovno raste opasnost od prve pojeve i razvoja dviju najvažnijih bolesti cime krumpira (Alternaria, Phytophthora).

Stoga u prvim aplikacijama nadalje preporučujemo miješati jedan od pripravaka protiv plamenjače (Phytophthora) sa jednim od specifičnih pripravaka za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria) (ili koristiti tvornički kombinirane pripravke registrirane za suzbijanje obje bolesti cime krumpira) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Razmake između prvih aplikacije preporučujemo skratiti na najviše 12-14 dana (izuzev na poljima gdje je pronađena prva krumpirova plijesan (Phytophthora) skratiti razmake među prvim aplikacijama na samo 4-5 dana)!!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. i 2019. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (vrlo djelotvorna djelatna tvar na plamenjaču krumpira i rajčice) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

U danima nakon 25. svibnja o.g. zabilježena je prva brojnija pojava ličinki prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa), naročito na nekim sortama krumpira. U krumpirištima je odložen još značajan broj jajnih legla prve generacije ovog štetnika, pa u narednom razdoblju nadalje pregledavati njihovu moguću veću brojnost. Na lokalitetu Orehovica je zabilježena dana 28. svibnja o.g. prva pojava ličinki zelene štitaste stjenice (Nezara viridula). Protekle su godine jače populacije ovog štetnika naknadno zabilježene tijekom i krajem ljeta i na nekim povrtnim vrstama (rajčica, paprika, grah)! Jaču najezdu ovih stjenica očekujemo na krumpirišta u blizini soje!

Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske potvrđena je rezistentnost (otpornost) ovog štetnika na veći broj različitih skupina insekticida (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr). Nešto bolja učinkovitost očekuje se primjenom pripravaka iz skupine neonikotinoida, zatim skupine diamida, semikarbazona i spinosina . Dobro je kombinirati navedene skupine insekticida! Primjerice, premda je potvrđena rezistentnost na većinu sintetskih piretroida, gotova tvornička mješavina lambda-cihalotrina sa klorantraniliprolom bila je protekle 2019. sezone u Međimurju vrlo učinkovita pri suzbijanju krumpirove zlatice!

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

 U prvim aplikacijama poželjno je dodati folijarna “bio-gnojiva” s naglašenim sadržajem aminokiselina, vitamina i/ili morskih algi, a naknadno kompleksna mineralna vodo-topljiva hranjiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

U ranim sortama krumpira voditi računa o izboru pripravaka (fungicida i insekticida) kraće karence u trajanju do 7 dana!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Uputa vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka

Posljednja je uputa za zaštitu plantažnih nasada upućena prije 8 dana (21.05. 2020.)!

U proteklih je tjedan dana na većini lokaliteta zabilježeno promjenljivo vremensko razdoblje, kiša je u manjim količinama (dnevno < 10 mm padala u 3-4 navrata na većini mjernih lokaliteta: na taj je način od 21. svibnja do današnjeg jutra na većini lokaliteta zabilježeno 15-ak mm kiše, odnosno od 10,4 mm (Novakovec) do 19,4 mm (Belica)!

Zbog sjevernog su vjetra jutra ponovno svježa, pa su nakon 25. svibnja o.g. najniže temperature svakodnevno < 10°C (uz rijeku Muru protekla su četiri dana bile su u rasponu 5,0 do 9,6°C)!! Ipak, najviše su dnevne temperature svakodnevno u posljednjih osam dana u rasponu 20,6-26,3°C! Nastavlja se trend ukupno manje zabilježenih mjesečnih količina oborina. U svibnju je na većini lokaliteta zabilježeno ukupno 50-ak mm kiše (30-ak % manje od očekivanog prosjeka)! Prema zbroj prosječnih temperatura >0°C, mjereno od početka ove godine, prešli smo 1.245,3°C! Ipak, računamo da oslobađanje zimskih askospora odgovornih za primarne zaraze nasada jabuka i krušaka uzročnikom krastavosti (Venturia) traje nešto duže zbog značajno manjih količina oborina u proteklih 60-ak dana. U takvim smo uvjetima posljednjih osam dana zabilježili tri slabije primarne zaraze uzročnikom krastavosti (Venturia).

Manjak oborina omogućio je  ove sezone u većini plantažnih nasada jabuka i krušaka u Međimurju provođenje oko 30 % manje aplikacija fungicida u odnosu na proteklu epidemijsku 2019. sezonu! U poljskom mikro-pokusu na kritičnom lokalitetu Mursko Središće (zbog dugotrajnog zadržavanja vlage u krošnjama jabuka) tijekom razdoblja 28.3.-22.5. 2020. provedeno je osam aplikacija, te je na sortama jabuka Zlatni delišes, Jonagored i Idared dobivena odlična djelotvornost na krastavost (Venturia) primjenom organskih pripravaka (dodine, mankozeb, ditianon & kalijev-fosfonat, kaptan, ditianon & pirimetanil, fluksapiroksad (& difenkonazol) i tetrakonazol)! Protiv pepelnice jabuka (Podosphaera) su još dodavani tebukonazol & fluopiram, ciflufenamid i sumpor!

U narednim danima još očekujemo umjereni sjeverni vjetar, pa će naredna tri jutra još biti svježa (5-9°C!). Manje količine oborina u obliku lokalnog pljuska također očekujemo u narednih nekoliko dana!

Na nezaštićenim stablima se nakon 14. svibnja 2020. pojavljuje i sekundarno razvija krastavost lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia)! Lokalno se na mladim stablima (npr. Gala, Fuji Crips Pink, Zlatni delišes) posljednjih 10-ak dana pojavljuje i karantenska bakterijska palež (Erwinia amyloflora)! Od ostalih uzročnika bolesti na osjetljivim sortama jabuke (npr. Idared i Jonagold) pronalazimo u jačem intenzitetu i pepelnicu (Podosphaera).

Preporučujemo nastaviti mjere zaštite jabuka i krušaka protiv ekonomski najvažnijih bolesti naizmjeničnim izborom dopuštenih fungicida sukladno njihovim ograničenjima i postranim učinkom na veći broj gljivičnih bolesti koje bilježimo u suvremenim plantažnim nasadima (npr. Venturia, Podosphaera, Alternaria, Monilinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U proteklim smo uputama upozoravali na pojavu i praćenje populacije važnijih fizioloških štetnih organizama životinjskog podrijetla: npr. jabučne zelene uši (na vršnom lišću) (Aphis pomi), krvave uši jabuke (Eriosoma lanigerum), crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) i prvih pokretnih jedinki kalifornijske štitaste uši (Quadraspidiotus perniciosus)(samo u nasadima gdje je ova karantenska vrsta prisutna!), te je prema potrebi u zadnjoj dekadi mjeseca svibnja bilo potrebno poduzetni njihovo usmjereno suzbijanje dopuštenim i selektivnim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U danima 11.-18.5. 2020. zabilježen je nešto brojniji let jabučnog savijača (Cydia pomonella) (u nasadima koji nisu pokriveni mrežom protiv tuče, te u blizini šuma), a tada je letom leptira još uvijek zabilježena prezimljujuća populacija moljca kružnih mina (Leucoptera). Ipak, u posljednjih 15-ak dana noćne temperature nisu pogodovale brojnijem odlaganju prvih jaja jabučnog savijača. Njegova je populacija posljednjih sedam dana na donjem pragu kritičnih ulova odraslih laptira. Od ostalih vrsta savijača nešto brojnija populacija je zabilježena u zapadnom dijelu županije vrste ružina savijača kožice plodova (rod Archips).

Tablica 1. Pregled jabučastog voća na ekonomski značajnije neželjene organizme početkom ljeta (fitofagne grinje, kukci):

Neželjeni organizam Mjesto kontrole (biljni organ) Stadij neželjenog organizma Kritični broj
Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) Na listovima uz provodnicu, ako je napad jak i na vršnom lišću pokretni stadiji 60 % napadnutih listova
Hrđasta grinja (Aculus schlechtendali) Lišće postaje svjetlije, a plodovi mrežavi, grinje vidljive povećanjem 15x pokretni stadiji 200-300 grinja po listu
Koprivina grinja

(Tetranychus urticae)

Na donjoj strani starijeg lišća pokretni stadiji 60 % napadnutih listova
Krvava uš jabuke (Eriosoma lanigerum) Mladice s bijelom prevlakom različiti stadiji 10-12 % napadnutih stabala
Jabučna zelena uš (Aphis pomi) Vrh mladice i vršni listovi beskrilne i krilate uši 10-15 % napadnutih vrškova
Pepeljasta uš (Dysaphis plantaginea) Listovi jako kovrčavi, plodovi deformirani beskrilne i krilate uši Odstranjivanje zaraženih vrhova i lokalno tretiranje samo napadnutih stabala!
Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) Na naličju vršnog lišća imago, jaja, mine, kukuljice 2-3 mine/listu
Savijači kožice plodova (Adoxophies, Pandemis, Archips) Vrhovi mladica zapredeni, napadnuti plod, oštećeno mjesto prekriveno listom gusjenice, let leptira, jaja 2-3 gusjenice na 100 mladica ili plodova
Kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus perniciosus) Na granama i plodovima (crvene pjege) razni stadiji Napad se ne tolerira!

 

Prvo usmjereno suzbijanje jabučnog savijača (Cydia pomonella) na početku razvoja prve (prezimljujuće) populacije (krajem svibnja – početkom lipnja) nekim od dopuštenih pripravaka u integriranoj proizvodnji voća (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) preporučujemo također u nasadima gdje je postavljena biotehnička metoda konfuzije ili zbunjivanja!

 

Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) posljednjih 20-ak dana!:

Štetni organizam Cydia pomonella Leucoptera Cydia molesta Cydia funebrana Archips Ostrinia
Prosječni dnevni ulov leptira 1,55 6,8 0,8-7,15 3,9 1,45 0,25

Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Archips=savijač kožice ploda; Ostrinia=kukuruzni moljac!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Važna obavijest proizvođačima luka i češnjaka

Od posljednje upute za zaštitu luka od štetnih organizama proteklo je deset dana (18.5. 2020.), a posebice je bila upućena vlasnicima koji uzgajaju proljetni luk iz lučice, te češnjaka i poriluka!

Posljednjih petnaest dana zabilježili smo vrlo promjenljivo meteorološko razdoblje, tijekom kojeg je zabilježeno osam kišnih dana, ali ukupno je u središnjem i istočnom dijelu Međimurja zabilježena manja količina padalina: od 21,2 mm (Novakovec) do 34,4 mm (Belica) (vidi Tablicu 1.). Razlike između najviših dnevnih i najnižih noćnih temperatura su nadalje naglašene: tako su dnevne vrijednosti u proteklih deset dana bile u raspnu 19,0-26,4°C a noćne su u istom razdoblju tijekom šest jutra bile u rasponu 6,0 do 9,6°C! Promjenljivo razdoblje s mogućim popodnevnim oborinama lokalnog značaja očekujemo i narednih nekoliko dana: zbog sjevernog vjetra jutra temperatura će biti do 9°C, a dnevne vrijednosti u rasponu 18-22°C!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti proljetnog luka tijekom zadnjih 15 dana mjeseca svibnja 2020. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

12.-28.5. 2020.

Vlaženje lišća (min)

12.-28.5. (6.00 h) 2020.

Prosječna temperatura zraka za 1.-28.5. 2020.
Belica 34,4 mm 1.535 minuta 14,46°C
Mursko Središće 27,8 mm 8.310 minuta 14,39°C
Novakovec 21,2 mm 2.715 minuta 14,49°C
Sveti Juraj u Trnju 31,0 mm 2.530 minuta 14,52°C
Donja Dubrava 32,2 mm 5.055 minuta 14,79°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

 

Usjevi proljetnog luka uzgajani iz lučice i izravno iz sjemena u narednih su dvadesetak dana vrlo osjetljivi na pojavu i epidemijski razvoj najopasnije bolesti plamenjače (Peronospora destructor). Uzročnik ove bolesti prenosi se skrivenim zarazama na sjemenskoj lučici (proljetni luk), te se latentno razvija tijekom iznadprosječno toplih i vlažnih zimskih mjeseci na usjevima zimskog luka! Proljetni luk iz lučice ima razvijena 6-9 lista a usjevi proljetnog luka iz sjemena 3-5 lista, pa ako rastu na poljima gdje u blizini usjevi zimskog luka završavaju razvoj opasnost od moguće pojave plamenjače je značajno veća!

Zbog značajno manje oborina tijekom mjeseca svibnja o.g. uvjeti za razvoj plamenjače luka su manje povoljni nego proteklih sezona (2019. i 2018.), ali zbog dugotrajnog zadržavanja vlage na lokalitetima uz riječne doline!

 

Kada to vremenski uvjeti dopuste (vjetar), tržnim proizvođačima usjeva luka dugog dana preporučujemo nastaviti redovite preventivne mjere zaštite od plamenjače uz primjenu dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (fungicida) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Prema mnogim iskustvima svježija razdoblja s noćnim vrijednostima temperature zraka +6° do +12°C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose (magle) i povišenju vlažnost zraka 95 %, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka.  Pritom je opasnost od razvoja plamenjače u usjevima dugog dana (“proljetni luk“) izrazito velika ako se u blizini nalaze usjevi luka kratkog dana (“zimski luk“). Nakon što luk razvije 3-4 prava lista značajno raste njegova osjetljivost na ovu bolest, pa usjevi luka uzgajani iz sjemena u narednom razdoblju također zahtijevaju redovite mjere zaštite.  

Usjeve proljetnog luka uzgajanog sadnjom lučica preventivno preporučujemo zaštititi od različitih uzročnika plijesni (Botrytis)!

Utrošiti najmanje 400 litara škropiva/ha, uz obavezno dodavanje sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja!

 

Uputa proizvođačima bijelog luka ili češnjaka:

Proizvođače bijelog luka (češnjaka) obavještavamo da su 18. svibnja o.g. (prije 10 dana) pronađeni prvi simptomi hrđe (Puccinia) na netretiranim usjevima! Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji istovremeno pokazuju učinkovitost na hrđu i plamenjaču (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Od posljednje upute za zaštitu luka od štetnih organizama proteklo je deset dana (18.5. 2020.), a posebice je bila upućena vlasnicima koji uzgajaju proljetni luk iz lučice, te češnjaka i poriluka!

Posljednjih petnaest dana zabilježili smo vrlo promjenljivo meteorološko razdoblje, tijekom kojeg je zabilježeno osam kišnih dana, ali ukupno je u središnjem i istočnom dijelu Međimurja zabilježena manja količina padalina: od 21,2 mm (Novakovec) do 34,4 mm (Belica) (vidi Tablicu 1.). Razlike između najviših dnevnih i najnižih noćnih temperatura su nadalje naglašene: tako su dnevne vrijednosti u proteklih deset dana bile u raspnu 19,0-26,4°C a noćne su u istom razdoblju tijekom šest jutra bile u rasponu 6,0 do 9,6°C! Promjenljivo razdoblje s mogućim popodnevnim oborinama lokalnog značaja očekujemo i narednih nekoliko dana: zbog sjevernog vjetra jutra temperatura će biti do 9°C, a dnevne vrijednosti u rasponu 18-22°C!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti proljetnog luka tijekom zadnjih 15 dana mjeseca svibnja 2020. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

12.-28.5. 2020.

Vlaženje lišća (min)

12.-28.5. (6.00 h) 2020.

Prosječna temperatura zraka za 1.-28.5. 2020.
Belica 34,4 mm 1.535 minuta 14,46°C
Mursko Središće 27,8 mm 8.310 minuta 14,39°C
Novakovec 21,2 mm 2.715 minuta 14,49°C
Sveti Juraj u Trnju 31,0 mm 2.530 minuta 14,52°C
Donja Dubrava 32,2 mm 5.055 minuta 14,79°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

 

Usjevi proljetnog luka uzgajani iz lučice i izravno iz sjemena u narednih su dvadesetak dana vrlo osjetljivi na pojavu i epidemijski razvoj najopasnije bolesti plamenjače (Peronospora destructor). Uzročnik ove bolesti prenosi se skrivenim zarazama na sjemenskoj lučici (proljetni luk), te se latentno razvija tijekom iznadprosječno toplih i vlažnih zimskih mjeseci na usjevima zimskog luka! Proljetni luk iz lučice ima razvijena 6-9 lista a usjevi proljetnog luka iz sjemena 3-5 lista, pa ako rastu na poljima gdje u blizini usjevi zimskog luka završavaju razvoj opasnost od moguće pojave plamenjače je značajno veća!

Zbog značajno manje oborina tijekom mjeseca svibnja o.g. uvjeti za razvoj plamenjače luka su manje povoljni nego proteklih sezona (2019. i 2018.), ali zbog dugotrajnog zadržavanja vlage na lokalitetima uz riječne doline!

 

Kada to vremenski uvjeti dopuste (vjetar), tržnim proizvođačima usjeva luka dugog dana preporučujemo nastaviti redovite preventivne mjere zaštite od plamenjače uz primjenu dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (fungicida) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Prema mnogim iskustvima svježija razdoblja s noćnim vrijednostima temperature zraka +6° do +12°C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose (magle) i povišenju vlažnost zraka 95 %, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka.  Pritom je opasnost od razvoja plamenjače u usjevima dugog dana (“proljetni luk“) izrazito velika ako se u blizini nalaze usjevi luka kratkog dana (“zimski luk“). Nakon što luk razvije 3-4 prava lista značajno raste njegova osjetljivost na ovu bolest, pa usjevi luka uzgajani iz sjemena u narednom razdoblju također zahtijevaju redovite mjere zaštite.  

Usjeve proljetnog luka uzgajanog sadnjom lučica preventivno preporučujemo zaštititi od različitih uzročnika plijesni (Botrytis)!

Utrošiti najmanje 400 litara škropiva/ha, uz obavezno dodavanje sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja!

 

Uputa proizvođačima bijelog luka ili češnjaka:

Proizvođače bijelog luka (češnjaka) obavještavamo da su 18. svibnja o.g. (prije 10 dana) pronađeni prvi simptomi hrđe (Puccinia) na netretiranim usjevima! Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji istovremeno pokazuju učinkovitost na hrđu i plamenjaču (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vinogradarima o mjerama zaštite vinove loze krajem svibnja – početkom lipnja

Prije trinaest dana (14.5.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze sredinom mjeseca svibnja o.g.! Premda je početak vegetacije vinograda u Međimurju započeo gotovo 14 dana ranije nego prosječnih sezona (vidi uputu od 2.4. 2020.) zbog većeg broja prohladnih svibanjskih noći s temperaturama zraka < 10°C ne očekujemo raniji početak cvatnje (u vinskoj sorti Rajnski rizling na lokalitetu Trnovčak u vinorodnoj općini Štrigova od početka ovog mjeseca zabilježeno je 13 jutra s temperaturama < 10°C, a najsvježije je bilo 6. i 12. svibnja o.g.: samo 4,2-4,9°C!). U posljednjih je 14 dana na mjernim mjestima Trnovčak zabilježeno više kišnih dana sa manjim količinama oborina (ukupno 22,6 mm), a na mjernom mjestu Orehovčak 27,9 mm!

Jučer je zabilježen jači sjeverni vjetar, a njegova umjerenost dominirat će i naredna tri dana: stoga će sutra nadalje biti svježa sa vrijednostima 7-9°C a dnevni će maksimumi biti u rasponu 18-22°C! Naglašeniji početak cvatnje vinove loze očekujemo tek s porastom noćnih vrijednosti na 13-15°C!  Nove moguće oborine očekujemo početkom idućeg tjedna!

 

U takvim uvjetima bilježimo optimalne uvjete za primarne (skrivene) zaraze vinograda uzročnikom pepelnice (Erysiphe), dok zbog manjeg broja kišnih dana s naglašenim oborinama (>10 mm) i dugotrajnim zadržavanjem vlage ove sezone bilježimo značajno manju opasnost od ranije pojave plamenjače (Plasmopara) crne pjegavosti (Phomopsis), plijesni (Botrytis cinerea), sušice cvata (Phoma glomerata) i crvene paleži (Pseudopezicula) (kao što je to bilo protekle 2019. i 2018. sezone)!

Prema količinama dnevnih oborina i pripadajuće temperature uvjete za primarni razvoj plamenjače ili peronospore (Plasmopara) smo zabilježili 29. travnja, te 11. i 24. svibnja o.g.! Ipak, kako od početka kalendarske 2020. godine bilježimo gotovo dvostruko manje oborina od očekivanih prosjeka, zbog manjeg sadrža vlage u zemljištu krajem travnja i većeg dijela svibnja o.g. (samo 12,7-15,4 %) oslobađanje zimskih oospora uzročnike ove bolesti je vjerojatno manje naglašeno. Stoga simptome plamenjače vinove loze (Pasmopara) u vinogorju još nismo pronašli!

 

Stoga je moguće mjere zaštite kombiniranim tvorničkim sustavnim pripravcima za preventivnu zaštitu vinograda od najvažnijih uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe) obavljati u povećanim razmacima aplikacije 12-15 dana! Preporučujemo obaviti izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (npr. siva plijesan, crna pjegavost, crvena palež) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2019.) pri njihovom izboru preporučujemo im tijekom mjeseca svibnja o.g. dodavati manje količine sumpornih pripravaka ili organski meptil-dinokap!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Pepelnicu (Erysiphe) u vinogradima ove sezone preporučujemo od početka vegetacije do početka cvatnje na osjetljivim sortama usmjereno suzbijati barem 4-5 puta, a plamenjaču (Plasmpara) barem 2-3 puta (ovisno o izboru fungicida)!

 

Zadnjih devet dana (nakon 18.5. 2020.) ne bilježimo značajniju aktivnost pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), a već u ranijim uputama najavili smo da usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije tijekom mjeseca svibnja o.g. nije potrebno provoditi! Pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) zabilježili smo samo na jednom od četiri praćena lokaliteta (samo 1 leptir na mjestu Orehovčak – Železna Gora)!

 

Još krajem travnja i prvih dana mjeseca svibnja o.g. primijetili smo pojavu prvih simptoma od nepredvidljivog napada zelene stjenice vinove loze (Lygus spinolae) na lišću osjetljivih vinskih sorti, te su na nekim položajima i nezaštićenom trsju ponovno zabilježena oštećenja 50-70 %!

 

U mladim nasadima sadnje 2020. godine, nakon pojave prvih listića iz cjepova preporučujemo obavljati preventivnu zaštitu protiv lozinih grinja šiškarica, uz dodatak površinskih organskih i sumpornih fungicida registriranih za suzbijanje crne pjegavosti (vidi preporuke od 2.4. i 15.4. 2020.) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Kada mladice narastu na dužinu 15-tak cm, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida (npr. mankozeb, metiram, folpet, ditianon), preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima korijenastog povrća (mrkve, peršina i celera)

Premda je u mjesecu svibnju o.g. na većini lokaliteta zabilježeno deset kišnih dana na većini je mjernih mjesta u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Županije ukupno zabilježeno tek nešto više od 50 mm (npr. Orehovčak, Belica, Sveti Juraj u Trnju, Donja Dubrava)! Iako je proteklih 25 dana mjeseca svibnja tijekom 16 dana najviša dnevna temperatura bila >20°C, zbog svježih je noći dosadašnji mjesečni prosjek u središnjem dijelu Županije niži od očekivanja (vidi Tablicu 1.)! U narednim će danima zbog sjevernog vjetra jutra još uvijek imati vrijednosti 6-9°C a najviše dnevne 19-22°C! Promjenljivo proljetno razdoblje će se nastaviti, a narednog vikenda i početkom idućeg tjedna očekujemo moguće nove padaline! Najniže su noćne temperature zraka u proteklom mjesecu najčešće bile < 10°C (čak tijekom 17 proteklih svibanjskih jutra), a prosječne su dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka u rasponu 66-99 %! U proteklih je tjedan dana na većini mjernih mjesta palo 14-18 mm oborina,  a zbog utjecaja riječnih doline na nekim su mjestima zabilježene dugotrajne jutarnje rose (npr. lokalitet Mursko Središće)! Senzori vlaženja tijekom mjeseca svibnja o.g. bilježe zadržavanje vlage u biljnim usjevima u trajanju većem od 6.900 minuta na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure (npr. lokaliteti Mursko Središće i Donja Dubrava)!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti korjenastog povrća tijekom većeg dijela mjeseca svibnja 2020. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-26.5. 2020.

Vlaženje lišća (min)

1.-26.5. (6.00 h) 2020.

Prosječna temperatura zraka za 1.-26.5. 2020.
Belica 53,2 mm 2.575 minuta 14,61°C
Mursko Središće 48,8 mm 12.235 minuta 14,52°C
Novakovec 41,8 mm 4.535 minuta 14,62°C
Sveti Juraj u Trnju 52,6 mm 3.660 minuta 14,63°C
Donja Dubrava 52,8 mm 6.915 minuta 14,89°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

 

U takvim uvjetima bilježimo prve (primarne) uvjete za početni razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora), poglavito mrkve, peršina, celera korjenaša i cikle. Ove smo godine u posljednjih 30-ak dana pomoću prognoznog modela “TomCast” (za predviđanje koncentrične pjegavosti – Alternaria) na područjima uz riječne doline došli do zbroja 23 (kada očekujemo moguće prve simptome ove bolesti na osjetljivim hibridima mrkve)! Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani!

Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima, a kada lisna površina bude veća od 30-tak cm, upozoravamo na uvjete za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).

Stoga preporučujemo od kraja mjeseca svibnja i početkom lipnja o.g. pratiti zdravstveno stanje lišća, te poduzeti moguće prve usmjerene zaštite mrkve, celera i peršina od dominantnih uzročnika bolesti (Alternaria dauci, Septoria apii, Cercospora apii, Septoria petroselinii, Erysiphe spp.) registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo u središnjem dijelu Međimurja ove sezone na lišću već zabilježili i prvu pojavu minirajućih muha (muhe lisni mineri) (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza) (naročito na usjevima celera korijenaša iz rane proizvodnje). Stoga preporučujemo redovito pratiti moguću prvu pojavu ovih nametnika na lišću celera i peršina, te prema potrebi poduzeti mjere njihova suzbijanja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ranu mrkvu koja se planira vaditi već sredinom ili u drugoj polovici lipnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti.

Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima nasada lijeske o mjerama zaštite krajem svibnja!

Smjernice o mjerama usmjerene zaštite vlasnicima nasada lijeske protiv najvažnijih uzročnika bolesti i neželjenih organizmima uputili smo ove sezone prije tri tjedna (5.5. 2020.), te još ranije 17.3. 2020.!

Tijekom mjeseca svibnja o.g. nastavljen je trend iznadprosječno suhog razdoblja koje bilježimo od početka kalendarske 2020. godine, te bilježimo gotovo dvostruko manje oborina od očekivanih višegodišnjih prosjeka! Tako je u posljednjih 20-ak dana na većini mjernih lokaliteta u Međimurju zabilježeno od 38,4 do 47,0 mm oborina (vidi Tablicu 1.). Stoga je opasnost od ranije pojave i razvoja bolesti lijeske manja ove sezone ima značajno manje nego protekle dvije godine. Premda je protekla 24 dana mjeseca svibnja tijekom 15 dana najviša dnevna temperatura bila >20°C, zbog svježih je noći dosadašnji mjesečni prosjek u središnjem dijelu Županije niži od očekivanja! U narednim će danima zbog sjevernog vjetra jutra još uvijek imati vrijednosti 7-9°C a najviše dnevne 20-22°C! Moguće su tek manje količine padalina u prvom dijelu ovog tjedna!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika lijeske tijekom većeg dijela mjeseca svibnja 2020. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-25.5. 2020.

Vlaženje lišća (min)

1.-25.5. (6.00 h) 2020.

Prosječna temperatura zraka za 1.-25.5. 2020.
Trnovčak 42,6 mm 5.395 minuta 14,59°C
Belica 46,4 mm 2.315 minuta 14,72°C
Mursko Središće 44,0 mm 11.085 minuta 14,59°C
Novakovec 38,4 mm 3.950 minuta 14,94°C
Sveti Juraj u Trnju 47,0 mm 3.475 minuta 14,74°C
Donja Dubrava 45,2 mm 5.875 minuta 15,00°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

Protekli veći broj svibanjskih dana s najvišim temperaturama zraka >20°C sigurno je pogodovao razvoju nekih štetnih kukaca, a praktična iskustva iz proteklih sezona dokazuju da u takvim uvjetima treba očekivati pojavu fitofagnih stjenica! Naime, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama razvija trulež (npr. Nematospora, Monilinia, Botryosphaeria). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja.

Naredni umjereno topliji dani sigurno će pogodovati nastavku aktivnosti najvažnijeg tehnološkog štetnika lijeske, protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite: ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova) (Cucurlio nucum). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manji od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, naročito ako krajem svibnja i tijekom lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Stoga od kraja mjeseca svibnja do prve polovice mjeseca srpnja smatramo kritično razdoblje kada treba pratiti populaciju ovog nametnika i poduzimati usmjerene mjere zaštite primjenom registriranih insekticida u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U ekološkoj proizvodnji lijeske moguće je za suzbijanje nabrojenih štetnih kategorija nametnika (stjenice, štetna pipa) koristiti botaničke (biljne) insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, krajem mjeseca svibnja istovremeno preporučujemo usmjerenu zaštitu lijeske protiv uzročnika truleži i sušenja plodova lijeske (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria), te različitih vrsta pjegavosti lišća (Mycosphaerella, Phyllosticta, Septoria i dr.) primjenom dopuštenih anorganskih i/ili organskih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr