Stablo je za vrijeme svog rasta i razvoja podložno utjecaju mnogih vanjskih i unutarnjih čimbenika koji utječu na nepravilnost građe, boje i teksture drva. Te nepravilnosti jednim imenom nazivamo greške drva.
Gubar je značajni šumski štetnik koji se pojavljuje najčešće na hrastovima ali i na drugim vrstama listača poput bukve, graba, lijeske, brijesta i pitomog kestena.
Kestenova osa šiskarica se smatra jednim od najznačajnijih štetnih organizama pitomog kestena u Europi i ima status karantenskog štetnog organizma.
Sakupljanje nadzemnih vrsta gljiva za osobne potrebe, prema novom „Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta“ (NN 114/2017), dozvoljeno je u količini od 3 kg dnevno.
Nedavni događaji vezani uz sušenje borova u Park šumi Marjan ukazali su na problem pojave potkornjaka u sastojinama i kulturama mediteranskih borova u privatnom i državnom vlasništvu, duž jadranske obale od Dubrovnika do Zadra te u dalmatinskom zaleđu (Submediteranu).
Patogen je do sada utvrđen u središnjem dijelu Sjeverne Amerike, na Novom Zelandu, u Aziji te u Europi na području Portugala, Španjolske, Italije, Slovenije, Hrvatske.
„Dispar“ što u prijevodu znači „različit“ ukazuje na izraženost spolnog dimorfizma u stadiju imaga. Hrvatski naziv „gubar“ dobio je prema karakterističnom izgledu jajnih legala koja se nalaze na kori debla, a podsjećaju na gube.
Bršljan je biljka penjačica, koja često puta pronalazi svoj životni prostor na stablima u šumi.
Zima, općenito vrijeme sveopćeg mirovanja, tišine, sivila i hladnoće, svakako je vrijeme svojih draži glede svijeta gljiva.
Krpelji su sitne, 2-15 mm dugačke životinje (veličina varira ovisno o razvojnom stadiju i spolu) koje spadaju u koljeno člankonožaca (Arthropoda), razred paučnjaka (Arachnida) i red grinja (Acari).
Imela je rod poluparazitskih grmova iz porodice Loranthaceae. Poluparazit je biljka koja koristi vodu i otopljene mineralne tvari od domaćina odnosno druge biljke, a organske si tvari osigurava sama jer ima sposobnost fotosinteze.
Ugrožavanjem staništa ugrožavamo i životinjske vrste, odnosno smanjujemo i narušavamo biološku raznolikost.
Pojam “bioraznolikost” je relativno nov, osmišljen 1985. godine spajanjem dviju riječi - biološka raznolikost.
Tlo je, uz zrak i vodu, ključna sastavnica okoliša te jedan od najvažnijih prirodnih resursa za život i čovjeka na Zemlji. Ubraja se u uvjetno obnovljive resurse s obzirom na dugotrajne procese nastanka i razvoja.
Gljive su sporedni (nedrvni) šumski proizvodi koji se primjenjuju za hranu i liječenje. Mogu se skupljati i iznositi iz šume prema uvjetima propisanim Programom za gospodarenje šumama šumoposjednika i u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima.
Očuvanje lokacija zaštićenih vrsta ptica je važan cilj projekta Natura 2000 kako bi se osiguralo ili ponovno uspostavilo povoljno stanje očuvanosti. Mreža Natura 2000 utemeljena je na zakonodavstvu Europske Unije.
Obični grab (Carpinus betulus L.) je listopadno stablo koje spada u porodicu brezovki (Betulaceae). Prirodno je rasprostranjen na području srednje i južne Europe, jugozapadne Azije i Kavkaza.
Pod gustoćom populacije podrazumijevamo broj jedinki neke vrste (organizma) na jedinici naseljene površine ili zapremine (biomase) u datom vremenu.
Mraz koji je nastupio krajem travnja izazvao je gubitak prvog lista na podmlatku hrastova. Naime, čest je slučaj da se drugi, mladi list pojavi u vrijeme najoptimalnijih uvjeta za razvoj hrastove pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.).
Pajasen, kiselo drvo, smrdljivo drvo je listopadna, dvodomna, heliofilna, brzorastuća vrsta (preko 1,5 m godišnje), podrijetlom iz Istočne Azije (Kine).
Hrvatska
poljoprivredno-šumarska
savjetodavna služba
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr
