Oštećenja drva od fizikalno – mehaničkih utjecaja

Oštećenja drva od fizikalno – mehaničkih utjecaja

Stablo je za vrijeme svog rasta i razvoja podložno utjecaju mnogih vanjskih i unutarnjih čimbenika koji utječu na nepravilnost građe, boje i teksture drva. Te nepravilnosti jednim imenom nazivamo greške drva.

One mogu smanjiti uporabnu vrijednost drva, otežati njegovu obradu te utjecati na njegovu tehničku (a time i novčanu) vrijednost. Iznimku čine neke nepravilnosti u građi drva koje povećavaju njegovu vrijednost (kovrdžavost kod javora rebraša).

Postoji mnogo klasifikacija grešaka drva :

 - prema dimenzijama (velike – različiti oblici kvrga i pukotina, zakrivljenost, usukanost; male – bušotine od insekata, smolne vrećice)

- po položaju (vanjske – vidljive na vanjskom dijelu trupca; unutarnje – vidljive tek kod prerade i obrade trupca)

- po postanku (prirodne – nastale za vrijeme rasta stabla; uslijed nepravilnih zahvata kod uzgoja i njege sastojina; uslijed nepravilnih zahvata pri rušenja stabala; uslijed nepravilnih postupaka pri preradi drveta; uslijed napada gljiva i insekata...).

Osvrnut ćemo se na najčešća oštećenja i greške drva koja nastaju uslijed fizikalno–mehaničkih utjecaja.

Paljivost – pojava radijalnih pukotina na poprečnom presjeku obloga drva koje se sužavaju od srca prema periferiji.

Po obliku paljivost može biti:

- jednostruka – u smjeru jednog promjera

- unakrsna – u smjeru dvaju promjera

- zvjezdasta – u smjeru više od dvaju promjera.

Slika 1. Jednostruka, unakrsna i zvjezdasta paljivost

Kod jednostruke paljivosti mjeri se dužina pukotine od srca u milimetrima, a kod unakrsne i zvjezdaste paljivosti dužina pukotine najvećeg kraka od srca u milimetrima.

Slika 2. Paljivost na običnoj bukvi

Zimotrenost (raspukline od studeni) – radijalne pukotine koje najčešće nastaju u donjim dijelovima debla. Nastaju kad nastupi veliko i naglo zahlađenje ili za vrijeme jakih hladnih vjetrova. Zbog hlađenja drva dolazi do snažnog tangentnog utezanja. Periferni dio debla hladi se jače i brže nego unutarnji  pa su na periferiji debla pukotine šire. One  s vremenom zarašćuju, no u unutrašnjosti stabla raspuklina je najčešće i dalje otvorena. Na deblu ostaje izrazit ožiljak.

Izražava se kao dužina pukotine (ili pukotina) u centimetrima ili kao postotni odnos dužine pukotine (ili pukotina) u odnosu na dužinu trupca.

Slika 3. i 4. Zimotrenost

Okružljivost – kružna raspuklina koja prati liniju goda na čelu trupca (prekid kontinuiteta između godova). Često je nalazimo u stablima s naglom razlikom u širini godova i u stablima nejednake širine istih godova. Može zahvaćati jedan god (jednostruka), dva goda (dvostruka) ili više od dva goda (višestruka). Po veličini može biti djelomična (zahvaća samo dio periferije goda) ili potpuna (zahvaća cijelu periferiju goda). Okružljivi dio nije prikladan za preradu.

Slika 5. Okružljivost

Upala kore – oštećenje dijelova kore koji su izloženi jakom sunčevu zagrijavanju. Kora se suši, raspucava, ljušti i otpada. Stablo postaje pogodno za napad kukaca i gljiva koje uzrokuju trulež. Dolazi do propadanja stabla, a drvo gubi mehanička i tehnička svojstva.

Slika 6. Upala kore

Nikola Sever, mag.ing.šum
stručni suradnik za planiranje i razvoj u šumarstvu

 

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr