Biscogniauxia mediteranea (De Not.) Kuntze. Uzročnik sušenja mediteranskih hrastova (Quercus spp.)

Biscogniauxia mediteranea (De Not.) Kuntze. Uzročnik sušenja mediteranskih hrastova (Quercus spp.)

Patogen je do sada utvrđen u središnjem dijelu Sjeverne Amerike, na Novom Zelandu, u Aziji te u Europi na području Portugala, Španjolske, Italije, Slovenije, Hrvatske.


Slika 1. Rasprostranjenost patogena u svijetu

BILJKE DOMAĆINI

Patogen najčešće uzrokuje nekroze grana i kore na različitim vrstama mediteranskih hrastova:

Quercus ssp.

  • Q. suber, Q. cerris, Q. frainetto, Q. pubescens, Q. alba, Q. ilex, Q. imbricaria, Q. lusitanica, Q. palustris,  Q. pyrenaica

Osim na gore navedenim vrstama moguća je pojava ove bolesti i na javorima (Ace ssp.), kestenu (Castane), grabu (Carpinus) lijeski (Corylus ssp.), eukaliptusu (Eucalyptus), bukvi (Fagus) jasenu (Fraxinus), platanama (Platanus), topolama (Populus).

 

SIMPTOMI ZARAZE
Biscogniauxia mediterranea predstavlja endofit koji je stalno prisutan na kori zdravih stabala, dok se peritecijske strome obično javljaju na stablima u terminalnoj fazi odumiranja. Radi se o patogenoj vrsti koja prouzrokuje progresivno odumiranje zaraženog stabla. Simptomi zaraze najprije se očituju u prorjeđivanju krošnje (a i c na slici 2), ne dolazi do razvoja novih izbojaka, dolazi do pucanja kore na granama i deblu, otpadanja kore (b na slici 2), sušenja krošnje te u konačnici i čitavih stabala (d na slici 2). Ono što se smatra sigurnim pokazateljem da je bolest prisutna jesu stromatske tvorevine unutar raspucale kore na granama i/ili deblu.


Slika 2. Simptomi zaraze i njihovo očitovanje na različitim dijelovima stabla

STANJE U HRVATSKOJ
Pretpostavka je da se patogen na dio sjevernog Jadrana proširio s područja središnje Italije te preko Slovenije.
Značajno izraženi simptomi uočeni su tijekom 2014. godine na području zapadnog dijela Istre točnije na području UŠP Buzet, Buje, Rovinj i Pula.
Zdravstveni pregled stabala hrasta crnike, hrasta medunca te hrasta cera obavljen je tijekom 2015. godine obzirom da su na području UŠP Buzet u toj godini hrastovi bili napadnuti na površini od 1400 ha (državnih šuma). Na proučavanim stablima uočeni su brojni simptomi kao što su pucanje kore na granama i deblu, otpadanja kore, sušenje krošanja i stabala. Istraživanje je financirano sredstvima IPP-a, a dobivenim rezultatima utvrđeno je da se radi o vrsti Biscogniauxia mediterranea.


Slika 3. Stabla hrasta nakon napada

Uvjeti koji pogoduju nastanku i razvoju ove bolesti jesu suša i štete koje nastaju defolijacijom.  Podaci dostupni na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) ukazuju kako su klimatske prilike tokom 2011. i 2012. bile izrazito nepovoljne te su ekstremno visoke temperature i dugotrajna sušna razdoblja značajno utjecale na pad vitaliteta hrastova.


Na temelju podataka istraživanja i analize klimatskih prilika može se zaključiti da su sušna razdoblja kroz 2011. i 2012. godinu, u narednoj 2013. godini dovela do izražene defolijacije koja je na koncu doprinijela još značajnijem padu vitaliteta stabala. Razvoju i širenju bolesti osim suše i defolijacije pogodovala su i kišna razdoblja kroz 2014. godinu. Sinkronizirano djelovanje navedena tri čimbenika kroz nekoliko godina rezultiralo nastankom i brzim širenjem bolesti, a samim time i odumiranjem stabala hrasta cera, crnike i medunca.


Obzirom da se vrsta Biscogniauxia mediterranea na našim područjima pojavila relativno nedavno te da su istraživanja vezana uz ovu vrstu u tijeku, do završetka istraživanja i projekta te objave rezultata potrebno je vršiti samo preventivne mjere zaštite (pratiti klimatske prilike i pojavu defolijatora).

Carstvo: Fungi
Odjeljak: Ascomycota

Razred: Ascomycetes
Red: Xylariales
Porodica: Xylariaceae
Genus: Biscogniauxia Kuntze (1891)

 

BIOLOGIJA

U ciklusu razvoja ima dva stadija:

  1. Nesavršeni - ANAMORFNI STADIJ opisan kao Nodulisporium
  2. Savršeni - TELEMORFNI STADIJ apotecija opisan kao Biscogniauxia mediteranea

Strome mogu biti blago konveksnog, elipsoidnog ili duguljastog oblika. Dužine su od 18 do 80 mm, širine od 5 do 18 mm i debljine od 1 do 1,2 mm. Površina im je crne do sjajno crne boje s tamnosmeđim do crnim vanjskim slojem. Unutar strome nalaze se izdignute cjevaste tvorevine – peritecije promjera 0,2 do 0,3 mm i 0,6 do 0,8 mm visine. Peritecije su gornjem dijelu sužene u jedan kraći ili duži vrat na čijem se vrhu nalazi otvor – ostiola. Preko ostiole se oslobađaju askospore koje se stvaraju u reproduktivnim organima askusima koji imaju apikalnu poru koja je okružena prstenom na vrhu. Askospore su tamno smeđe, elipsoidne s uskim zaobljenim krajevima veličine 15 x 7-9 μm.


Slika 4. Peritecijska stroma (lijevo) i askospore (desno)

 

Mag.ing.silv. Petra Lulić

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr