Krijesnice

4. kolovoza 2017.0

Ličinke korisnih kukaca najčešće su sitne, neugledne i često neobične, ali od velike važnosti za čovjeka. Tko bolje upozna korisne kukce i njihove stadije razvitka prije će ih uočiti u svojem vrtu ili voćnjaku.

Među brojnim korisnim kukcima koji se hrane štetnim organizmima i obnavljaju sjećanja na djetinjstvo upoznajmo i krijesnice. Dolaskom ljeta dani postaju duži, noći toplije te je to svakako povoljno vrijeme za pojavu sad već pomalo zaboravljenih svjetlećih kukaca – krijesnica. Njihova zelenkasta svjetlost vidljiva je noću te je simbol zdravog i očuvanog prirodnog okoliša naših vrtova i travnjaka. Ovi pokazatelji zdravog i čistog okoliša trenutno nisu na crvenom popisu ugroženih vrsta, ali se njihova populacija vidno smanjuje. Razlog je tome nestajanje njihovih staništa. Intenziviranje poljoprivrede, smanjenje zelenih površina te osvijetljenost gradskih parkova uzrok su smanjenja populacije krijesnica.

Krijesnice ili svjetlice noćni su kukci iz porodice Lampyridae, kojoj pripada oko 2000 vrsta. U našim prostorima žive dvije vrste krijesnica: ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca L.) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula L.).

Ivanjske krijesnice (L. noctiluca L.) su sivosmeđe boje. Mužjak je dug 11-12 mm, dok je ženka veća, duljine 16-18 mm. Rubovi kolutića u ženke nešto su svjetliji te ona nalikuje na plosnate ličinke. Kod ove vrste svijetli samo ženka (Garms H., Born L. 1981).

Mužjak male ivanjske krijesnice (L. splendidula L.) ima na pokrilju neznatne nabore, oči su mu veoma povećane i polukružno izbočene. Ženka je duga 8-10 mm, pokrilje je ljuskavo, a oči su im sitne. Kod ove vrste krijesnica svijetle i mužjak i ženka.

Važno je istaknuti da kod obje vrste, ivanjske i male ivanjske krijesnice, samo mužjaci imaju krila i lete.


Ženka male ivanjske krijesnice                     Mužjak male ivanjske krijesnice
Lampyris splendidula L.                                Lampyris splendidula L.
(foto Katarina Šostarec)                                (foto Katarina Šostarec)  

Većinu života krijesnice provedu kao ličinke. Ženka položi 60 do 80 jaja u zemlju, gdje se ličinke razvijaju do odrasle dobi. To je vrijeme obilnog proždiranja jer se ličinke hrane puževima golaćima i običnim puževima koje su neposredno prije umrtvile otrovnim ugrizom, odnosno ubrizgavanjem otrovne tekućine u obliku tamnog sekreta. Sekret rastvara i djelomično probavlja žrtvu, nakon čega ličinke isisavaju nastalu tekućinu. Usta ličinki okružena su čekinjastim izraštajima koji propuštaju samo najsitnije čestice (Klots B. A., Klots B. E, 1969). Nakon razvoja ličinke se zakukulje poput gusjenica. Stadij kukuljice traje tjedan dana. Odrasla krijesnica počinje svijetliti između lipnja i srpnja. U tom periodu ne jede ništa osim nektara i rose. Većinom se hrani rezervnim masnim naslagama koje je skupila tijekom stadija ličinke.

Susret ženke i mužjaka male ivanjske krijesnice 
Lampyris splendidula L.
(foto Katarina Šostarec)

Parenje malih ivanjskih krijesnica
Lampyris splendidula L.
(foto Katarina Šostarec)

Zanimljivo je da se svjetleći signali odašilju radi prepoznavanja i pronalaženja mužjaka i ženki u vrijeme parenja. To je zapravo njihov „ljubavni zov“. Kod nekih krijesnica signali samo trepere, dok su kod drugih stalni. Nažalost, savršen život krijesnica kratkog je vijeka. Ubrzo nakon parenja ženke polažu jaja, a ljubav se gasi zajedno sa zelenim svjetlom – jedinka ugiba.

Svaka vrsta ima svoj tipičan signal, koji se od ostalih razlikuje po dužini i ritmu, npr. kod sjevernoameričke krijesnice (Photinus pyralis) i mužjaci i ženke imaju svjetleće organe, a za prepoznavanje ključan je odgovor ženke, s kašnjenjem od 2,1 sekunde. Ženke roda Photuris iz tropskih krajeva treperenjem oponašaju ženke drugih vrsta i tako privlače njihove mužjake kako bi ih pojele (http://www.sveosvemu.com/krijesnice-lampyridae-mala-svjetla-u-noci).

Zašto krijesnice svijetle?

Svi znaju po kojem su obilježju krijesnice dobile ime, ali mnogi ne znaju kako krijesnice stvaraju svoj „svjetleći potpis“. Krijesnice imaju posebne svjetlosne organe, koji su ispod njihova abdomena. U nekih su vrsta svjetlosni organi raspoređeni na nekoliko segmenata, kod drugih samo na šestom i sedmom segmentu, dok kod nekih ženki mogu biti samo na sedmom segmentu. Hitinska ovojnica tijela krijesnice je svjetlopropusna, dok s unutarnje strane postoji bijeli sloj koji služi za odsjaj svjetla. Stvaraju svjetlo bez topline, što je rezultat reagiranja luciferina (od latinskog lux „svjetlo“ i ferre „nositi“) s ATP-om i kisikom, uz prisutnost enzima luciferoze. Pri tome se oslobađa 95% energije u obliku svjetlosti. Ta pojava se naziva bioluminiscencija. To je sposobnost organizma da proizvede „hladnu svjetlost“ bez topline, suprotno od proizvodnje svjetlosti žarulje i topline (Parker B. M. 1990). Zanimljivo je napomenuti da se sav luciferin ne istroši dugotrajnim svijetljenjem. Vjerojatno je da do toga dolazi zbog stalnog prekidanja svjetlosti.

Krijesnica noću
(foto Katarina Šostarec.)

Kako privući krijesnice u svoje dvorište?

  • Pružiti povoljno stanište

Danju se odrasle krijesnice kriju u travi i niskom raslinju. Raznolikost grmlja, visoka trava i različite biljke niskog rasta pružit će im stanište.

  • Razne vrste cvijeća

Cvjetne gredice odlično su stanište za odrasle krijesnice, ali i za razne vrste kukaca oprašivača. Poznato je da ima oko 2000 vrsta krijesnica, a mnoge od njih imaju različite hranidbene navike. Naime, odrasle krijesnice jedu vrlo malo, no mnoge se ipak hrane peludi i nektarom različitih cvjetova. To je razlog što u vrtu treba biti i mnogo cvijeća.

  • Prigušiti svjetla

Budući da se krijesnice oslanjaju na svoje svjetlo, uvelike ih zbunjuju umjetna svjetla koja im otežavaju pronalazak partnera. Ulične svjetiljke, vrtna svjetla i svjetla na terasama mogu odagnati krijesnice jer se mužjaci klone svjetla, a ličinke trebaju tamu.

  • Hvatanje krijesnica u staklenke

Jedna je od radosti iz djetinjstva sakupljanje krijesnica u staklenke. Takva igra može dovesti do nehotične smrti krijesnica pa umjesto toga treba uživati u njihovu slobodnom letu.

Mužjak male ivanjske krijesnice na listu hortenzije
(foto Katarina Šostarec)

Katarina Šostarec, mag.ing.agr
Stručna suradnica za ekološku poljoprivredu 

Literatura:

Pripremi za ispis