Model kalkulacija pokrića varijabilnih troškova poljoprivredne proizvodnje za 2012. godinu

Model kalkulacija pokrića varijabilnih troškova poljoprivredne proizvodnje za 2012. godinu

Metodologija izračuna kalkulacija pokrića varijabilnih troškova (PVT) (engl. GROSS MARGIN) predstavlja jednostavan način utvrđivanja proizvodnih i ekonomskih pokazatelja u poljoprivrednoj proizvodnji koja se odlikuje brojnim specifičnostima u odnosu na druge gospodarske djelatnosti. Te se spečifičnosti u cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj, očituju u zemljopisnim, prirodnim i drugim različitostima proizvodnih područja, biološkom potencijalu biljaka i životinja te u strukturi proizvodnih jedinica odnosno nositelja ove djelatnosti.

Nositelji poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj su poljoprivredna gospodarstva (PG), u čijoj strukturi prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) u odnosu na druge poslovne subjekte.

Stoga su izračuni proizvodnih i ekonomskih pokazatelja poljoprivredne proizvodnje u kalkulacijama PVT-a predočeni kroz sustave proizvodnje i rezultate koji se primjenjuju i, što je posebno važno, ostvaruju na gospodarstvima tržišno usmjerenih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj, što osigurava visok stupanj usporedivosti i primjene rezultata na gotovo svakom poljoprivrednom gospodarstvu.

Jednostavnost metodologije izračuna kalkulacija PVT-a sastoji se u utvrđivanju razlike između ukupnih prihoda i varijabilnih troškova svake vrste proizvodnje kojom se poljoprivredno gospodarstvo bavi. To je ekonomski pokazatelj ili razina na kojoj se gospodarstva mogu međusobno uspoređivati prema razultatima, neovisno o tome posjeduju li veće ili manje proizvodne kapacitete.

Kao podloga za izračun kalkulacija PVT-a uzima se razdoblje od jedne godine (proizvodne i kalendarske), osnovna proizvodna jedinica (obično je to 1 ha poljoprivredne površine u biljnoj proizvodnji odnosno 1 grlo stoke u stočarstvu) za koje se izračunavaju prihodi i troškovi proizvodnje. Izračunati PVT kao rezultat po jedinici određene vrste proizvodnje množi se s brojem proizvodnih jedinica na čitavom gospodarstvu da bi se utvrdilo ukupno PVT svih vrsta proizvodnje kojima se gospodarstvo bavi. Od ukupnog pokrića PVT-a oduzimaju se fiksni troškovi na razini PG-a i dobiva se financijski rezultat profit odnosno gubitak, kako je jednostavno prikazano u idućem primjeru.

 

Vrsta proizvodnje

PVT

Jedinica mjere

Broj jedinica

Ukupno pokriće proizvodnje

   Pšenica

995,00

ha

10

9.950,00

+ Ječam

2.182,92

ha

8

17.463,36

+ Mliječne krave

3.082,66

grlo

5

15.413,30

= Ukupno pokriće svih proizvodnji

42.826,66

- Fiksni troškovi

15.000,00

= Profit

37.826,66

 
Važna pretpostavka koju treba uzeti u obzir pri izračunu PVT-a jest da je metoda primjenjiva kada se proizvodnja na gospodarstvu ostvaruje punim kapacitetom. Tome prethodi investicijsko razdoblje koje u poljoprivredi može trajati od jedne do nekoliko godina da bi se postigao puni kapacitet proizvodnje (puna rodnost trajnih nasada, mliječnost stada i slično). Investicijski troškovi toga razdoblja ne ulaze u strkturu kalkulacija PVT-a.

Kalkulacije PVT-a dobra su osnova svakom poljoprivrednom proizvođaču za cjelovitu analizu poslovanja i vođenje gospodarstva te donošenje odluka o strukturi i obujmu sadašnje i buduće proizvodnje i promjenama, kao i o potrebnim ulaganjima u daljnji razvoj i napredak gospodarstva.

Modeli i struktura kalkulacija PVT-a

Radi jednostavnosti primjene, modeli kalkulacija razvrstani su u skupine i to: kalkulacije tržišnih kultura u biljnoj proizvodnji, kalkulacije stočarske proizvodnje i kalkulacije krmnih kultura (klikom na linkove otvaraju se pojedine kalkulacije).

Kalkulacije biljne proizvodnje uključuju:

  1. Ratarske kulture (pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, uljana repica, suncokret, soja, šećerna repa, merkatilni krumpir, industrijski krumpir, duhan i kamilica)
  2. Voćne vrste (jabuka, kruška, breskva, mandarina, orah, lješnjak, kupina, malina, marelica, trešnja, višnja maraska, šljiva, borovnica, aronija i jagoda)
  3. Vinogradarstvo i vinarstvo (stolno grožđe, bijelo vinsko grožđe, crno vinsko grožđe, vino graševina i vino plavac)
  4. Maslinarstvo (maslinovo ulje)
  5. Povrćarstvo (rajčica, paprika, kupus, cvjetača, krastavac, grah, luk, salata, mrkva i celer na otvorenom, rajčica (hodriponi), rajčica, paprika i krastavac u zaštićenom prostoru)
  6. Aromatično i ukrasno bilje (lavanda za ulje i cvijet)

Kalkulacije krmnih kultura uključuju:

  1. Kukuruz za silažu
  2. Lucernu
  3. Talijanski ljulj
  4. Kultuvirane travnjake
  5. Prirodne livade

Kalkulacije stočarske proizvodnje uključuju:

  1. Govedarstvo (kravlje mlijeko, tov junadi – vlastite i kupovne smjese)
  2. Svinjogojstvo (prasad do 25 kg – vlastite i kupovne smjese i tov svinja do 100 kg – vlastite i kupovne smjese)
  3. Ovčarstvo (ovčje meso i mlijeko, janjeće meso)
  4. Kozarstvo (kozje mlijeko)
  5. Peradarstvo (tov brojlera – vlastiti i kooperacija, kokošja jaja)
  6. Pčelarstvo (mobilno, stacionarno)

Za razliku od modela kalkulacija biljne i stočarske proizvodnje koje se temelje na izračunu PVT-a, specifični su modeli kalkulacija krminih kultura zbog izračuna troška proizvodnje. Razlog tomu jest što se, praktično, ove kulture ne prodaju na tržištu već su ulazni trošak (input) za stočarsku proizvodnju. Neke kulture (travnjaci) koriste se više godina pa su i troškovi proizvodnje raspodjeljeni po godinama korištenja.

U strukturi kalkulacija po vrstama proizvodnje, specificirane su proizvodne (u pravilu 1 ha, 1 grlo) kao i mjerne jedinice, količine i cijene proizvoda i pripadajućih troškova. Važno je napomenuti da su sve cijene u kalkulacijama uključuju porez na dodanu vrijednost (PDV), jer je pretpostavljeno da se radi prvenstveno o proizvodnjama organiziranim na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Strukturu ukupnog prihoda u kalkulacijama čini prihod od prodaje osnovnog proizvoda te ostale vrste prihoda koje gospodarstvo može ostvariti prodajom (procjenjena vrijednost na osnovi podataka iz TISUP-a, DSZ-a te ekspertnih procjena). Pri tome, prihodi ostvareni s osnova prava na dodjelu potpore (pravo na regionalno plaćanje, dodatno pravo za plaćanje, posebno pravo na plaćanje, proizvodno vezana plaćanja i državna pomoć) kao oblika potpore dohotku poljoprivrednih proizvođača, sukladno Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, NN 92/10, 124/11), prikazani su u dodatnim tablicama s simulacijom dohotka ovisno o prodajnim cijenama (kod ratarskih kultura u simulaciju su uključeni i prihodi od prodaje žetvenih ostataka – slame).

U strukturi varijabilnih troškova obračunati su troškovi inputa (na bazi prosječnih cijena tijekom proizvodne 2011. godine): sjeme/sadnice/presadnice, organska i mineralna gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, stočna hrana, veterinarski i drugi troškovi, ovisno o vrsti proizvodnje. Pojedini su troškovi, kao najvažniji input i osnova tehnologije proizvodnje, detaljnije razrađeni u pripadajućim tablicama (organska i mineralna gnojiva, stočna hrana).

Varijabilni i fiksni troškovi

Varijabilni troškovi specifični su i direktno povezani s određenom vrstom proizvodnje. Glavna su im obilježja da se javljaju samo ako postoji proizvodnja (nema ih ako se ništa ne proizvodi), variraju zajedno s povećanjem/smanjenjem proizvodnje, te se lako mogu pripisati pojedinoj proizvodnji i izraziti se količinski i vrijednosno.

 U varijabilne troškove biljne proizvodnje ubrajamo:

  • Sjemenski i sadni materijal
  • Organska i mineralna gnojiva
  • Sredstva za zaštitu bilja
  • Sezonsku radnu snagu
  • Unajmljene mehanizirane usluge
  • Operacije poslije berbe/žetve (sušenje, čišćenje, sortiranje)
  • Ambalažu (vreće, sanduci, vezivo i dr.)

 U varijabilne troškove stočarske proizvodnje ubrajamo:

  • Rasplodni podmladak
  • Vlastitu i kupljenu stočnu hranu
  • Lijekove
  • Veterinarske usluge
  • Troškove uzgojno-selekcijskog rada
  • Sezonsku radnu snagu
  • Unajmljene mehanizirane usluge

Fiksni troškovi, za razliku od varijabilnih, ne mogu se direktno pripisati niti jednoj vrsti proizvodnje. Njihova su glavna obilježja da ne ovise o vrsti i visini (obujmu) proizvodnje, da traju više od godinu dana, te se obračunavaju na razini cijeloga gospodarstva.

U fiksne troškove ubrajamo:

  • Troškovi vlastite poljoprivredne mehanizacije i opreme (održavanje i amortizacija, gorivo i mazivo)
  • Održavanje i amortizacija gospodarskih zgrada
  • Plaće stalnih radnika
  • Opće troškove gospodarstva: voda, električna energija, različite vrste osiguranja (uključujući zdravstveno i mirovinsko osiguranje)
  • Troškove najma poljoprivrednog zemljišta
  • Kamate na kredite

Pokriće varijabilnih troškova u kalkulacijama ratarskih kultura iskazano je na dvije razine: PVT1 – samo na razini ukupnih varijabilnih troškova te razina PVT2 koja uključuje troškove unajmljenih mehaniziranih operacija. Kod ostalih proizvodnji prikazana je samo jedna razina PVT-a. Dohodak ostvaren po ha pojedine proizvodnje dobiva se kad se od vrijednosti PVT-a (PVT2 kod ratarske proizvodnje) oduzmu troškovi vlastite poljoprivredne mehanizacije u agrotehnici pojedinih kultura.

Skraćeni prikaz agrotehničkih mjera u kalkulacijama biljne proizvodnje i tehnologije u stočarskoj proizvodnji samo su jedan od mogućih izbora, zasnovanih na načelima dobre poljoprivredne prakse.

Zaključno valja naglasiti da su stručnajci Poljoprivrede savjetodavne službe u posljednjih desetak godina publicirali dva izdanja stručnih priručnika „Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje“ 2001. i 2004. godine te „Katalog kalkulacija tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda“ 2007. godine, kao oblika „savjetničkih alata“ iznimno dobro prihvaćenih i od strane poljoprivrednika i od cjelokupne stručne javnosti. U srpnju 2010. godine na web-stranicama savjetodavne službe objavljen je „Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje“ za proizvodnu 2009. godinu, dostupnog u električnoj formi pdf-dokumenta.

Važno je imati na umu da modeli kalkulacija koje smo na ovaj način predočili, imaju svakodnevnu uporabnu vrijednost za svakog korisnika, koji ih jednostavno i brzo može primjeniti s obzirom na promjene uvjeta na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i trajno koristiti za jednostavnije, a također i detaljnije ekonomske analize.

 Autori:
M
arina Mikšić, Nada Murgić, Elinor Nikolić,
Jasna Kladarić, Ljiljana Kocen, Andrea Ćosić,
Katica Juzbašić, Siniša Hrgović, Kristijan Jelaković,
Ivan Danjek, Robert Črep, Hrvoje Klarić, Boris Perić,
Josip Komljenović, Krešimir Fumić, Zlatko Tomljanović,
Željko Kucjenić, Đuro Cerovčec, Nikola Gržan

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr