Model kalkulacija pokrića varijabilnih troškova u slatkovodnom ribarstvu za 2012. godinu

Model kalkulacija pokrića varijabilnih troškova u slatkovodnom ribarstvu za 2012. godinu

Stručnjaci za ribarstvo i agrekonomiku Poljoprivredne savjetodavne službe (PSS), osmislili su i izradili modele kalkulacija pokrića varijabilnih troškova (PVT) u slatkovodnom ribarstvu, s ciljem prikaza tehnoloških i ekonomskih rezultata koji su primjenjivi na manjim ili srednjim obiteljskim gospodarstvima koja se najčešće, u svrhu stjecanja dodatnih izvora prihoda, uz poljoprivrednu proizvodnju ili neku drugu djelatnost, odlučuju i za proizvodne sustave u akvakulturi.

Za bolje razumijevanje i praktičnu primjenu ovih modela kalkulacija, dat je kratki opis tehnologije uzgoja i normativa u proizvodnji, koji su u ovom prikazu korišteni kao podloga za izračun prihoda i troškova proizvodnje. No, i uz dobro poznavanje tehnologije, preporuča se savjetovanje sa stručnjacima, kako bi se ostvarile očekivane ekonomske i financijske koristi u obavljanju ove djelatnosti.

Prikazani modeli kalkulacija PVT-a u slatkovodnom ribarstvu odnose se na konvencionalni uzgoj ribe u zemljanim bazenima - ribnjacima, koji obuhvaćaju dva proizvodna sustava (ciklusa) i to:

  1. proizvodnju dvogodišnje mlađi šarana,
  2. proizvodnju konzumnog šarana.

Tim sustavima uzgoja prilagođena je i struktura svake kalkulacije koja daje osnovne normative u tehnologiji proizvodnje, strukturu prihoda, strukturu varijabilnih troškova i financijski rezultat iskazan kao PVT, koje je moguće ostvariti na gospodarstvu po jedinici prozvodnje ili proizvoda u jednom proizvodnom ciklusu odnosno jednoj godini.

Tako prikazani model kalkulacije PVT-a moguće je primjeniti i prilagoditi potrebama svakog gospodarstva, ovisno o strukturi njegove ukupne proizvodnje ili djelatnosti u poljoprivredi i/ili ribarstvu, u uvjetima kada se ista ostvaruje punim kapacitetom. Važno je istaknuti da troškovi investicijskog razdoblja (izgradnja i opremanje ribnjaka), kao ni fiksni troškovi (vodna naknada) ne ulaze u strukturu kalkulacija PVT-a.

Podaci prikazani u ovim kalkulacijama temeljeni su na stručnim i praktičnim iskustvima i informacijama prikupljenim od nekolicine proizvođača u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Pri tomu su cijene proizvoda iskazane bez PDV-a, dok su inputi obračunati po maloprodajnim cijenama (uključujući PDV i maržu) po kojima ih proizvođači nabavljaju na tržištu.

Kalkulacije PVT-a u slatkovodnom ribarstvu predstavlju dobru podlogu za analizu ukupnog poslovanja gospodarstva i donošenje odluke o vrsti i obujmu buduće proizvodnje i razvoju gospodarstva u cjelini (modeli kalkulacija u slatkovodnom ribarstvu otvaraju se klikom na gornji link).

Struktura kalkulacija PVT-a

U strukturi kalkulacija PVT-a u proizvodnji dvogodišnje mlađi šarana ukupni prihod čini tržišna vrijednost dvogodišnje riblje mlađi proizvedene u zemljanom bazenu, površine 1 ha u tijeku jednog proizvodnog ciklusa, odnosno jedne godine.

Varijabilni troškovi uključuju vrijednost nabave jednogodišnje riblje mlađi prosječne težine 50 g (30-70 g), troškove stočne hrane, veterinarskih usluga, organskog gnojiva i hidratiziranog vapna te ostalih troškova koji nisu specificirani, a mogu se pojaviti tijekom uzgoja. U posebnoj je tablici specificirana količina i vrijednost stočne hrane, koja je uz jednogodišnju riblju mlađ, najvažnija stavka varijabilnih troškova.

U strukturi kalkualcija PVT-a u proizvodnji konzumnog šarana ukupni prihod čini vrijednost uzgojenog i izlovljenog konzumnog šarana kao primarnog proizvoda i nasadnog šarana uzgojenog za novi ciklus proizvodnje. Važno je istaknuti da u strukturi prihoda nije obračunat poticaj koje gospodarstvo može ostvariti temeljem posebih propisa u ribarstvu. Osnovni uvjet za ostvarivanje poticaja u ribarstvu je posjedovanje povlastice za gospodarski ribolov ili uzgoj.

Varijabilne troškove prizvodnje konzumnog šarana čine troškovi nabave riblje mlađi (jednogodišnja i dvogodišnja) i troškovi stočne hrane, a specificirani su količinski i vrijednosno po vrstama, zajedno sa ostalim troškovima uzgoja.

 

Kratki opis tehnologije uzgoja dvogodišnje mlađi i konzumnog šarana

U obje kalkulacije prikazana je tehnologija uzgoja šarana u monokulturi, iako se nasadom u polikulturi bolje iskorištava prirodni potencijal ribnjaka. Zbog uzgoja ribe na malim obiteljskim ribnjacima nisu nasađene grabežljive vrste riba (som, štuka, smuđ), posebno u proizvodnji dvogodišnje mlađi, jer grabežljivci jedu mlađ pričinjavajući velike štete. Nasad «divlje» ribe (babuška, karas, patuljasti somić) u uzgoju ribe nije poželjan, jer se smatra korovom i prenositeljem bolesti u ribnjaku. Malog je prirasta, oduzima hranu i kisik šaranu, te ima zanemarivu ekonomsku vrijednost. Nakon izlova ribnjaka, u zaostalim depresijama i ribolovnoj jami divlju ribu treba uništiti rasipavanjem hidratiziranog vapna, kako bi uginula. Za uzgoj konzumne ribe voda se napušta preko rešetaka od perforiranog lima veličine rupica 1 do 2 cm, ako se ribnjak napaja vodom iz otvorenog vodotoka, kako bi se onemogućio ulazak «divlje» ribe.

Proizvodni sustav započinje kupnjom jednogodišnje mlađi za uzgoj dvogodišnje mlađi u prvoj godini uzgoja. Slijedeće se uzgojne sezone odvija uzgoj konzumnog šarana i mlađi. Ako gospodarstvo nema mogućnosti za uzgoj dvogodišnje mlađi, tada na tržištu kupuje jednogodišnju i dvogodišnju mlađ. Model kalkulacije proizvodnje konzumne ribe predstavlja uzgoj konzumne ribe u trogodišnjem sustavu, jer su od mrijesta do kraja uzgoja prošle tri kalendarske godine.

Uzgoj je baziran na konvencionalnoj ishrani sa zrnom žitarica, a u ovakvom načinu uzgoja proteinski dio se koristi iz prirodne hrane (plankton i fauna dna ribnjaka).

Budući da se toplovodne vrste riba prihranjuju kada temperatura vode prijeđe 12 do 15oC, uzgoj traje svake sezone (godine) od početka travnja ili svibnja do početka ili konca listopada, što ovisi o temperaturi vode. Najintenzivnije uzimanje dodatne hrane je kod temperature vode 20 do 26oC, što se u našim klimatskim uvjetima postiže početkom lipnja pa do konca rujna. Svakodnevno, prije hranidbe, treba na hranidbenom mjestu označenom kolcem ili plovkom, kontrolirati da li je riba pojela žitarice od prethodnoga dana. Nepojedena hrana trune na hranidbenim mjestima, zagađuje vodu i pogoršava joj kvalitetu. Ribu odbijaju takva mjesta i potrebno ih je promijeniti. Hranidbeno mjesto mora biti na dubini vode od 100 do 150 cm, kako ih grabežljive ptice ne bi mogle loviti i ometati u hranjenju.

Riba se hrani 7 dana u tjednu i to u dopodnevnim satima i ranim popodnevnim satima, kada je sadržaj kisika u vodi najveći. U praksi se najčešće organizira šestodnevno hranjenje ribe. U ishrani šarana moramo voditi brigu o krupnoći zrna žitarica u odnosu na veličinu ribe.

Šaran mase 80 do 120 grama konzumira zrno pšenice i ječma. Sa prihranom zrna kukuruza možemo početi kad šaran postigne masu 300 grama. Do tada je hranu poželjno samljeti.

Tijekom uzgoja mlađi i konzumne ribe potrebno je pratiti stanje u ribnjaku pokusnim izlovom nasađene ribe svakih 15 dana. Ribu lovimo pomoću mreže sačmarice na mjestima gdje se riba hrani. Prati se prirast nasađenih riba, kondicija, zdravstveno stanje i intenzitet uzimanja dodatne hrane. U slučaju pojave bolesti ili sumnje na bolest treba se savjetovati sa veterinarom, koji će utvrditi vrstu bolesti i odgovarajuću terapiju. Važno je također pratiti kemijske i fizikalne parametre vode i pratiti stanje prirodne hrane (plankton i fauna dna ribnjaka).

Radi poticanja razvoja planktona i faune dna preporuča se gnojidba sa organskim gnojivima (peradi), uz praćenje kvalitete vode. Vapnjenjem ribnjaka unosi se kalcij u ribnjak, regulira se pH vode kako bi on bio neutralan (oko 7). Kalcifikacijom se, uz dezinfekciju, u mulju vežu štetne kiseline i poboljšava se aktivnost mikroorganizama. Dio preporučene doze odnosi se na interventno vapnjenje po potrebi tijekom ljetnih mjeseci, u dozi od 50 do 100 kg/ha, za što je također potrebno pratiti pH vode.

Krajem listopada iz ribnjaka se ispušta voda i povlačenjem mreže u ribolovnom kanalu, pristupa se izlovu ribe. Riba se na sortirnom stolu odvaja prema veličini. Konzumna riba se prodaje na tržištu, a mlađ prebacuje u drugi ribnjak za uzgoj u slijedećoj kalendarskoj godini.

Izlov dvogodišnje mlađi obavlja se u rano proljeće naredne kalendarske godine kada se temperature zraka trajno podignu iznad 0oC. Dvogodišnja mlađ nasađuje se u ribnjake za uzgoj konzumne ribe ili prodaje drugim uzgajivačima konzumne ribe. Prilikom izlova preporuča se pregledati zdravstveno stanje ribe i prema preporuci veterinara pripremiti ljekovite kupke za uklanjanje parazita.

 

Autori:

Marina Mikšić, Marija Kuhinek, Boris Župan, Darko Antonina, Kristijan Jelaković

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr