Ribarstvo, Savjet

U tijeku je lov sitne plave ribe. Najveći dio ulova se plasira za preradu, a manji dio ide svjež na tržište. Dolaze ljetne vrućine, kada površinska temperatura mora nerijetko dosegne i 25 ^oC i kada je potrebno posvetiti posebnu pažnju hlađenju i održavanju svježine ulovljene ribe. Posebno je to zahtjevno u lovu sitne plave ribe koja se lovi u velikim količinama i za koju je potrebno imati značajne kapacitete za brzo hlađenje („šokiranje“) i za očuvanje temperature do njenog iskrcaja na obalu. Hlađenje ulovljene ribe treba provoditi odmah u tijeku izlova za što je potrebno napraviti kvalitetnu pripremu.

Prije izlova ribe iz mreže potrebno je pripremiti mješavinu leda i vode u posudama u kojima će se izvađena riba rashladiti. Mnogi ribari primjenjuju ovaj postupak, ali često rade pogrešku jer pripremaju spomenutu mješavinu neposredno prije stavljanja ribe u posude za rashlađivanje.

Kvarenje ribe je proces koji počinje odmah nakon uginuća, a stres koji nastaje pri ulovu dodatno utječe na brzinu njenog kvarenja. Da bi se kvarenje zaustavilo potrebno je ribu što prije ohladiti, odnosno usmrtiti naglim hlađenjem. Toplinu iz ribe odvodi rashlađena voda, a ne led koji se dodaje kako bi topljenjem osigurao nove količine hladne vode. Za brzo hlađenje ribe u posudama s vodom (morem), potrebno je na vrijeme pripremiti smjesu leda i vode (mora) kako bi, prije unošenja ribe u smjesu, voda dostigla temperaturu oko 0 ^oC. Kada je led u većim ljuskama ili komadima te površina leda po jedinice mase leda manja može doći do sporog hlađenja vode što može biti uzrok i sporijeg hlađenja ribe.

Da ne bio došlo do gubitka kvalitete ribe i njene cijene, uslijed nepravilnog hlađenja, treba planirati potrebne zalihe leda prije izlova,. Temeljni parametri su očekivana količina ulova i temperatura mora i ribe. Procjena ulova je najteži dio priprema koju ribari donose temeljem vlastitog iskustava jer priprema za maksimalni ulov često uzrokuje nepotrebne gubitke novca koji se topi zajedno s neiskorištenim ledom.

Da bi se tijekom ljeta naglo ohladilo 100 kg male plave ribe potrebno je približno 30 litara vode (mora) i 35 kg leda. Mješavinu treba pripremiti prije izlova i pričekati da se ista rashladi na 0-4 ^oC. Pri ovom postupku dobro je imati što sitniji led radi brzine otapanja odnosno odvođenja topline iz tkiva ribe.  U novije vrijeme na tržištu je i skupa efikasna tehnologija proizvodnje «tekućeg leda».

Nije dobro stavljati previše ribe u posudu za rashlađivanje jer će to smanjiti njenu kvalitetu i prodajnu cijenu. U svrhu štednje leda, umjesto običnih posuda «baja», bolje je koristiti termo-izolirane posude. Kada se radi o većem ulovu treba puniti više spremnika postupno i istovremeno kako bi hlađenje bilo efikasnije.

Osim spomenutih količina leda potrebno je na brodu imati dodatne količine leda koje ovise o opremljenosti broda i udaljenosti lovišta od luke. Tijekom transporta treba mjeriti temperaturu u posudama za rashlađivanje i po potrebi dodavati led kako bismo održali temperatura smjese ribe, vode i leda na razini 0-4 ^oC. Potrebne količine dodatnog leda se dodaju na površinu jer tako hladna voda (koja nastaje otapanjem leda) loja je specifično teža tone pri čemu hladi ribu do dna spremišta. Tako pripremljen ulov je vrijedan proizvod na tržištu i prepoznat će ga potrošači i prerađivači.          

Ista načela vrijede za hlađenje morske i slatkovodne ribe s time da se na moru često upotrebljava i morski led. Temperatura otapanja morskog leda je blizu -2 ^oC pa je hlađenje ribe brže. Morski led međutim treba izbjegavati za direktno prekrivanje ribe s ledom jer uzrokuje smrzavanje površinskih tkiva i očiju što ribi može smanjiti vrijednost jer u prodaji izgleda kao prethodno smrznuti proizvod.