Mehanizacija, Savjet

Gubici koji nastaju pri radu kombajna ne bi smjeli prelaziti 2-3 %. Kukuruz se bere u tehnološkoj zrelosti, a ona nastupa u različito vrijeme, ovisno o načinu korištenja kukuruza.

Tehnološka zrelost za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne najveća masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od prosječno 70 %, da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati te dobiti kvalitetnu silažu uz malo gubitaka. Vlažnost silirane mase usko je povezana s vlažnosti zrna pa vlažnosti silažne mase 70 % odgovara vlažnosti nedozrelog zrna od oko 45 %. Prema tome, skidanje cijelih biljaka za proizvodnju silaže obavlja se kada zrno ima navedenu vlažnost, a ona je takva u trenutku kada je mliječna crta poprilici na sredini leđne strane zrna.

Berači kukuruza

Tehnološka zrelost za proizvodnju vlažnog zrna ili klipa namijenjena siliranju postiže se praktično u isto vrijeme kada i fiziološka zrelost, odnosno kada se završi nakupljanje suhe tvari u zrnu i kada je vlažnost zrna oko 35 %. Berba pri ovoj vlažnosti i daljnje usitnjavanje zrna ili klipa omogućuje dobro zbijanje usitnjene mase i normalni proces siliranja. Ako se zakasni s berbom za ovaj način korištenja i vlaga zrna padne na oko 30 % ili malo ispod toga, potrebno je usitnjenu masu prskati vodom pri zbijanju.

Berač kukuruza u radu

Berba kukuruza, u ovisnosti prema tretmanu otkinutog klipa, može biti:

• berba beračem klipa – s naknadnim komušanjem i runjenjem,
• berba beračem – komušačem s komušanjem i naknadnim runjenjem,
• berba beračem runjačem s istovremenim runjenjem na njivi i
• berba beračem-drobilicom-gnječilicom – sa sitnjenjem i drobljenjem, kao pripremom za siliranje.

Berba kukuruza u klipu

Obavlja se strojevima sa razdjeljivačima sa podesivim šiljcima po visini za usmjeravanje stabljike, a koji su priključeni za adapter i pokrivaju pokretne lance s prstima zbog zaštite i sprječavanja zagušenja. Lanci prihvaćaju stabljike i uvlače ih između valjaka. Ako je kukuruz uspravan, linearna brzina lanaca jednaka je brzini kretanja stroja, a ukoliko je polegao, nešto je veća.

Stroj za berbu kukuruza u klipu s parom otkidačkih valjaka ima par otkidačkih valjaka, a za svaki red unutarnji je valjak niži od vanjskog. Kut uspona je oko 30º. Valjci za uvlačenje stabljike postavljeni su ispod mirujućih ploča, imaju uzdužna rebra koja omogućuju sigurno uvlačenje stabljike. Prednji dio konusnog je oblika, zbog prihvaćanja stabljike. Izmedu valjaka je razmak koji se prema stanju stabljike kukuruza može podešavati u rasponu 20 – 38 mm. Valjci uvlače stabljiku, a klip nasjeda na otkidačke ploče i tu se svojom bazom otkida. Razmak između ploča (22 – 38 mm) može se podešavati neovisno o razmaku između valjaka. Na otkidačkim pločama klize uvlačni lanci s prstima i guraju klip do kraja ploča. Klip pada na transporter koji ga, kod berača komušača, transportira do uređaja za čišćenje pa zatim do uređaja za komušanje ili, kod adaptiranih žitnih kombajna, u vršidbeni uređaj.

Stroj za berbu kukuruza u klipu s jednim valjkom za uvlačenje stabljika po redu, a koji na svom obodu ima spiralno smještene noževe, pri ulasku stabljike u adapter istu uvlaci u prostor između valjka i elastičnog limenog usmjerivača, pri čemu se klip  otkine, a stabljika isjecka.

Postoji izvedba s dva uvlačeća valjka, od kojih je jedan većeg promjera, a drugi manjeg. Klip se kod takve izvedbe otkida na mirujućim pločama. Sa strane valjka manjeg promjera postoji rotirajući bubanj s noževima za sitnjenje stabljike odmah pri uvlačenju.

Jednoredni i dvoredni berači kukuruza

Dio uređaja za otkidanja klipa i sječku kukuruzovine

Berba kukuruza u klipu beračima komušačima

Ubiranjem kukuruza ovim načinom obavlja se istovremeno berba i komušanje kukuruza. Uglavnom se koristi na manjim gospodarstvima, najčešće vučenim jednorednim ili dvorednim beračima komušačima. U jednom prohodu berač komušač obavlja sljedeće osnovne operacije u berbi: otkidanje klipa, transport neokomušenoga klipa, komušanje, transport okomušanih klipova u spremnik i istovar u transportno sredstvo.

Pored osnovnih operacija, na ovaj način berbe obavljaju se i dodatne operacije: otklanjaju se i eliminiraju stabljike s lišćem koje su unijeti beračkim sklopom, sakuplja se okrunjeno zrno tijekom komušanja i sjecka se i razbacuje kukuruzovinu po polju. Sva podešavanja na kombajnu obavlja rukovatelj iz kabine traktora. Potrebna snaga motora traktora je 40 kW (54 KS).

Komušacki stol sastoji se od 12 komušačkih valjaka, 6 metalnih i 6 gumenih, iznad kojih su gumene rotirajuće zvijezde i jedno vratilo sa šest gumenih lopatica. Ispod kombajna je sječka sa 36 noževa koja sjecka kukuruzovinu i ravnomjerno ju raspoređuje po polju.

Dvoredni vučeni berač komušač

Obrani i okomušani klipovi transportiraju se i transporterima ubacuju u koševe. Potrebno je često prije skladištenja klipa kukuruza obaviti dodatno komušanje. Naime, svi hibridi ne komušaju se jednako i kod nekih nakon branja ostane i do 30 % neokomušanih klipova. Berbu kukuruza u klipu treba započeti kada vlažnost zrna na klipu padne ispod 30 %. Za uspješno čuvanje kukuruza u košu treba paziti da se skladiše samo zdravi, čisti i zreli klipovi. Vlaga zrna ne bi trebala biti viša od 26 %. Ukoliko se uskladištio vlažniji kukuruz, tada je potrebno ventiliranjem dosušiti kukuruz na navedenu vlažnost.

Komušački stol i komušački valjci

Uređaj za komušanje klipa se sastoji od stola za komušanje s valjcima, pritiskivačima klipa i ventilatora, sustava sita s lančanim transporterom i rastresačem komušine te transporterom okomušanog klipa.

Stol za komušanje sastoji se od tri ili četiri para uzdužno postavljenih valjaka za komušanje. Na jedan red uređaja za otkidanje klipa dolazi dva do četiri para valjaka za komušanje. Valjci su u paru, od kojih je jedan željezni, a drugi gumeni. Stol je nagnut u uzdužnom smjeru. Valjci rotiraju jedan prema drugom, zahvaćaju komušinu, povlače je prema dolje i odbacuju na prvo sito. Osim komušine, valjci izbijaju i oštećuju zrna. Propadanje komušine i izbijenih zrna između valjaka omogućeno je pokretljivošću jednog od valjaka.

Komušanje je posljedica sile trenja valjaka o klip, tlaka klipa o valjak i tlaka rotirajućih gumenih pritiskivača na klipove. Tijekom komušanja klip rotira oko svoje uzdužne osi. Komušanje je dobro ukoliko je 90 % klipova okomušano. Okomušani klip pada na lančani transporter, koji ga transportira u prikolicu ili u spremnik za klipove.

Za skupljanje izbijenih zrna, koja s komušinom i drugim nečistoćama padaju ispod valjaka za komušanje, ispod je ugrađen uređaj za odvajanje zrna. On se sastoji od gornjeg i donjeg nepomičnog sita i lančanog transportera, koji klizi s gornje strane oba sita. Iznad gornjeg sita jedan je rastresač koji rastresa komušinu, kako bi zrno moglo propasti kroz otvore sita. S gornjega sita, koje ima veće otvore, transporter iznosi komušinu izvan stroja. Na donjem situ, koje ima otvore manjeg promjera, zrno se prosijava, a čista zrna kukuruza lančani transporter odnosi u transporter za klipove.

Berba kukuruza u zrnu

Suvremeniji način berbe kukuruza je branje i runjenje na samoj njivi. Za ovaj način ubiranja kukuruza koriste se žitni kombajni sa specijalnim hederom za otkidanje klipova kukuruza. Dobiveno sirovo zrno kukuruza moguće je uskladištiti na dulje vrijeme. Ovakav način ubiranja i skladištenja kukuruza vrlo je efikasan, ali i skup. Prednost je što je cijeli proces mehaniziran, a djelomično i automatiziran. 
Korištenje suhog zrna, najrašireniji je način u nas, a nastupa u vrijeme kada je vlaga zrna takva da se berbom postižu najviši prinosi uz najmanje gubitke zbog lomljenja ili polijeganja biljaka, spontanog ispadanja klipova iz komušine i ispadanja zrna s klipova pri njihovom otkidanju. U pobranom zrnu, ako se berba obavlja kombajnom, treba biti mali postotak oštećenih zrna. Vlaga zrna od 25 do 28 % najpovoljnija je za berbu za ovaj način korištenja kod većine hibrida. Pobrano zrno mora se sušiti s pomoću toplog zraka u sušarama da bi mu se sadržaj vode spustio na najviše 13 %, pri kojem se može sigurno čuvati u skladištima i silosima. Ako se berba obavlja u klipu, sušenje se obavlja prirodnim putem u koševima. Zdravi pobrani klipovi s navedenom vlažnošću zrna neće se kvariti u koševima standardnog promjera.

Jednoredni i dvoredni berač kukuruza u zrnu

Ubiranje silažnog kukuruza

Kod ubiranja silažnog kukuruza preporučuje se podešavanje dužine reza od 4 do 10 mm. Kraći rez omogućuje bolje gaženje i sabijanje biljne mase te lakšu probavljivost kod preživača. Produženjem reza preko 9,5 mm ne povećava se kapacitet silažnog kombajna niti se smanjuje specifična potrošnja snage i goriva. Stoga je preporučljiva dužina reza na 4 mm, 6 mm ili 9,5 mm.

Zbog naznačenih visokih kapaciteta strojeva glavni problem kod siliranja postaje organizacija prihvata silažne mase od kombajna i njezina prijevoza do silosa. Da bi se to uspješnije riješilo, poljoprivrednici europskih zemalja organiziraju siliranje zajednički kupljenim samokretnim kombajnom vrlo velikog kapaciteta i objedinjavanjem traktora i prikolica – prijevoznih sredstava u toliko broju da omoguće kontinuiran rad kombajna. Za jedno gospodarstvo sa 50 do 100 mliječnih krava siliranje se obavi tijekom jednog dana. Gaženje se nastavi kroz noć, a iduće jutro silos se horizontalno zatvori. Takvom organizacijom siliranja eliminirani su svi organizacijski nedostaci usitnjenosti poljoprivrednih posjeda i omogućeno korištenje strojeva visokog kapaciteta, te najviše kvalitete i najniže cijene rada. Dio kukuruza koji se namjerava koristiti u ishrani stoke najracionalnije je koristiti u obliku silaže. Na taj način pojeftinjuje se proizvodnja stočne hrane po jedinici površine. Kukuruz upotrijebljen u obliku silaže ima gotovo 50 % veći hranidbeni efekt nego kukuruz u obliku suhog zrna.

Dobrom adaptacijom na univerzalnom žitnom kombajnu uspješno se može dobiti mješavina mljevenog zrna i oklaska kukuruza, ali bez listova komušine. Svinje nisu preživači i komušinu ne mogu probaviti, za razliku od junadi ili bilo koje kategorije goveda kojima komušina ne smeta.

Kombajni za kukuruz

Kontrola ispravnosti dvorednog berača kukuruza

Sastoji se od sljedećih postupaka:

1. Podešavanje beračkih valjaka (uvlakača). Otvaranjem poklopca provjerava se čistoća lančanika (klizača) koji moraju biti potpuno čisti, a lanci umjereno zategnuti (ugib na sredini lanca treba biti 25 do 30 mm). Potrebno je okrenuti cijeli krug do ploča te, ukoliko ne klizi glatko, potrebno je poravnavanje brusilicom.
2. Podešavanje trgača, gdje je ulaz za 2 – 4 mm uži na otkidačkim pločama u odnosu na izlazni dio, zbog lakšeg uvlačenja ostatka biljke kroz valjke. Razmak na donjem dijelu letava otkidačkih ploča (mjesto uvlačenja biljke u heder) mora biti 30 – 35 mm, ovisno o debljini stabljike biljke. Kardan na mjestu ulaza – izlaza mora se samo očistiti, a nikako namazati.
3. Podešavanje čistača. Na donjoj strani pored valjaka, namještene su letve kojima se provjerava izoštrenost.
4. Podešavanje valjaka komušača. Za kvalitetno komušanje klipova, valjci moraju biti stisnuti po cijeloj dužini. Ako između valjaka nastane razmak (npr. istrošeni gumirani valjci), potrebno je odvrnuti vijke s obje strane, potom valjke stisnuti, ne pomičući pogonski valjak, a pazeći da nema razmaka između para valjaka koji se okreću jedan prema drugome. Razmak na neaktivnom dijelu između dva para valjaka se također može regulirati. Kada se valjci dobro približe, vijci se snažno pričvrste. Čišćenjem komušača nakon svakog radnog dana, smanjit će se trošenje valjaka. Ako su gumirani valjci već istrošeni, umeću se trgači, takozvane žabice, koji se postavljaju po redu – od ulaza u komušač do izlaza iz komušača. Veći broj žabica od potrebnog, može oštetiti zrno.

Stavljanjem traktora u neutralni radni položaj, takozvani „ler“, dovodi se berač u radni položaj pri kojemu se okviri beračkog mehanizma pomiču od mjesta prema transportnom lancu.

Zbog nerijetkog broja nesretnih slučajeva na beraču, radi sigurnosti rukovatelja, naglašava se da se aktivnosti na beraču rade samo za vrijeme mirovanja radnog stroja i traktora.

Dvoredni berač kukuruza

Literatura:

• Bašić F., Mihalić V.: Temelji bilinogojstva, udžbenik za srednje poljoprivredne škole, Zagreb, 2007.
• Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
• Brčić, J. i sur.: Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1995.
• Filipović, D., Jagar, N.: Traktor na obiteljskom gospodarstvu, Hrvatski poljoprivredni zadružni savez
• Filipović, D.: Predavanja, Agronomski fakultet Zagreb
• Piria, I.: Traktor – poznavanje, održavanje, kvarovi i njihovo otklanjanje, NOLIT, Beograd, 1983.
• Zimmer, R., Košutić, S.; Zimmer, D.: Poljoprivredna tehnika u ratarstvu, Osijek, 2009.
• Uputa za siguran rad traktorom; ZIRS, 2001.
• Agroklub.com, Internet

Dario Padro, mag. ing. poljoprivredne tehnike
rukovoditelj Podružnice
Dario.Padro@savjetodavna.hr